Prenatrpana, mahom partijska administracija, često je spora i neefikasna.Iz privatnog sektora zbog toga državu pozivaju da se pre skraćivanja radnog vremena pozabavi optimizacijom javne uprave, povećanjem njene efikasnosti, ali i suzbijanjem sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja.Deo rešenja, međutim, u resoru ministarke Nišić vide upravo u smanjenju broja radnih sati.„Savremeni evropski trendovi i brojna istraživanja potvrđuju da kraće radno vreme ne znači nižu efikasnost – naprotiv, ono vodi ka većem zadovoljstvu zaposlenih, manjoj stopi bolovanja, većoj motivaciji i većoj dugoročnoj koristi za poslodavce i društvo u celini“ , navode iz Ministarstva.Jedini u Evropi?Ukoliko izmene Zakona o radu koje predviđaju uvođenje sedmočasovnog radnog vremena dobiju podršku većine u Parlamentu, Crna Gora će, prema našem istraživanju, postati prva država u regionu i Evropi koja je zakonski definisala radno vreme od sedam sati.Francuska je najpoznatiji primer skraćenog radnog vremena sa zakonskom normom od 35 sati sedmično (što u proseku iznosi 7 sati dnevno), ali to nije eksplicitno definisano kao „sedmočasovno radno vreme“.Obećanje o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena prvi put je izneo lider PES-a i premijer Milojko Spajić, povodom Međunarodnog praznika rada pre dve godine.Tad je najavio da će skraćenje radnog vremena sa 40 na 35 sati nedeljno predložiti kao deo programa „Evropa sad 2“, na kojem je vladajući PES zasnivao predizbornu kampanju.Nakon formiranja Vlade, Spajić je više puta najavljivao skraćenje radnog vremena, čak i do kraja prošle godine, ali se još čeka da se to i desi. Danas