Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
37
4.34
6.36
17.74/0.90
37.00
2.96
0.08
2864.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 37
59 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 56.6
Best clustering variants
59 0.99/0.01 4 56.6
11:16 h
  • Konferencija Ujedinjenih nacija (UN) o okeanima se smatra uspešnom pošto je više zemalja potvrdilo ključni sporazum o zaštiti morskog sveta, a ostvaren je i napredak u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova u svetskim morima.Na konferenciji u Nici, u Francuskoj, okupili su se predstavnici skoro 200 zemalja da razgovaraju o najhitnijim problemima sa kojima se suočavaju okeani.Morski ekosistemi su izloženi opasnostima sa više strana - od zagađenja plastikom do posledica klimatskih promena.Ser Dejvid Atenbro je uoči konferencije izjavio da je „zgrožen” štetom koju uzrokuju određene metode ribolova i izrazio nadu da će predstavnici vlasti koji prisustvuju događaju shvatiti „značaj okeana za sve nas”.Glavni cilj skupa bio je da Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru potvrdi najmanje 60 zemalja da bi mogao da stupi na snagu.Sporazumom, potpisanim pre dve godine, treba da se zaštiti 30 odsto okeana.Dokument je do 13. juna potvrdilo 50 zemalja, a još desetine su obećale da će to učiniti do kraja godine.Čini se da su ovaj i drugi pomaci ostvareni u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova obnovili poverenje u sposobnost država da zajednički deluju.„ Konferencija UN o okeanima pružila nam je tračak nade da su problemi sa kojima se suočavaju naši okeani prepoznati i da će biti rešavani”, rekao je Toni Long, glavni izvršni direktor međunarodne neprofitne organizacije Global Fishing Watch.„Kako se približavamo trenutku kada će Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru stupiti na snagu, vlade moraju da udvostruče napore koristeći transparentnost i nove tehnologije da bi zaštitile okeane”, dodao je on.Pre konferencije u Nici, poverenje u zajedničke mehanizme za rešavanje svetskih problema je bilo nisko.Tokom 2024.
  • 'Tračak nade' za morski život na konferenciji UN o okeanima
08:33 h 17-Jun-2025
  • Nakon dva i po veka, konačno je identifikovano poslednje počivalište HMS "Endeavoura", legendarnog broda koji je prvi put doveo Britance do obala Australije.
  • ◉ Legendarni brod KAPETANA KUKA je potopljen pre 250 godina: Sada naučnici tvrde da su PRONAŠLI OLUPINU
14:30 h 16-Jun-2025
  • Svetski dan morskih kornjača obeležava se svakog 16. juna i zvanični je praznik svih pripadnica ove vrste životinja.
  • Svetski dan morskih kornjača 16. jun
16:13 h 15-Jun-2025
  • Makron stigao na Grenland, na stolu ove 4 teme "DOLAZIM DA POKAŽEM SOLIDARNOST" Makron stigao na Grenland: Sastaće se sa zvaničnicima, na stolu ove 4 teme Donald Tramp je ranije izrazio interes za preuzimanje Grenlanda Makron će se susresti sa premijerima Grenlanda i Danske radi razgovora Francuski predsednik Emanuel Makron doputovao je danas na Grenland i po dolasku izjavio da je cilj njegove posete da pokaže solidarnost Francuske i Evropske unije u vezi sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom ovog arktičkog ostrva.
  • Makron stigao na Grenland, na stolu ove 4 teme
15:30 h
  • | Izvor: Beta-AP | 15.06.2025 U nastojanju da pokaže evropsku podršku Danskoj i njenom poluautnonomnom strateški važnom arktičkom ostrvu Grenlandu, za koje američki predsednik Donald Tramp želi da ga preuzmu SAD, tamo je danas doputovao predsednik Francuske Emanuel Makron.Makron je na putu za Kanadu, na samit Grupe sedam vodećih svetskih liberalnih demokratija koji počinje večeras, gde će biti i Tramp.Kancelarija Makrona je saopštila da njegov dolazak na Grenlad ističe da Francuska podržava principe suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica, kako stoji u Povelji UN.Makron razgovara na Grenlandu sa danskom premijerkom Mete Fredriksen i grenlandskim premijerom Jens-Fredrikom Nilsenom.Francuski predsednik je prošle nedelje izjavio da Grenland nije na raspolaganju da ga uzme ko hoće što je izgledalo kao odgovor Trampu.Makron se postavio kao predvodnik Evrope u vreme Trampovih pretnji da će povući podršku Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske invazije i bio je domaćin samita o tome i o drugim bezbednosnim pitanjima na kontinentu.On će tokom posete danas imati priliku da razgovara o tome kako da pojača odnose EU i Grenlanda u ekonomskom razvoju, kao i o smanjenju emisija uljenika i o ključnim rudama.
  • Makron na Grenlandu u znak evropske podrške tom arktičkom ostrvu koje priželjkuje Tramp
13:30 h
  • Početkom februara, istraživači organizacije OCEARCH uhvatili su i obeležili veliku belu ajkulu.
  • Velika bela ajkula snimljena blizu obala Floride
11:16 h
  • Konferencija Ujedinjenih nacija (UN) o okeanima se smatra uspešnom pošto je više zemalja potvrdilo ključni sporazum o zaštiti morskog sveta, a ostvaren je i napredak u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova u svetskim morima.Na konferenciji u Nici, u Francuskoj, okupili su se predstavnici skoro 200 zemalja da razgovaraju o najhitnijim problemima sa kojima se suočavaju okeani.Morski ekosistemi su izloženi opasnostima sa više strana - od zagađenja plastikom do posledica klimatskih promena.Ser Dejvid Atenbro je uoči konferencije izjavio da je „zgrožen” štetom koju uzrokuju određene metode ribolova i izrazio nadu da će predstavnici vlasti koji prisustvuju događaju shvatiti „značaj okeana za sve nas”.Glavni cilj skupa bio je da Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru potvrdi najmanje 60 zemalja da bi mogao da stupi na snagu.Sporazumom, potpisanim pre dve godine, treba da se zaštiti 30 odsto okeana.Dokument je do 13. juna potvrdilo 50 zemalja, a još desetine su obećale da će to učiniti do kraja godine.Čini se da su ovaj i drugi pomaci ostvareni u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova obnovili poverenje u sposobnost država da zajednički deluju.„ Konferencija UN o okeanima pružila nam je tračak nade da su problemi sa kojima se suočavaju naši okeani prepoznati i da će biti rešavani”, rekao je Toni Long, glavni izvršni direktor međunarodne neprofitne organizacije Global Fishing Watch.„Kako se približavamo trenutku kada će Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru stupiti na snagu, vlade moraju da udvostruče napore koristeći transparentnost i nove tehnologije da bi zaštitile okeane”, dodao je on.Pre konferencije u Nici, poverenje u zajedničke mehanizme za rešavanje svetskih problema je bilo nisko.Tokom 2024.
  • 'Tračak nade' za morski život na konferenciji UN o okeanima
09:30 h
  • Novootkriveni mikrob, privremeno nazvan Sukunaarchaeum, nije virus.
  • Bakterija nazvana Sukunaarchaeum - Informer.rs
00:00 h
  • Prema rezultatima novih istraživanja, populacije carskih pingvina na Antarktiku smanjile su se za skoro četvrtinu zbog globalnog zagrevanja koje transformiše njihovo ledeno stanište. U studiji se navodi da su gubici daleko veći nego što se ranije mislilo.Naučnici koji prate najveću vrstu pingvina na svetu koristili su satelitske snimke za procenu staništa i načina života šesnaest kolonija pingvina na Antarktičkom poluostrvu, u Vedelovom moru i Belingšauzenovom moru, što predstavlja skoro trećinu svetske populacije carskih pingvina, prenosi RTS, pozivajući se na Science Alert.„Ono što smo ustanovili bilo je za oko 50 odsto gore i od najpesimističnije procene života populacija pingvina, a za istraživanja smo koristili kompjutersko modeliranje“, navodi Piter Fretvel, koji prati kretanje divljih životinja iz svemira u Britanskom antarktičkom istraživanju (BAS).Istraživači ističu da klimatske promene pokreću pad populacije, ali brzina opadanja broja jedinki je poseban razlog za uzbunu.Studija, objavljena u časopisu Nature Communications: Earth & Environment , otkrila je da je broj praćenih kolonija opao za 22 odsto u prethodnih 15 godina.Ovo se može porediti sa ranijom procenom smanjenja od 9,5 odsto na celom Antarktiku između 2009.
  • Zbog globalnog zagrevanja populacija carskih pingvina na Antarktiku smanjena za četvrtinu
021

