Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
85
1.07
3.99
42.83/0.45
85.00
3.82
0.04
4446.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 85
130 ■ 0.99/0.01 ■ 9 ■ 62.4
Best clustering variants
130 0.99/0.01 9 62.4
22:53 h 02-Jul-2025
  • Ova muva predstavlja ozbiljnu pretnju američkoj govedarskoj industriji, divljim životinjama i kućnim ljubimcima, jer polaže jaja u rane toplokrvnih životinja, što može da izazve smrtonosne infekcije, prenosi ABC News.
  • ◉ Američka vlada planira uzgoj milijardi sterilnih muva
08:15 h 01-Jul-2025
  • Iako naizgled bezopasna, obična kućna muva (Musca domestica) nosi sa sobom rizik koji daleko prevazilazi estetsku nelagodu.
  • Kućna muva u hranu za kućne ljubimce unese više od 200 patogena
15:00 h 30-Jun-2025
  • Postoji način kako da na prirodan način poboljšate zdravlje svoje kože. Naime, ovaj začin smanjuje vidljivost finih linija i bora i privremeno pauzira proces starenja.
  • Samo umijte lice 1 začinom, pegla bore i usporava starenje
08:38 h
  • Jednog vrelog junskog popodneva, dok je zalivala cveće na terasi, komšinica je dobacila preko ograde jednostavan savet: „Ostavi kašiku šećera ispred – možda spasiš pčelu!“ Na prvi pogled delovalo je kao šala, ali već narednog jutra usledio je prizor koji sve menja – iscrpljena pčela sletela je na ivicu kašike i polako upijala šećernu vodu.
  • Nisam verovala komšinici, ali posle ovog prizora - zauvek ću ostavljati šećer u dvorištu
08:30 h
  • Zavese mogu da utiču na vaše zdravlje jer određeni materijali ispuštaju štetne supstance, posebno kada su izloženi suncu i toploti.
  • Zavese koje su štetne za dom
07:30 h
  • U letnjem periodu mnogi žele svetliju kosu, ali bez hemije i skupih tretmana.
  • 2 metoda za izbeljivanje kose
06:58 h
  • Čišćenje rerne često se izbegava jer zahteva puno truda, a tvrdokorne mrlje teško se skidaju.
  • Pasta za masnoću u rerni
021

Na obodu borove šume u Vrnjačkoj Banji tokom odrastanja stalno sam gledala svice.Svetlucavi insekati pojavljivali su se čim bi pao mrak sporo leteći u rojevima.Ali globalne studije pokazuju da su ovi prizori sve ređi, a o tome se često piše i na društvenim mrežama.Gubitak staništa, svetlosno zagađenje i pesticidi - hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, neki su od razloga za smanjenje broja ovih šumskih fenjera.„Osnovni uslov za opstanak larvi svitaca je prisustvo odgovarajuće hrane.„Trenutno u Srbiji ne postoje nikakva dugoročna sistematska istraživanja koja su jedini način da se utvrdi njihova brojnost, a većina informacija o nestanku svitaca u Srbiji potiče iz medija", kaže Jovan Dobrosavljević sa Šumarskog fakulteta u Beogradu za BBC na srpskom.Ipak, moderni način života ne ide im na ruku, jer njihovo svetlucanje ne dolazi do izražaja i može da utiče na romantiku.„Kako bi svici mogli da se razmnožavaju potrebno je da mužjak pronađe svetlost koju ženka proizvodi.„U urbanoj sredini gde je prisutno zagađenje svetlom, ovo je maltene neizvodljivo", dodaje Dobrosavljević.Neke vrste svitaca već su ugrožene, dok druge nestaju pre nego što ih naučnici uopšte primete.Na crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode postoji veliki broj vrsta svitaca sa višim ili nižim stepenom ugroženosti.

U Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogozaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, u Srbiji nema ugroženih vrsta svitaca, dodaje on.Kako žive svici?Svici pripadaju porodici Lampyridae, u pitanju je vrsta tvrdokrilnih buba.Postoji više od 2.000 poznatih vrsta širom sveta, a najčešće nastanjuju tople i vlažne predele, poput šuma, močvara i livada.Ono što ih čini posebnima jeste bioluminiscencija - njihova sposobnost da proizvedu svetlost.„Kao što samo ime bioluminescencija kaže ova svetlost nastaje prirodnim putem, odnosno putem hemijske reakcije u telu svitaca.„Supstanca zvana luciferin reaguje sa kiseonikom u prisutvu enzima luciferaze i ATP-a (molekula koji prenosi energiju u ćelijama)'', kaže Dobrosavljević.U trbuhu stvaraju takozvanu „hladnu svetlost''.To znači da su efikasniji od većine modernih sijalica, jer ne troše energiju na stvaranje toplote u procesu proizvodnje svetla, objašnjava on.Ova svetlost im služi kao sistem komunikacije i privlačenja partnera, a kod larvi i kao upozorenje predatorima.U prirodi, larve svitaca (poznate i kao glowworms) mogu sijati mesecima pre nego što se transformišu u odrasle jedinke.Larve svitaca su predatori i većina njih koji žive u Srbiji se uglavnom hrane puževima golaćima i glistama, tako što ubrizgaju tečnost u plen, a zatim izvuku delimično svarenu materiju kroz usnu duplju.„Zato biraju staništa gde živi njihov plen, kao što su zaklonjeni senoviti predeli šuma i okoline reka.„Ženke su kod većine vrsta beskrilne i slabo pokretne, tako da svetlošću, čija su frekvencija, intenzitet, boja i druge karakteristične specifične za određene vrste, najčešće privlače mužjake'', kaže Dobrosavljević.Svetlosne poruke ovih insekata često sofisticiranije nego što izgleda.Ženke nekih vrsta su otišle i korak dalje u evoluciji, tako da proizvode svetlost specifičnu za ženke druge vrste svitaca čijim se mužjacima hrani kada dođu privučeni svetlom, dodaje Dobrosavljević. Svetleći insekti koji ne vole svetloVeštačka svetla iz gradova, automobila i ulične rasvete ometaju prirodne svetlosne signale svitaca, što otežava parenje i navigaciju.U Srbiji, nažalost, još ne postoje naučne studije koje su bavile uticajem svetlosnog zagađenja na ponašanje i opstanak svitaca, objašnjava Dajana Bjelajac, docentkinja na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu za BBC na srpskom.Svetlosno zagađenje je prekomerna, nepravilno usmerena ili nepotrebna veštačka svetlost koja remeti prirodni mrak.Javlja se kada osvetljenje ulica, reklama, zgrada, automobila, kao i veliki svetlosni snopovi sa diskoteka ili turističkih atrakcija narušavaju prirodni ciklus dana i noći i utiče na životnu sredinu, ljudsko zdravlje i energetsku efikasnost.Procenjuje se da se svake godine svetlosno zagađenje poveća u proseku deset odsto, rekao je Srđan Samurović, naučni savetnik Astronomske opservatorije Beograd, u ranijem razgovoru za BBC na srpskom u tekstu Zašto ne vidimo zvezde.Više od 80 odsto svetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svetlom zagađenim nebom, upozorava izveštaj Eioneta.Srbija je deo ovog globalnog trenda, i među deset je evropskih zemalja u kojima je od 2014. 021

Danas

Poređenje je na mestu jer mnogi sirevi sadrže sličnu mešavinu volatilnih hemikalija.U jednoj studiji iz 2014, rađenoj na osnovu uzorka brisa stopala uzetog od 16 ispitanika, istraživači su otkrili da stafilokoka čini 98,6 odsto bakterija prisutnih na tabanima.Nivo volatilnih masnih kiselina, što podrazumeva i izovalerinsku kiselinu (ključnu komponentu neugodnog mirisa stopala), takođe je značajno veći na tabanu u poređenju sa zavojem na vrhu stopala.Sve u svemu, studija je pokazala da je intenzitet neugodnog mirisa stopala u korelaciji sa ukupnim brojem prisutnih stafilokoka – još jedan razlog da posegnete za sapunom.Međutim, pranje nogu nije vezano samo za uklanjanje neugodnog mirisa.Mnoge bolesti i problemi mogu biti sprečeni dobrom higijenom stopala.„Zbog malog prostora između nožnih prstiju, ta područja su posebno izložena riziku od infekcija koje uzrokuju mikrobi“, kaže Džošua Zajhner, vanredni profesor dermatologije u njujorškoj bolnici Maunt Sinai.„One izazivaju svrab, otoke i neugodan miris.„Poremećaj površinskog sloja kože može povećati rizik od prodora mikroorganizama u kožu, što dalje može uzrokovati ozbiljniju infekciju mekog tkiva, poznatu kao celulitis“ objašnjava on.Prema Zajhneru, najčešći problem je pojava atletskog stopala, površinske gljivične infekcije kože na stopalima.Gljivice koje uzrokuju atletsko stopalo uspevaju u toplim, tamnim i vlažnim okruženjima – stoga ovo stanje najčešće zahvata prostore između nožnih prstiju.Održavajte ovo područje čistim i suvim i uskratićete gljivama njihov savršeni dom.To je dobra stvar jer atletsko stopalo može uzrokovati niz neugodnih simptoma poput svraba, osipa, ljuštenja kože i njenog pucanja na tabanima i između prstiju.

