Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
50
3.69
8.27
22.97/0.90
50.00
4.88
0.10
3611.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 50
50 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 899.2
Best clustering variants
50 0.99/0.01 6 899.2
Alo

Kako se navodi, počev od 01.07.2025.

godine menja se visina republičke administrativne takse, propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama („Sl. glasnik RS“ br. 43/03, ... 55/25), i to za: 1. Tarifni broj 1 - za zahtev, ako ovim zakonom nije drukčije propisano - 420 dinara 2. Tarifni broj 4 - za zahtev za potvrđivanje rezidentstva, za potrebe primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenih između Republike Srbije i drugih zemalja: a) fizičkom licu - 2.270 dinara b) pravnom licu - 6.210 dinara 3. Tarifni broj 7 - za žalbu na rešenje Poreske uprave doneto u upravnom postupku - 2.560 dinara 4. Tarifni broj 9 - za rešenje, ako ovim zahtevom nije drukčije propisano – 720 dinara 5. Tarifni broj 11 - za uverenje, odnosno potvrdu, ako ovim zakonom nije drukčije propisano - 420 dinara 6. Tarifni broj 13 - za prepis akta, odnosno spisa, po polutabaku originala - 530 dinara Kako Poreska uprava saoštava, zahtev za izdavanje poreskog uverenja taksira se iznosom od 840 dinara (taksa za zahtev od 420 dinara i taksa za uverenje od 420 dinara), dok se zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza taksira se iznosom od 1.140 dinara (taksa za zahtev od 420 dinara i taksa za rešenje od 720 dinara). BONUS VIDEO PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI. Alo

  • Kako se navodi u saopštenju za tarifni broj 1, odnosno za zahtev ako zakonom nije drukčije propisano visina administrativne takse od 1. jula biće 420 dinara, a za tarifni broj 4 ili za zahtev za potvrđivanje rezidentstva za potrebe primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenih između Srbije i drugih zemalja taksa će za fizičko lice biti 2.270 dinara, a za pravno lice 6.210 dinara.
Bizportal

Poreska uprava objavila je poreski kalendar za jul koji sadrži nekoliko važnih datuma do kojih je propisano da obveznici moraju izmiriti svoje obaveze, a prvi je 7. jul do kada je rok za dostavljanje obaveštenja o zaključenim ugovorima o izvođenju estradnog programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa u mesecu junu, na Obrascu OZU.Kako se navodi u obaveštenju, do 7. jula je i rok za dostavljanje izveštaja o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom na Obrascu IOSI, za jun mesec i uplata sredstava, prenosi Kurir.Do 10. juna je i rok za podnošenje poreske prijave poreza na premije neživotnih osiguranja na Obrascu PP-PPNO i plaćanje poreza na premije neživotnih osiguranja za mesec jun, kao i rok za podnošenje poreske prijave za porez na dodatu vrednost na Obrascu PPPDV i plaćanje za mesec jun od strane poreskog dužnika iz člana 10. Zakona o PDV.Poreska uprava objavila je poreski kalendar za jul koji sadrži nekoliko važnih datuma do kojih je propisano da obveznici moraju izmiriti svoje obaveze, a prvi je 7. jul do kada je rok za dostavljanje obaveštenja o zaključenim ugovorima o izvođenju estradnog programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa u mesecu junu, na Obrascu OZU.Kako se navodi u obaveštenju, do 7. jula je i rok za dostavljanje izveštaja o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom na Obrascu IOSI, za jun mesec i uplata sredstava.

Do 10. juna je i rok za podnošenje poreske prijave poreza na premije neživotnih osiguranja na Obrascu PP-PPNO i plaćanje poreza na premije neživotnih osiguranja za mesec jun, kao i rok za podnošenje poreske prijave za porez na dodatu vrednost na Obrascu PPPDV i plaćanje za mesec jun od strane poreskog dužnika iz člana 10. Zakona o PDV.BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici. Bizportal

Danas

U slučaju da je ne naplati država u kojoj kompanija posluje, pravo naplate dobija država u kojoj je sedište grupacije.Pošto Srbija taj propis još nije usvojila, dok Severna Makedonija na primer jeste, Kostić smatra da je besmisleno nuditi poreske olakšice takvim kompanijama jer im država neće naplatiti porez.