Konferencija Ujedinjenih nacija (UN) o okeanima se smatra uspešnom pošto je više zemalja potvrdilo ključni sporazum o zaštiti morskog sveta, a ostvaren je i napredak u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova u svetskim morima.Na konferenciji u Nici, u Francuskoj, okupili su se predstavnici skoro 200 zemalja da razgovaraju o najhitnijim problemima sa kojima se suočavaju okeani.Morski ekosistemi su izloženi opasnostima sa više strana - od zagađenja plastikom do posledica klimatskih promena.Ser Dejvid Atenbro je uoči konferencije izjavio da je „zgrožen” štetom koju uzrokuju određene metode ribolova i izrazio nadu da će predstavnici vlasti koji prisustvuju događaju shvatiti „značaj okeana za sve nas”.Glavni cilj skupa bio je da Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru potvrdi najmanje 60 zemalja da bi mogao da stupi na snagu.Sporazumom, potpisanim pre dve godine, treba da se zaštiti 30 odsto okeana.Dokument je do 13. juna potvrdilo 50 zemalja, a još desetine su obećale da će to učiniti do kraja godine.Čini se da su ovaj i drugi pomaci ostvareni u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova obnovili poverenje u sposobnost država da zajednički deluju.„ Konferencija UN o okeanima pružila nam je tračak nade da su problemi sa kojima se suočavaju naši okeani prepoznati i da će biti rešavani”, rekao je Toni Long, glavni izvršni direktor međunarodne neprofitne organizacije Global Fishing Watch.„Kako se približavamo trenutku kada će Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru stupiti na snagu, vlade moraju da udvostruče napore koristeći transparentnost i nove tehnologije da bi zaštitile okeane”, dodao je on.Pre konferencije u Nici, poverenje u zajedničke mehanizme za rešavanje svetskih problema je bilo nisko.Tokom 2024. 021

