Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
87
1.16
6.53
41.57/0.45
87.00
6.18
0.07
5098.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 87
132 ■ 0.99/0.01 ■ 9 ■ 303.0
Best clustering variants
132 0.99/0.01 9 303.0
021

Protivnica kupovine Li So-jon na organizovanoj razmeni garderobe u Seulu „Kupovala bih odeću nekoliko puta nedeljno, a tokom sniženja svakog dana, ali sam ipak svako jutro imala utisak da nemam šta da obučem”, kaže 30-godišnja Li So-jon iz Južne Koreje, koja se danas protivi kupovini garderobe.Li je ranije osećala potrebu da svaki put kada izlazi sa prijateljima ili na sastanak, nosi novu odevnu kombinaciju.„Bez problema sam trošila stotine dolara mesečno”, priznaje Li.Ova izlečena kupoholičarka, kako sebe naziva, kaže da je njen poriv za kupovinom bio dodatno podstaknut time što je odeća bila dovoljno jeftina da je mislila da može često da je menja, kao i pritisak da stalno postavlja nove fotografije odevnih kombinacija na društvenoj mreži Instagramu.Tek kada je u prodavnici naišla na zimski kaput koji se prodavao za samo 1,5 dolar, počela je da preispituje njene potrošačke navike i industriju brze mode.Bio je napravljen u Bangladešu i koštao je manje od šoljice kafe.„Shvatila sam da nešto ozbiljno nije u redu.„Ta cena nije odražavala pravu vrednost, a neko, negde, je zapravo plaćao tu cenu.„To me duboko uznemirilo”, kaže Li.Počela je da istražuje modnu industriju, i kaže da je bila šokirana kada je saznala stvari koje nikada ranije nije dovodila u pitanje.„Mislila sam da mi je stalo do životne sredine, ali sam bila slepa za skrivene posledice modne industrije”.Brza moda odnosi se na ultra-jeftinu odeću koja je dizajnirana da se nosi samo kratko, i da se odbaci čim se pojavi novi modni trend.Uspon onlajn prodavnica brze mode, kao što su kineski Šiin (Shein) i Temu, je preoblikovao stiuaciju u svetskoj modnoj industriji, ali su te kompanije često na meti kritika zbog negativnog uticaja na životnu sredinu i upitnih radnih uslova u lancu proizvodnje.BBC je 2024. 021

Danas

Protivnica kupovine Li So-jon na organizovanoj razmeni garderobe u Seulu„Kupovala bih odeću nekoliko puta nedeljno, a tokom sniženja svakog dana, ali sam ipak svako jutro imala utisak da nemam šta da obučem”, kaže 30-godišnja Li So-jon iz Južne Koreje, koja se danas protivi kupovini garderobe.Li je ranije osećala potrebu da svaki put kada izlazi sa prijateljima ili na sastanak, nosi novu odevnu kombinaciju.„Bez problema sam trošila stotine dolara mesečno”, priznaje Li.Ova izlečena kupoholičarka, kako sebe naziva, kaže da je njen poriv za kupovinom bio dodatno podstaknut time što je odeća bila dovoljno jeftina da je mislila da može često da je menja, kao i pritisak da stalno postavlja nove fotografije odevnih kombinacija na društvenoj mreži Instagramu.Tek kada je u prodavnici naišla na zimski kaput koji se prodavao za samo 1,5 dolar, počela je da preispituje njene potrošačke navike i industriju brze mode.Bio je napravljen u Bangladešu i koštao je manje od šoljice kafe.„Shvatila sam da nešto ozbiljno nije u redu.„Ta cena nije odražavala pravu vrednost, a neko, negde, je zapravo plaćao tu cenu.„To me duboko uznemirilo”, kaže Li.Počela je da istražuje modnu industriju, i kaže da je bila šokirana kada je saznala stvari koje nikada ranije nije dovodila u pitanje.„Mislila sam da mi je stalo do životne sredine, ali sam bila slepa za skrivene posledice modne industrije”.Brza moda odnosi se na ultra-jeftinu odeću koja je dizajnirana da se nosi samo kratko, i da se odbaci čim se pojavi novi modni trend.Uspon onlajn prodavnica brze mode, kao što su kineski Šiin (Shein) i Temu, je preoblikovao stiuaciju u svetskoj modnoj industriji, ali su te kompanije često na meti kritika zbog negativnog uticaja na životnu sredinu i upitnih radnih uslova u lancu proizvodnje.BBC je 2024.

godine objavio da je prosečna cena odevnog komada na platformi Šiinu svega 10,71 američkih dolara i da sajt nudi oko 600.000 različitih proizvoda.Prema podacima Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), modna i tekstilna industrija spada u sektore koji najviše zagađuju životnu sredinu.Ova indusrija je odgovorna za do osam odsto svetske emisije gasova sa efektom staklene bašte i čak devet odsto zagađenja mikroplastikom koja završi u okeanima svkae godine.Takođe, više od 80 odsto odeće u svetu završi kao otpad, na deponijama ili u spalionicama, pokazuju podaci Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu. Danas