Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
34
2.45
7.40
15.19/0.50
34.00
3.46
0.10
2005.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 34
69 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 91.4
Best clustering variants
69 0.99/0.01 4 91.4
00:30 h 03-Jul-2025
  • Aleksandar Putnik Cacko (68), medijski radnik i poliglota, preminuo je posle kraće i teške bolesti.
  • ◉ Umro Aleksandar Putnik
17:30 h 01-Jul-2025
  • KADA jednom, recimo u narednom veku, hroničari budu ispisivali novu monografiju o Starom Vlahu, moraće da se late knjiga - hronika doslednog novinara iz tog turbulentnog kraja - Dragoljuba Gagričića Gagrice, tvrdi u recenziji novog dela ovog autora, publicista i pesnik Milomir Kragović. Foto Privatna arhiva - Ova činjenica ponajbolje pokazuje koliko su važne Gagričine knjige, jer je u dosadašnjih pet smestio raznovrsni starovlaški život: od anegdota, izreka, zapisa, reportaža, do retkih fotografija koje takođe pokazuju koliko je bio bogat na ovoj geografskoj, i društvenoj, vetrometini - dodaje Kragović. Podsetimo: u "Starovlaškoj riznici" autor je obelodanio dragocene narodne umotvorine i neugasle iskre života; prethodna knjiga "Tapije u kamenu", u šest slikovitih poglavlja, sadrži sočne reporterske zapise o retkim zanimanjima, planinama čudnih imena, poslednjim rabadžijama, Darkovoj ćupriji, varošicama uz nemirnu granicu, o mladoj sa pasošem, Nemcima koji su čuvali ćirilicu, krajputašima, prvim zlatarskim letnjikovcima; o onima koji su sledili svoje pretke i sudbinu vezali za svoj zavičaj, o ratnicima i našim zaboravima.
  • ŠALE NA MERU, I NA KANTAR: Nova knjiga Dragoljuba Gagričića Gagrice, još jedna niska u đerdanu, kojom popunjava riznicu Starog Vlaha
17:10 h
  • Proslavljenog reditelja i scenaristu Emira Kusturicu region obožava, a njegovom radu divi se ceo svet.
  • Kad je Kusturica promenio ime u Nemanja, nazvali su ga IZDAJNIKOM: Evo šta kaže zašto je prešao u pravoslavlje
15:11 h
  • Mnoga srpska prezimena su nam u amanet ostavljena za vreme okupacije Osmanlija i imaju određeno značenje – kog nismo svesni, a nismo ni svesni njihovog porekla.
  • Ova srpska prezimena su turskog porekla, iako se završavaju na "ić"
14:11 h
  • Velika radost stigla je u dom poznatog voditelja.
  • VODITELJ RTS-A POSTAO OTAC: Sinu dao ime duboko ukorenjeno u srpskoj tradiciji - nosio ga i jedan veliki junak
14:10 h
  • Voditelj RTS Marko Ivas dobio sina: Nasledniku dao ime koje ima snažno značenje VODITELJ RTS DOBIO SINA Nasledniku dao srpsko ime koje ima SNAŽNO ZNAČENJE Ivana Mikić Novinar rubrike zabava 1. jul 2025.
  • Voditelj RTS Marko Ivas dobio sina: Nasledniku dao ime koje ima snažno značenje
13:41 h
  • Voditelj jutarnjeg programa na RTS-u, Marko Ivas, postao je otac!
  • Voditelj RTS-a Marko Ivas postao otac
13:08 h
  • Voditelj marko Ivas dobio je sina.
  • Marko Ivas dobio sina
12:11 h
  • Mama i dečak u prirodi, Foto: Anastasiia Stiahailo / Alamy / Profimedia Imena koja su deo srpskog slovenskog nasleđa već vekovima inspirišu roditelje kada biraju ime za svoje novorođenče. Jedno od slovenskih imena koje je nekada bilo veoma popularno je i ime Čedomir.
  • Ime Čedomir danas više niko ne daje sinovima
Danas

