godine, uvećanje plata prosvetnim radnicima u martu i oktobru od po pet odsto, trajno povećanje izdvajanja za visoko obrazovanje, uvećanje plata delu zaposlenih u zdravstvu i policiji, program subvencionisanih stambenih kredita za mlade, osnivanje alimentacionog fonda", navo je Fiskalni savet.Uvođenje ovih mera nije, kako je ocenjeno, dovelo do povećanja fiskalnog deficita u 2025.
budući da je prostor za njihovo finansiranje pronađen u uštedama na drugim budžetskim stavkama, izdvajanjima za robu i usluge (oko 14 milijardi dinara), kapitalnim rashodima (oko 12 milijardi dinara) i subvencijama (blizu pet milijardi dinara).U srednjem roku, kako je navedeno, javni rashodi usidreni su planiranim kretanjem penzija i plata u javnom sektoru, za koje se predviđa da će se povećavati, približno u skladu s nominalnim rastom BDP-a, godišnje nešto preko sedam odsto.Strategijom je, istakao je Fiskalni savet, najavljeno sistemsko unapređenje u upravljanju javnim investicijama, ali tek od 2028. Beta
godinu, sa projekcijama za 2027.
▷ ▷ i 2028. Beta
| 24.06.2025 Foto: Beta/Milan Obradović Nacrtom fiskalne strategije Srbije za 2026.
godinu, sa projekcijama za 2027. Beta
Dodaje se da bi s tako planiranim deficitom, javni dug trebalo da se povećava neznatno sporijim tempom od očekivanog rasta privrede, a to bi onda rezultiralo blagim smanjenjem učešća javnog duga u BDP-u sa 47,5 odsto na kraju 2024.
na 46,2 odsto na kraju 2028. Rtv
je, kako je navedeno u Mišljenju Fiskalnog saveta kao nezavisnog državnog organa, projektovan fiskalni deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji bi trebalo da se zadrži na tom nivou i u naredne dve godine, što je identično prethodnoj Fiskalnoj strategiji za period 2025–2027.
godina.Nakon toga, predviđa se umereno smanjenje deficita na 2,5 odsto BDP-a u 2028. Beta
Strategijom je najavljeno i sistemsko unapređenje u upravljanju javnim investicijama, ali tek od 2028.
Javne investicije u 2025. Rtv
godini.Prostor za njihovo finansiranje pronađen u uštedama na drugim budžetskim stavkama – smanjena su izdvajanja za robu i usluge (oko 14 milijardi dinara), kapitalne rashode (oko 12 milijardi) i subvencije (blizu pet milijardi dinara), ukazao je Fiskalni savet.U srednjem roku, javni rashodi će se kretati u skladu s planiranim rastom plata i penzija, koji bi trebalo da prati nominalni rast BDP-a, odnosno kako navodi Savet nešto više od sedam odsto godišnje.Takav pristup Fiskalni savet ocenjuje kao ekonomski poželjan.
Međutim, izražena je i doza opreza u vezi s kredibilitetom ovih planova, posebno kada je reč o kontrolisanju rasta plata u javnom sektoru.„Ukoliko se i u narednim godinama nastavi praksa ad hoc korekcija plata tokom godine – što je već viđeno u 2025. Danas
To bi bilo ekonomski poželjno, ali ukoliko se i u narednim godinama nastavi praksa ad hoc korekcija plata tokom godine, moguće je da će takva povećanja nastaviti da se finansiraju umanjenjem drugih rashoda, a ne putem rasta deficita-objašnjava Fiskalni savet.Mišljenje ove institucije nije izostalo ni na sistemsko unapređenje u upravljanju javnim investicijama, koje je dato u strategiji, koje je najavljeno tek od 2028.
godine. Bizportal
uvesti jedinstveni sistem za upravljanje javnim investicijama,što je Fiskalni savet i ranije predlagao-objašnjavaju članov ovog saveta.U ovom dokumentu o neminovnosti ovakve prakse navodi se primer po kome je udeo tendera sa samo jednom ponudom još relativno visok, oko 50 odsto a prosečan broj ponuda po tenderu pao je sa tri u 2017.
na 2,4 u 2023. Bizportal
godinu, nisu izmenjeni osnovni ciljevi Srbije u ovoj oblasti.Tako bar tvrdi Fiskalni savet u svom mišljenju na ovaj dokument i navodi da u ovoj godini projektovan fiskalni deficit od 3 odsto BDP-a, bi trebalo da se zadrži i u naredne dve godine, a nakon toga, trebalo bi da dođe do smanjenja deficita na 2,5 odsto BDP-a u 2028.
godini. Bizportal
Vrednost njihove ponude je iznosila oko 5,46 milijardi dinara, bez PDV-a.Na tenderu se nadmetala i grupa firmi Metallica Stahl-und Fassadentechnik GmbH, Securition, Strabag AG, Strabag d.o.o, Strabag gradbene storitve, Strabag Rail a.s. One su ponudile cenu od 5,36 milijardi dinara, isto bez PDV-a.Ove ponude su odbijene jer nisu ispunjavale kriterijume za kvalitativni izbor privrednog subjekta.
Iz obrazloženja se videti da se to, između ostalog, odnosi na tehnički i stručni kapacitet.Tender objavljen u oktobruDirekcija za građevinsko zemljište objavila je 19. oktobra javni poziv za izvođenje radova na izgradnji Autobuskog terminala u Bloku 42 u Novom Beogradu – II faza.Kako se vidi iz projektne dokumentacije, radovi se odnose na izgradnju zgrade BAS-a.Međutim, u decembru je objavljeno obaveštenje da se aktivnosti u ovom postupku zaustavljaju zbog podnetog zahteva za zaštitu prava. Danas
Javno nadmetanje bilo je zakazano za 25. april i od tada nije bilo informacija o rezultatima te procedure.
„Strela“ preuzela i „Lastu“ „Strela-Obrenovac“ je u međuvremenu postala većinski vlasnik i beogradskog saobraćajnog preduzeća „Lasta“, a njenu ponudu za preuzimanje od 655,49 dinara po akciji prihvatile su sve državne institucije koje su imale kapital u toj kompaniji. Nova