021

godine.Ovo je rekordna brzina potvrđivanja UN sporazuma, rekla je Elizabet Vilson, direktorka za ekološku politiku u nevladinoj organizaciji The Pew Trusts.„Radili smo na mnogim međunarodnim sporazumima tokom godina, i postupak ratifikacije često traje pet, pa čak i sedam godina.„Zato činjenica da je Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru na korak do stupanja na snagu zaista pokazuje da postoji zamah u pravcu zaštite većeg područja otvorenog mora”, rekla je ona.Međutim, velike sile poput Sjedinjenih Država (SAD) i Kine još uvek nisu potvrdile sporazum, iako su potpisnice, što ukazuje da planiraju da to učine u budućnosti.A Rusija, koja nikada nije podržala sporazum zbog zabrinutosti da bi mogao negativno da utiče na njen sektor ribarstva, saopštila je 13. juna da neće promeniti stav.Američke diplomate koje imaju iskustva sa sporazumima UN-a hvale napredak koji je ostvaren na konferenciji u Nici.„Od pomaka u pogledu Sporazuma o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru do zaštićenog morskog područja u Francuskoj Polineziji, Konferencija UN o okeanima je još jednom pokazala da je stvaran napredak moguć kada delujemo zajedno”, izjavio je Džon Keri, bivši američki državni sekretar i specijalni izaslanik za klimu.

