Na obodu borove šume u Vrnjačkoj Banji tokom odrastanja stalno sam gledala svice.Svetlucavi insekati pojavljivali su se čim bi pao mrak sporo leteći u rojevima.Ali globalne studije pokazuju da su ovi prizori sve ređi, a o tome se često piše i na društvenim mrežama.Gubitak staništa, svetlosno zagađenje i pesticidi – hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, neki su od razloga za smanjenje broja ovih šumskih fenjera.„Osnovni uslov za opstanak larvi svitaca je prisustvo odgovarajuće hrane.„Trenutno u Srbiji ne postoje nikakva dugoročna sistematska istraživanja koja su jedini način da se utvrdi njihova brojnost, a većina informacija o nestanku svitaca u Srbiji potiče iz medija“, kaže Jovan Dobrosavljević sa Šumarskog fakulteta u Beogradu za BBC na srpskom.Ipak, moderni način života ne ide im na ruku, jer njihovo svetlucanje ne dolazi do izražaja i može da utiče na romantiku.„Kako bi svici mogli da se razmnožavaju potrebno je da mužjak pronađe svetlost koju ženka proizvodi.„U urbanoj sredini gde je prisutno zagađenje svetlom, ovo je maltene neizvodljivo“, dodaje Dobrosavljević.Neke vrste svitaca već su ugrožene, dok druge nestaju pre nego što ih naučnici uopšte primete.Na crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode postoji veliki broj vrsta svitaca sa višim ili nižim stepenom ugroženosti.U Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogozaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, u Srbiji nema ugroženih vrsta svitaca, dodaje on.Kako žive svici?Svici pripadaju porodici Lampyridae, u pitanju je vrsta tvrdokrilnih buba.Postoji više od 2.000 poznatih vrsta širom sveta, a najčešće nastanjuju tople i vlažne predele, poput šuma, močvara i livada.Ono što ih čini posebnima jeste bioluminiscencija – njihova sposobnost da proizvedu svetlost.„Kao što samo ime bioluminescencija kaže ova svetlost nastaje prirodnim putem, odnosno putem hemijske reakcije u telu svitaca.„Supstanca zvana luciferin reaguje sa kiseonikom u prisutvu enzima luciferaze i ATP-a (molekula koji prenosi energiju u ćelijama)“, kaže Dobrosavljević.U trbuhu stvaraju takozvanu „hladnu svetlost“.To znači da su efikasniji od većine modernih sijalica, jer ne troše energiju na stvaranje toplote u procesu proizvodnje svetla, objašnjava on.Ova svetlost im služi kao sistem komunikacije i privlačenja partnera, a kod larvi i kao upozorenje predatorima.U prirodi, larve svitaca (poznate i kao glowworms) mogu sijati mesecima pre nego što se transformišu u odrasle jedinke.Larve svitaca su predatori i većina njih koji žive u Srbiji se uglavnom hrane puževima golaćima i glistama, tako što ubrizgaju tečnost u plen, a zatim izvuku delimično svarenu materiju kroz usnu duplju.„Zato biraju staništa gde živi njihov plen, kao što su zaklonjeni senoviti predeli šuma i okoline reka.„Ženke su kod većine vrsta beskrilne i slabo pokretne, tako da svetlošću, čija su frekvencija, intenzitet, boja i druge karakteristične specifične za određene vrste, najčešće privlače mužjake“, kaže Dobrosavljević.Svetlosne poruke ovih insekata često sofisticiranije nego što izgleda.Ženke nekih vrsta su otišle i korak dalje u evoluciji, tako da proizvode svetlost specifičnu za ženke druge vrste svitaca čijim se mužjacima hrani kada dođu privučeni svetlom, dodaje Dobrosavljević. Svetleći insekti koji ne vole svetloVeštačka svetla iz gradova, automobila i ulične rasvete ometaju prirodne svetlosne signale svitaca, što otežava parenje i navigaciju.U Srbiji, nažalost, još ne postoje naučne studije koje su bavile uticajem svetlosnog zagađenja na ponašanje i opstanak svitaca, objašnjava Dajana Bjelajac, docentkinja na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu za BBC na srpskom.Svetlosno zagađenje je prekomerna, nepravilno usmerena ili nepotrebna veštačka svetlost koja remeti prirodni mrak.Javlja se kada osvetljenje ulica, reklama, zgrada, automobila, kao i veliki svetlosni snopovi sa diskoteka ili turističkih atrakcija narušavaju prirodni ciklus dana i noći i utiče na životnu sredinu, ljudsko zdravlje i energetsku efikasnost.Procenjuje se da se svake godine svetlosno zagađenje poveća u proseku deset odsto, rekao je Srđan Samurović, naučni savetnik Astronomske opservatorije Beograd, u ranijem razgovoru za BBC na srpskom u tekstu Zašto ne vidimo zvezde.Više od 80 odsto svetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svetlom zagađenim nebom, upozorava izveštaj Eioneta.Srbija je deo ovog globalnog trenda, i među deset je evropskih zemalja u kojima je od 2014. Danas