Naša stopala su dom iznenađujuće raznolikom nizu gljivica koje vole da se smeste u najsitnije nabore tog dela telaTakođe, održavanje higijene stopala može sprečiti infekcije kože, poput onih uzrokovanih bakterijama Staphylococcus ili Pseudomonas.Iako one prirodno postoje na vašoj koži, ako uđu u krvotok putem posekotine, to može dovesti do ozbiljne infekcije.Čak i manja infekcija stafilokokom može dovesti do čireva – izbočina gnoja koje se stvaraju ispod kože oko folikula dlake ili lojnih žlezda.„Stopala su sklonija infekcijama, jer na njima ima dosta biomase bakterija.„Takođe, ako imate pukotine ili ozlede na stopalima, ona obično zaceljuju daleko sporije od ostalih delova tela“, kaže Vilkinson.„U takvoj situaciji, ako imate povredu, postoji veća verovatnoća od prodora patogena ući u ranu, gde mogu da se nasele i da se razviju.“Iako se infekcije kože mogu pojaviti čak i ako vodite računa o higijeni stopala, redovno pranje smanjuje broj bakterija.Dakle, u slučaju da se posečete, manje mikroba će ući u krvotok.Često pranje stopala je posebno važno ako bolujete od dijabetesa, stanja koje ljude čini podložnim čirevima i kožnim infekcijama.Istraživanja su pokazala da stopala dijabetičara sadrže više patogenih bakterija na koži.„Tamo vrebaju priliku da izazovu infekciju.„Dakle, veoma je važno da ljudi s dijabetesom održavaju higijenu svojih stopala, jer su izloženi većem riziku od razvoja infekcije“, kaže Vilkinson.Da stvar bude gora, ljudi oboleli od dijabetesa imaju oslabljen imunološki odgovor, pa ako dobiju infekciju, njihovo telo se ne može odbraniti.Takođe, pacijenti s dijabetesom su skloni posekotinama, povredama i ranama na stopalima koje ne zarastaju.Ako se one ne otkriju rano, možda će biti potrebna amputacija nožnih prstiju, stopala ili čak čitave noge.„Ukoliko pacijent ima nekontrolisani dijabetes, možda ima oštećenje živaca u stopalima, pa ne može pravilno da ih oseti“, kaže Vilkinson.„Sam čin pranja omogućava nam da pravilno proverimo da li imamo na stopalima bilo kakvu manju ogrebotinu ili suvo mesto koji bi mogli doprineti infekciji.“Iz tog razloga Vilkinson i dobrotvorne organizacije, poput Diabetes UK, preporučuju da dijabetičari peru noge svaki dan.Ali što je sa ostalima? Danas

Danas

Neki ribaju noge svakog dana, dok drugi misle da je potrebno samo preliti ih vodom pod tušem.Da li održavamo higijenu ovog važnog dela tela kako treba?Budimo iskreni – kada uskočimo pod tuš i posegnemo za sapunom i lufom, uvek nekim delovima tela više posvećujemo pažnju u odnosu na druge.Područje ispod pazuha sigurno nasapunjamo, isperemo, a onda sve nanovo.Kad je reč o stopalima, budući da se nalaze skroz dole, možemo ih lako prevideti.No, prema pojedinim stručnjacima, naša stopala zaslužuju jednaku, ako ne i veću pažnju.Na primer, i britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) i američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) savetuju svakodnevno pranje nogu sapunom i vodom.Kao jedan od razloga za pažljivu negu navode sprečavanje mirisa.

Tabani sadrže 600 znojnih žlezda po kvadratnom centimetru kože, više nego bilo koji drugi deo tela.Iako znoj sam po sebi nema miris, sadrži hranjivu smešu soli, glukoze, vitamina i aminokiselina, koje bakterijama u tom delu dođu kao švedski sto.A bakterija ima mnogo.„Stopalo može biti veoma vlažna, mokra i topla sredina, naročito između nožnih prstiju, pa stoga predstavlja potencijalno leglo mikroba“, kaže Holi Vilkinson, stručnjak za lečenje rana na Univerzitetu Hal u Velikoj Britaniji.Činjenica da većina ljudi nazuva čarape i obuva cipele, zadržavajući vlagu unutra, dodatno pogoršava čitavu stvar.Ako bismo uvećali bilo koji kvadratni centimetar ljudske kože, pronašli bismo između 10.000 i milion bakterija.Topli i vlažni delovi kože, kao što su stopala, važe za njihova staništa i predstavljaju dom najvećeg broja vrsta.Na primer, stopala su idilično utočište za korino stafilokoka bakteriju.Kada je reč o gljivicama, naše oznojne noge su utopija svim rodovima, među kojima su Aspergillus (patogen koji se često nalazi u tlu), Cryptococcus, Epicoccum, Rhodotorula, Candida (vrsta kvasca koja prirodno živi na telu, ali može postati oportunistički patogen), Trichosporon i druge.Zapravo, ljudsko stopalo sadrži veću bioraznolikost gljivičnih vrsta nego bilo koji drugi deo tela.To bi mogao biti ubedljiv argument za pranje stopala.Za potrebe jedne studije, istraživači su uzeli briseve sa tabana 40 dobrovoljaca. Danas