Lillian Suwanrumpha/AFP/Getty Images Zagrevanje okeana uzrokovalo je četvrto veliko izbeljivanja korala u svetu, što ugrožava opstanak čitavog ekosistema Više zemalja je obećalo da će nacionalne vode proglasiti zaštićenim morskim područjima i ograničiti upotrebu najštetnijih metode ribolova.UK je najavilo da će tražiti zabranu kočarenja (ili vučarenja - ribolov pomoću mreže (koče), koju jedan ili više brodova vuku po morskom dnu) u skoro trećini engleskih zaštićenih morskih područja.Ovu zabranu već dugo zahtevaju ekološke organizacije, a nedavno je isto zatražio i ser Dejvid Atenbro, tvrdeći da bez konkretnih zabrana „zaštita” ostaje samo mrtvo slovo na papiru.Takođe, Francuska Polinezija je pokrenula zaštitu najvećeg morskog područja u istoriji, u okviru kojeg će ribolov i rudarenje morskog dna biti zabranjeni na čak 900.000 kvadratnih kilometara, što je površina četiri puta veća od teritorije UK-a.Zahvaljujući ovoj i drugim obavezama dogovorenim tokom konferencije, 10 odsto okeana je sada pod zaštitom.„Ovo šalje poruku svetu da je zajedničko delovanje ključno”, rekla je Astrid Puentes u emisiji Today na BBC Radio 4, poslednjeg dana konferencije.„Potrebno nam je ovakvo vođstvo.„Okean je jedinstveni biom na našoj planeti, sve je povezano, tako da moramo da ojačamo međunarodno pravo”, dodala je.Ali ostvarenje napretka u ograničavanju štetnog ribolova, kao što je koćarenje, je teško postići bez učešća Kine koja ima najveću ribarsku flotu na svetu.Međutim, tokom konferencije, kineska vlada je objavila da je ratifikovala Sporazum o suzbijanje nezakonitog i neregulisanog ribolova. 021

021

Kočarenje - ribolov pomoću koče, odnosno mreže koja se vuče po dnu mora, povećava smrtnost krupnih morskih sisara Iako je francuski predsednik Emanuel Makron otvorio konferenciju oštrim upozorenjem na opasnosti rudarenja u dubokom moru, stav zemalja po ovom pitanju je ostao podeljen.Prošle nedelje, 2.000 naučnika uputilo je apel vladama da se sva istraživanja u dubokom moru obustave dok se ne sprovedu dodatna naučna ispitivanja, s obzirom da je do sada mapirano samo 0,001 odsto morskog dna.Uprkos tome, samo 37 zemalja je prihvatilo savet i pozvalo na uvođenje moratorijuma na rudarenje u dubokom moru.„Potrebno je da više država pozove na moratorijum na rudarenje u dobokom moru kako bi se uspostavio regulatorni okvir pre nego što se dozvole bilo kakve rudarske aktivnosti”, izjavio je Pradip Sing, pravnik za zaštitu životne sredine i stručnjak za pomorsko pravo u fondaciji Oceano Azul.Američki predsednik Donald Tramp je odbacio ideju o zajedničkom pristupu u aprilu kada je najavio da će američka administracija početi da izdaje dozvola za rudarenje u dobokom moru.Međutim, Sing smatra da većina zemalja, iako neposredno ne poziva na zabranu, ipak ne podržava američki stav.Na završnom sastanku konferencije, zemlje su usvojile Akcioni plan za okeane, u kojem su sadržane njihove obaveze.