Ukoliko bi ga naplatila, to bi onda stvorilo prostor za poreske podsticaje preduzećima koja su ispod ovog praga, a koja čine 99 odsto srpske privrede.„To bi se kretalo oko ideje koju srpska privreda gura i pokušava već godinama da izdejstvuje, a to je povrat poreskog kredita iz člana 48 iz Zakona o porezu na dobit pravnih lica“, rekao je Kostić, uz opasku da bi taj poreski kredit bio veoma skup ukoliko bi bio dostupan svima i država za njega verovatno ne bi imala sredstava.Međutim, kako je dodao, ako bi on bio na raspolaganju efektivno samo domaćim privrednicima, onda da bi to bilo prihvatljivo“.Kada se govori o smanjenju troškova radne snage, Kostić je istakao da ne bi trebalo da se smanje samo izdaci za poslodavce, nego da se svim privrednicima omogući da na tržištu budu konkurentni, odnosno da uz što manji trošak isplaćuju što veću neto zaradu, naročito visokoobrazovanima.Na pitanje kako se to postiže, Kostić je podsetii da su u Srbiji podsticaji tog tipa ranije uvođeni.„Možemo da obnovimo podsticaje za zapošljavanje mladih, pod uslovom da je početna zarada iznad određenog praga“, rekao je on.Reforma poreza na dohodak morala bi da se zasniva na najširem mogućem društvenom konsenzusu, naglasio je Kostić, a sam proces izrade rešenja zahtevao bi bar dve godine i javnu raspravu poslodavaca, sindikata, nauke, privrede i svih drugih zainteresovanih aktera.Poreski savetnik Darko Majstorović je za Biznis i finansije rekao da privrednici veće poreske uštede mogu da ostvare tek ulaganjem većim od 100 miliona dinara u osnovna sredstva, što domaća preduzeća ne mogu tek tako da priušte.Što se tiče poreza i doprinosa, Majstorović je skrenuo pažnju na izmene zakona koje su omogućile poreske olakšice za neke kategorije stranih radnika ali ne i za domaće, što je po njegovoj oceni katastrofalno za domaću privredu.„To bi značilo da strani radnik koji dođe košta manje poslodavca od domaćeg. Time se proizvodi dvostruko loš efekat, neće se zapošljavati domaći radnici, a uticaće negativno i na poreske prihode jer će država prikupiti manje doprinosa za takve radnike“, rekao je on.Kada je u pitanju podrška države domaćim ulaganjima, povoljnom poreskom politikom i povoljnim razvojnim dugoročnim kreditima treba podsticati pre svega domaće izvozne investicije, a zatim i sve druge proizvodne i investicije u prerađivački sektor, stav je Majstorovića.Objasnio je da bi ulaganja u izvozno orijentisana preduzeća povećala izvoz i smanjila deficit u trgovini sa svetom koji raste. Danas

Danas

Investicije u proizvodnju povećale bi udeo prihoda koji u PDV-u potiču od domaće proizvodnje i potrošnje a koji je trenutno samo 15 odsto.Majstorović, koji je i predsednik Upravnog odbora udruženja Zaštitnika preduzetnika i privrednika Srbije, upozorio je da su privrednici godinama unazad nezadovoljni represijom Poreske uprave.On je istakao da se favorizuju strane korporacije i strane banke koje uglavnom nisu predmet poreskih kontrola, dok se dve trećine kontrola kod domaćih privrednika završi kaznama a desetine hiljada poreskih postupaka završi na Upravnom sudu.„To govori o tome da je domaća privreda opterećena pre svega nepravednom poreskom politikom, a sa druge strane represivnom poreskom politikom“, kazao je on.Koliko je Poreska uprava slaba tačka u celom poreskom sistemu govori i opaska Kostića da je pre 25 godina u njoj bilo četiri i po puta više zaposlenih, sada je starosni prosek radnika 58 godina i „bezobrazno su malo plaćeni, a od njih se očekuje da stavljaju glavu u torbu“.Kostić je ukazao da reforma poreskog sistema koji bi bio podsticajan za privredno okruženje ni bi trebalo da stane samo na izmenama koje se direktno tiču privrede, jer ima mnogo anahronih poreskih stopa i u drugim segmentima koji znatno utiču i na investicionu klimu i ističe vrlo liberalan poreski tretman nasleđa i poklona, za koji ocenjuje da je veoma važan instrument društvene raspodele.„Primera radi, ako bih u Velikoj Britaniji detetu ostavio u nasleđe milijardu evra, moje dete bi moralo državi da plati oko 400 miliona evra.

Poreska stopa je 40 odsto, a neoporezivi iznos je pola miliona evra. Danas

Danas

godine doneo odluku o izmeni člana 15. Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata, prenosi N1.„Polazeći od porasta cena na malo u periodu od 2023.

godine do danas i imajući u vidu stav Upravnog odbora Advokatske komore Srbije da se vrednost boda utvrđuje u skladu sa kretanjem cena radi očuvanja realne vrednosti advokatske nagrade, vrednost jednog poena povećana je sa 45 na 50 dinara“, objavljeno je početkom nedelje na sajtu Advokatske komore Srbije.Odluka o izmeni Tarife o nagradama i naknadama za rad advokata objavljena je u Službenom glasniku u petak 27. juna, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.Šta rast vrednosti poena sa 45 na 50 dinara, praktično, znači?Advokat, po Tarifi, ima pravo i na nagradu za svoj rad, i na naknadu.Visina nagrade za rad advokata određuje se Tarifom kojom se utvrđuje broj poena za pojedine radnje advokata, „s tim da za sastavljanje izjava volje (ugovora, isprava jednostranih ili dvostranih, zaveštanja i sl.) advokat može nagradu obračunati u procentualnom iznosu od vrednosti predmeta izjave volje“, stoji u ovom aktu.Tako, na primer, kod krivičnog postupka advokatu pripada nagrada u zavisnosti od visine zaprećene kazne za krivično delo.Pa je u slučaju kada je zaprećena kazna preko tri do pet godina zatvora nagrada advokatu 750 poena.Ovi poeni sada se množe sa vrednošću od 45 dinara, a kada nova Tarifa stupi na snagu, množiće se sa 50 dinara, pa će nagrada advokatu sa 33.750 dinara porasti na 37.500 dinara, što je poskupljenje od 3.750 dinara.Advokatu, takođe, pripada i naknada za troškove koji su bili potrebni za obavljanje poverenih poslova.Dosadašnja advokatska Tarifa dostupna je na sajtu Advokatske komore Srbije OVDE. Danas