Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
49
5.73
9.87
22.01/1.35
49.00
5.74
0.12
3533.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 49
56 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 374.2
Best clustering variants
56 0.99/0.01 5 374.2
Danas

Uprava za agrarna plaćanja pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede danas je objavila Javni poziv za podnošenje zahteva za podsticaje za nabavku priplodnih grla za ovu godinu.Poziv je raspisan na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja prava na ove vrste podsticaja, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.Rok za podnošenje zahteva je od 5. juna do 4. jula 2025.

godine.Proizvođači se mogu prijaviti isključivo elektronskim putem preko informacionog sistema eAgrar.Pravo na ove podsticaje imaju registrovana pravna lica, preduzetnici i nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su u skladu sa zakonom obnovili registracije za tekuću godinu.Podsticaji se dodeljuju za različite vrste kvalitetnih priplodnih grla: mlečne i tovne krave, ovce, koze, krmače, živinu i ribe.Iznosi podsticaja po grlu su sledeći:• za kvalitetne priplodne mlečne krave i tovne krave i bikove 55.000 dinara;• za ovce i koze 10.000 dinara;• za krmače 18.000 dinara;• za živinu i ribe predviđeni iznosi su od 100 do 500 dinara po grlu.Ukupna raspoloživa sredstva po ovom javnom pozivu iznose više od osamnaest milijardi dinara.„Ova mera predstavlja jedan od najznačajnijih instrumenata podrške stočarstvu, čiji je cilj da se unapređuje genetski potencijal stočnih fondova, obezbedi stabilna i konkurentna proizvodnja, poveća kvalitet i bezbednost hrane domaćeg porekla i doprinese ukupnom razvoju poljoprivrede i ruralnih područja Srbije“, navodi se u saopštenju.Svi detalji, kao i tehnička uputstva za podnošenje zahteva, dostupni su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja, kao i preko informacionog centra Ministarstva i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

Ukidaju se i na sve vrste morskih riba, osim pacifičkog lososa, kao i za brojne druge proizvode.Izvor: Privredna komora SrbijaDodatno, odmah će biti ukinute carine i na nezasićeni propilen, pojedine vrste lekova, LED diode, paladijum i drugo.Izvor: Privredna komora SrbijaKakvi efekti mogu da se očekuju?Ekonomista Saša Đogović za Danas ističe da ovaj sporazum ima pozitivnu konotaciju.„Neophodno je stalno tragati za novim spoljnotrgovinskim partnerima, kako bi se unapredila privredna saradnja i eventualno amortizovali negativni efekti sa drugih tržišta u ovako turbulentnim i dosta neizvesnim globalnim trgovinskim tokovima“, navodi on.Kada se govori o ovoj trgovinskoj saradnji, ona nije velika, dodaje Đogović.„Mi imamo nisku spoljnotrgovinsku saradnju, zbog čega će ovaj aranžman biti dobar ili motivišući instrument za unapređenje ove saradnje, posebno u domenu poljoprivredno-prehrambene industrije“, kaže naš sagovornik.Međutim, tu smo, kako dodaje, u nezavidnoj situaciji.„Najviše u tom pogledu izvozimo voće, ali ako unapredimo našu stočarsku proizvodnju, posebno u govedarstvu, imali bismo mogućnosti da se više probijemo na emiratsko tržište. Ali problem je što je kod nas slaba ta ponuda i što imamo stalan negativan trend u broju grla goveda na našem tržištu“, upozorava Đogović.Kako dodaje, možemo dodatno da unapredimo i izvoz đubriva, kao i električnih mašina i opreme.„Tu je i drvno-prerađivački sektor, ali bi bilo dobro da ne izvozimo samo drvo, već kada bi se fabrike nameštaja približile tom tržištu sa kvalitetnim proizvodima i dizajnom“, navodi on.Đogović ističe da je uvek dobro da se otvara prostor za naše proizvođače.„Istovremeno, to bi moglo da otvori prostor i za neke investitore koji bi ovde našli motivaciju i stimulans da pokrenu proizvodnju, odakle bi mogli lako da izvoze na neka treća tržišta sa kojima mi imamo te aranžmane“, zaključPratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Bizportal

