U Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogozaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, u Srbiji nema ugroženih vrsta svitaca, dodaje on.Kako žive svici?Svici pripadaju porodici Lampyridae, u pitanju je vrsta tvrdokrilnih buba.Postoji više od 2.000 poznatih vrsta širom sveta, a najčešće nastanjuju tople i vlažne predele, poput šuma, močvara i livada.Ono što ih čini posebnima jeste bioluminiscencija - njihova sposobnost da proizvedu svetlost.„Kao što samo ime bioluminescencija kaže ova svetlost nastaje prirodnim putem, odnosno putem hemijske reakcije u telu svitaca.„Supstanca zvana luciferin reaguje sa kiseonikom u prisutvu enzima luciferaze i ATP-a (molekula koji prenosi energiju u ćelijama)'', kaže Dobrosavljević.U trbuhu stvaraju takozvanu „hladnu svetlost''.To znači da su efikasniji od većine modernih sijalica, jer ne troše energiju na stvaranje toplote u procesu proizvodnje svetla, objašnjava on.Ova svetlost im služi kao sistem komunikacije i privlačenja partnera, a kod larvi i kao upozorenje predatorima.U prirodi, larve svitaca (poznate i kao glowworms) mogu sijati mesecima pre nego što se transformišu u odrasle jedinke.Larve svitaca su predatori i većina njih koji žive u Srbiji se uglavnom hrane puževima golaćima i glistama, tako što ubrizgaju tečnost u plen, a zatim izvuku delimično svarenu materiju kroz usnu duplju.„Zato biraju staništa gde živi njihov plen, kao što su zaklonjeni senoviti predeli šuma i okoline reka.„Ženke su kod većine vrsta beskrilne i slabo pokretne, tako da svetlošću, čija su frekvencija, intenzitet, boja i druge karakteristične specifične za određene vrste, najčešće privlače mužjake'', kaže Dobrosavljević.Svetlosne poruke ovih insekata često sofisticiranije nego što izgleda.Ženke nekih vrsta su otišle i korak dalje u evoluciji, tako da proizvode svetlost specifičnu za ženke druge vrste svitaca čijim se mužjacima hrani kada dođu privučeni svetlom, dodaje Dobrosavljević. Svetleći insekti koji ne vole svetloVeštačka svetla iz gradova, automobila i ulične rasvete ometaju prirodne svetlosne signale svitaca, što otežava parenje i navigaciju.U Srbiji, nažalost, još ne postoje naučne studije koje su bavile uticajem svetlosnog zagađenja na ponašanje i opstanak svitaca, objašnjava Dajana Bjelajac, docentkinja na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu za BBC na srpskom.Svetlosno zagađenje je prekomerna, nepravilno usmerena ili nepotrebna veštačka svetlost koja remeti prirodni mrak.Javlja se kada osvetljenje ulica, reklama, zgrada, automobila, kao i veliki svetlosni snopovi sa diskoteka ili turističkih atrakcija narušavaju prirodni ciklus dana i noći i utiče na životnu sredinu, ljudsko zdravlje i energetsku efikasnost.Procenjuje se da se svake godine svetlosno zagađenje poveća u proseku deset odsto, rekao je Srđan Samurović, naučni savetnik Astronomske opservatorije Beograd, u ranijem razgovoru za BBC na srpskom u tekstu Zašto ne vidimo zvezde.Više od 80 odsto svetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svetlom zagađenim nebom, upozorava izveštaj Eioneta.Srbija je deo ovog globalnog trenda, i među deset je evropskih zemalja u kojima je od 2014. 021