Kao što napisah pre par nedelja, valja ostati normalan.Naročito u situaciji kada pišete esejistički tekst sat vremena nakon što vam je grupa uniformisanih klipana diskutabilne socijalne inteligencije i još diskutabilnijeg morala kod Prve beogradske (koju ste nekada davno i pohađali, sa nepohvalnim ocenama ali ljudskom korišću) uzela lične podatke…Elem, sledi još jedan literarni pokušaj iz edicije „Otkrivamo generaciji alfa filmske klasike, usput primećujući da ih inicijalno nismo baš u potpunosti razumeli“.Na početku juna na programu beše „Tesa“ Romana Polanskog i pre nego što uzmete telefon i prijavite me socijalnoj službi, evo opravdavajućeg razgovora o davanju imena koji je gledanju prethodio.„Da, sećam se da je prva ideja bila da se zoveš Tesa po glavnoj junakinji jednog filma, ali sam onda pročitao roman i zaključio da je sve to mnogo tužno“.(Naravno, Tesa je bila opcija zbog moje naklonosti ka Nastasji Kinski; što mi reče prijatelj pozorišni reditelj na tu priču o imenu, „al’ si originalan…“)Pošto bi većina ljudi u pubertetu pomalo želela da se zove nekako drugačije, naravno da je i ovaj moj jedanaestogodišnji slučaj, zbog kojeg se valjda i smucam po legitimišućim mestima, oduševljeno reagovao na mogućnost da se mogla zvati Tesa.„O čemu se radi u filmu?“; „Pa, radi se o devojci čiji otac saznaje da je daleki potomak plemstva, i onda je šalje da se upozna sa jedinim postojećim rođacima, tamo ima nekakav pogrešan ljubavni odnos sa jednim od njih i od tada krenu da joj se dešavaju užasne stvari“; „’Ajde da gledamo!“; „Čoveče, to je mnogo težak film…“; „Ma ‘ajde!“; „Uf…“.Težak je svakako, ali i prilično didaktičan za dolazeće generacije.Sa druge strane, teskoba ima ozbiljnu intelektualnu podlogu koja je drži pod kontrolom, sprečavajući efekat iživljavanja nad likovima.Tri glavna junaka „Tese“ su reprezenti ideja: Tesa je duboko religiozna, što je u datim životnim okolnostima usmerava ka propasti; Ejndžel je rusoovski perfekcionista, što doprinosi tako olakom proćerdavanju sreće koju je imao u šaci; Alek je ekstremno zanimljiv, kao što je ekstremno dobar i glumac imena Li Loson koji ga igra, i predstavlja hedonizam sa minimalnim ali prisutnim etičkim korektivom (nedovoljnim za Tesu i Ejndžela, ljude krajnosti).Dobra je bila vežba sve to donekle pojasniti nekome ko ima jedanaest godina, ali bih rekao da nije bilo beskorisno.Nije loše rano uvideti da vam „zakucanost“ za jedan način razmišljanja može rasturiti život, bez šanse da se ikada sastavi.* * *Foto: IMDbU poređenju sa „Tesom“, „Američki grafiti“ Džordža Lukasa (sc. Džordž Lukas, Gloria Kac, Vilard Hajk) su delovali kao praznik radosti, a mom šesnaestogodišnjem sopstvu koje ih je gledalo je ostao utisak da se sav mrak i duboki promišljaj nalaze u završnim natpisima koji otkrivaju dalje sudbine fiktivnih junaka.Zapravo, već prvi čin daje materijal za ozbiljno tumačenje.„Američki grafiti“, klica stotina tinejdžerskih filmova koji će nadalje nastati, sadrži inverziju potonje i dramaturški sasvim opravdane formule: u „Grafitima“ se gimnazijski bal u fiskulturnoj sali ne dešava na kraju već na početku filma.Ta svečanost, uprkos svim filmskim lažima iz osamdesetih, ništa ne rešava, i samo će pobrkati umove para koji razmatra raskid i odlazak na udaljene fakultete ili provincijsku bračnu sigurnost, kao i glavnog junaka Kurta (Ričard Drajfus) koji nakon razgovora sa svojim „kul“ profesorom još više ne zna da li je rat sa velikim svetom sudbina kakvu priželjkuje.Stižemo upravo do koncepta sudbine koji podtekstualno dominira filmom.Milner (Pol Le Mat), vestern anti-junak koji umesto „koltova“ za oružje ima „nabudženi“ automobil, suštinski je živi mrtvac.Sve mašine prethodnih brzinskih heroja njegovog gradića nalaze se na groblju automobila, i iznad svake lebdi priča o smrti vozača.Platonski ljubavni odnos koji se postepeno gradi sa njegovom slučajnom suvozačicom u svoj svojoj vrcavosti je možda tužniji od svega što snalazi Tesu od D’Urbervilovih.Moja sugledačica reče: „Za pet-šest godina ona će imati osamnaest godina a on dvadeset i…“.„Ali on će do tada da bude mrtav“, rekoh, „i on to zna“.Milner će pobediti sledećeg točkaškog revolveraša (Harison Ford) koji je došao da se sa njim odmeri u zoru, i nakon toga dok drugari kliču promrmljati: „Bio je ispred mene pre nego što se skrljao. Danas

B92

Stotine i stotine reči koje svakodnevno koristimo vode poreklo iz turskog jezika, što i ne čudi jer smo skoro pet vekova proveli pod njihovom vlašću pa su se i brojni običaji, ali i imena i prezimena do dan danas zadržala u Srbiji i uopšteno na Balkanu, a za koja pogrešno verujemo da su srpskog porekla.

Mirjana Teodosijević, univerzitetski profesor turskog jezika i književnosti, i autorka nekoliko turskih rečnika, za "Sandžak.rs" nnavela je neka vrlo popularna prezimena u Srbiji za koja nismo znali da u osnovi imaju tursko poreklo i značenje, iako su pojedina prilagođena našoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić. "Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno od turcizma“, pitala je čitaoce profesorka Teodosijević, pa nabrojala određena i objasnila šta znače u prevodu: Abrašević (čovek pegavog lica) Amidžić (stric) Barjaktarević ili Bajraktarević (zastavnik) Borozan (trubač) Bulut (oblak) Vermezović (koji ne daje) Delibašić (najbolji junak, zapovednik odreda delija) Delić (junak; stražar kod vezira i paša) Dizdarević (upravnik tvrđave) Dunđerski (stolar i zidar) Jaramaz (nepristojan, nestašan; koji ne vredi) Karakašević (crnih obrva) Karadžić (crnomanjast) Lagumdžija (miner) Malbašić (starešina mahale ili sela) Mutavdžić (zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake) Subašić (nadzornik imanja ili gradski nadzornik, "gradski menadžer") Peškir (ubrus) Terzić (krojač) Topalović (hroma osoba) Tufegdžić (puškar) Uzunmirković (visoki Mirko) Šebek (pavijan; ružan i drzak čovek) Šišmanović (debeo) "Sa turcizmima se ne treba igrati" Profesorka je na kraju naglasila da, ukoliko nam se učini da se određena reč danas na turskom kaže drugačije, treba da imamo svest da se jezik menjao tokom vekova, te da su mnoge reči, isto kao i u srpskom, danas arhaizmi koji se ne koriste u modernom govoru. B92