Tako će se sa sadašnjih 0,25 mikrograma po kilogramu nova granica spustiti na 0,05 i to za sirovo mleko, termički obrađeno i mleko za proizvodnju proizvoda na bazi mleka.Nove granične vrednosti propisane su Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o maksimalnim koncentracijama određenih kontaminenata u hrani, koji je nedavno objavljen u Službenom glasniku.Agroekonomski analitičar Žarko Galetin podseća da je sadašnji propisani nivo aflatoksina u mleku čak pet puta veći od evropskog standarda.Problem aflatoksina u mleku u Srbiji je prisutan 15 godina, a najozbiljniji je zabeležen 2014.

godine kada je zbog zaraženog kukuruza i sušne godine aflatoksin dospeo u mleko, pa je pomerena granica sa evropskog standarda 0,05 na 0,50, odnosno na deset puta veću graničnu vrednost od dozvoljene u EU, ističe Galetin, piše „Blic Biznis“.Iako je tada, prema tvrdnjama struke, ta granica proglašena bezbednom po zdravlje, ona je ostala na snazi godinama, da bi tek kasnije bila smanjena na 0,25.Galetin ocenjuje da je do podizanja graničnih vrednosti moralo da dođe jer bi u suprotnom samo deset odsto mleka u Srbiji bilo usklađeno sa standardima EU, a stočari i proizvođači mleka našli bi se u ozbiljnom problemu i njihov opstanak tada bi bio ugrožen.Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić u svojoj prvoj izjavi na početku mandata rekao je da će napraviti ozbiljne rezove u Upravi za agrarna plaćanja i Upravi za veterinu, a pogotovo u pogledu kvaliteta mleka i podsticaja koji će se davati prema kvalitetu koji će kontrolisati nezavisna referentna nacionalna laboratorija. Bizportal

Bizportal

Mi za to nismo bili spremni u tom trenutku, napominje Žarko Galetin.Srpsko stočarstvo i mlekarstvo velikim delom ekstenzivno, ima mnogo srednjih i malih gazdinstava koji imaju od 20 do 50 muznih grla i da je reč o relativno malim farmama koje nemaju tehnološke kapacitete da proizvedu mleko po standardima EU.Ipak, Galetin ocenjuje da se stočarstvo ne može podizati ako Srbija ne sinhronizuje svoje propise sa EU i to ne samo zbog propisa, već i zbog zdravstvene ispravnosti hrane koja se plasira na domaćem tržištu.– Mi sada imamo slučaj da se velike količine mleka uvoze, pogotovo od strane konditora koji ne moraju da brinu da li će neka farma propasti ili ne, jer ukoliko nisu zadovoljni mlekom oni će ga jednostavno uvesti.

To, sa druge strane, dovodi do toga da imamo hiperprodukciju domaćih proizvođača, problem sa viškovima, a zatim i otkupljivačima koji ucenjivačkom politikom maksimalno smanjuju cene – ističe Galetin.Zbog toga on smatra da se svi ovi problemi moraju uporedo rešavati, a da je pre svega neophodno podizati kapacitete srednjih i malih gazdinstava i farmi, ne samo u pogledu količina, već pre svega u pogledu kvaliteta mleka i konkurentnosti sa evropskim proizvođačima.Na pitanje da li će se srednja i mala gazdinstva naći u problemu s obzirom na to da će se nova pravila primenjivati od 1. decembra, Žarko Galetin kaže da neka hoće a neka ne, i da je pitanje šta država planira da uradi kako bi pomogla i osposobila male i srednje farmere za usklađivanje sa EU standardima.Oni bi zaista mogli da se nađu u problemu. Bizportal