Olivier Morin/AFP/Getty Images Procenjuje se da u morima postoji više od 171 biliona komada plastičnog otpada, a tragovi plastike se nalaze u svakom kutku mora Iako zagađenje plastikom predstavlja jedan od najozbiljnijih problema za okeane, pregovori u decembru o smanjenju obima proizvodnje plastike su propali.Danas se procenjuje da u okeanima ima skoro 200 biliona delova plastčnog otpada, i da bi taj broj, ako se ništa ne preduzme, mogao da se utrostruči do 2040. 021

021

Lillian Suwanrumpha/AFP/Getty Images Zagrevanje okeana uzrokovalo je četvrto veliko izbeljivanja korala u svetu, što ugrožava opstanak čitavog ekosistema Više zemalja je obećalo da će nacionalne vode proglasiti zaštićenim morskim područjima i ograničiti upotrebu najštetnijih metode ribolova.UK je najavilo da će tražiti zabranu kočarenja (ili vučarenja - ribolov pomoću mreže (koče), koju jedan ili više brodova vuku po morskom dnu) u skoro trećini engleskih zaštićenih morskih područja.Ovu zabranu već dugo zahtevaju ekološke organizacije, a nedavno je isto zatražio i ser Dejvid Atenbro, tvrdeći da bez konkretnih zabrana „zaštita” ostaje samo mrtvo slovo na papiru.Takođe, Francuska Polinezija je pokrenula zaštitu najvećeg morskog područja u istoriji, u okviru kojeg će ribolov i rudarenje morskog dna biti zabranjeni na čak 900.000 kvadratnih kilometara, što je površina četiri puta veća od teritorije UK-a.Zahvaljujući ovoj i drugim obavezama dogovorenim tokom konferencije, 10 odsto okeana je sada pod zaštitom.„Ovo šalje poruku svetu da je zajedničko delovanje ključno”, rekla je Astrid Puentes u emisiji Today na BBC Radio 4, poslednjeg dana konferencije.„Potrebno nam je ovakvo vođstvo.„Okean je jedinstveni biom na našoj planeti, sve je povezano, tako da moramo da ojačamo međunarodno pravo”, dodala je.Ali ostvarenje napretka u ograničavanju štetnog ribolova, kao što je koćarenje, je teško postići bez učešća Kine koja ima najveću ribarsku flotu na svetu.Međutim, tokom konferencije, kineska vlada je objavila da je ratifikovala Sporazum o suzbijanje nezakonitog i neregulisanog ribolova.

Kočarenje - ribolov pomoću koče, odnosno mreže koja se vuče po dnu mora, povećava smrtnost krupnih morskih sisara Iako je francuski predsednik Emanuel Makron otvorio konferenciju oštrim upozorenjem na opasnosti rudarenja u dubokom moru, stav zemalja po ovom pitanju je ostao podeljen.Prošle nedelje, 2.000 naučnika uputilo je apel vladama da se sva istraživanja u dubokom moru obustave dok se ne sprovedu dodatna naučna ispitivanja, s obzirom da je do sada mapirano samo 0,001 odsto morskog dna.Uprkos tome, samo 37 zemalja je prihvatilo savet i pozvalo na uvođenje moratorijuma na rudarenje u dubokom moru.„Potrebno je da više država pozove na moratorijum na rudarenje u dobokom moru kako bi se uspostavio regulatorni okvir pre nego što se dozvole bilo kakve rudarske aktivnosti”, izjavio je Pradip Sing, pravnik za zaštitu životne sredine i stručnjak za pomorsko pravo u fondaciji Oceano Azul.Američki predsednik Donald Tramp je odbacio ideju o zajedničkom pristupu u aprilu kada je najavio da će američka administracija početi da izdaje dozvola za rudarenje u dobokom moru.Međutim, Sing smatra da većina zemalja, iako neposredno ne poziva na zabranu, ipak ne podržava američki stav.Na završnom sastanku konferencije, zemlje su usvojile Akcioni plan za okeane, u kojem su sadržane njihove obaveze. 021