Danas

Srbija i Severna Makedonija ulažu u ovaj sektor.„Bosna ima plodno tlo, ima zainteresovanih, ali nema podršku države“, zapisao je Matero Vituri u knjizi Organski Balkan – akteri, politike i institucije.U Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedonijii i Crnoj Gori pod organskim usevima je manje od jedan odsto zemlje.Šta sve treba da znate ako želite da se bavite organskom proizvodnjom?Gazdinstvo Mamužić iz sela Ljutovo kod Subotice je među 7.000 koliko se u Srbiji trenutno bave organskom proizvodnjom.Ova grana poljoprivrede regulisana je Zakonom o organskoj proizvodnji i pravilnicima o kontroli, sertifikaciji i metodama koje bi trebalo primenjaviti u radu.U praksi, to znači pregršt administracije, višegodišnje kontrole i ogromno strpljenje.Da biste se bavili organskom poljoprivrednom nije dovoljno da imate plodnu zemlju.Proizvođač prethodno mora da prođe niz obuka i kontrole nadležnih organizacija kojim se utvrđuje da li je postupao kako je propisano tokom prelaznog perioda.Prelazni period je vreme potrebno da se zemlja očisti od veštačkog đubriva i drugih neorganskih materija.Sertifikat i etiketa da je proizvod zaista organski dobijaju se tek posle prelaznog perioda koji može da bude između dve i tri godine, u zavisnosti o kojoj poljoprivrednoj kulturi je reč.Prvi proizvodi Josipa Mamužića dobili su organsku etiketu 2006.

tri godine pošto ih je zasadio.„Ne samo što je zahtevniji, već je i skuplji način proizvodnje.„Mnogo se fizički više radi zbog niza zabrana i ograničenja u metodama biljne i stočarske proizvodnje, kao i zbog načina kojim se štite i hrane biljke i životinje“, kaže Ivana Sekulić iz Serbia Organica, organizacije koja više od 15 godina prati razvoj organske proizvodnje u Srbiji. Danas

Danas

Otvorena je nova Hala sireva u Zaječaru, kao deo planiranog kompleksa opremljena je rashladnim vitrinama, klimatizovana je, što je od velikog značaja za proizvode koji se tu plasiraju jer su u pitanju lako kvarljivi proizvodi, prenose lokalni mediji u Zaječaru.Ono što je Glas Zaječara zabeležio, jeste da je na javnoj garaži ili pijaci, zavisi ko je kako zove, bukvalno postavljen luksuzni kontejner u kome su postavljene rashladne vrtitine.I jedino gde se hladi to su vitrine, pošto je temperatura u hali sireva, ili „kontejneru“ bila 40+.Žene koje prodaju sira, istakle su da je došlo do nekog kvara na klima uređajima, ili je došlo do ispadanja sistema.Bilo kako bilo, vlast je maltretirala prodavce dve godine, a onda par dana pre izbora, postavili su luksuzni kontejner koji će glumiti halu sireva.Podsećamo, i pored toga što je gradonačelnik Zaječara, Boško Ničić, još jula 2023.

godine najavio projekat zatvaranja dela pijace sa svim sanitarnim uslovima i rashladnim uređajima i vitrinama, za prodaju mlečnih proizvoda, sireva i jaja, a uz najstrožu, svakodnevnu, sanitarno-higijensku kontrolu i testiranje, prodavci su još o izgradnji Hale sireva, čekali dve godine, i konačno dobili – luksuzni kontejner.Na ovakvo stanje na pijaci u Zaječaru, kako piše Glas Zaječara, žmurila inspekcija, gradska vlast se nije oglašava, iz nadležnog preduzeća su im kazali da je direktor na putu, a prodavci mlečnih proizvoda, bar neki od njih, za takvu situaciju krivili opoziciju ali i novinare.“Molim te skloni se odavde. Danas