Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
64
4.50
6.97
31.04/1.35
64.00
4.96
0.08
4599.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 64
79 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 91.8
Best clustering variants
79 0.99/0.01 7 91.8
19:00 h 03-Jun-2025
  • Početak sezone jagoda u Evropi, osim što označava dolazak svežih prolećnih plodova, mnogim poljoprivrednicima donosi i glavobolju: kako pronaći dovoljan broj sezonskih radnika?
  • ◉ Težak rad za sitniš? Evo koliko se plaća branje jagoda u Srbiji a koliko u Hrvatkoj i Nemačkoj
09:54 h
  • Na krajnjem severu Srbije, pre više od dve decenije, četvoročlano gazdinstvo započelo je mali poljoprivredni eksperiment.
  • Zašto je malo organske poljoprivrede u Srbiji
07:45 h
  • Moj novčanik Na pijacama nikad slabija ponuda voća! Svi jedva čekali da ga pazare, a sad ga cene papreno Na vranjskoj pijaci kajsije koštaju 700 dinara po kilogramu, slično kao u Beogradu.
  • Na pijacama nikad slabija ponuda voća! Svi jedva čekali da ga pazare, a sad ga cene papreno
11:58 h 02-Jun-2025
  • Sveobuhvatni sporazum o ekonomskom partnerstvu (CEPA) između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Republike Srbije zvanično je stupio na snagu 1. juna.
  • STUPIO NA SNAGU SPORAZUM IZMEĐU SRBIJE I UAE Ukinute i smanjene carine na više od 96 odsto tarifnih linija
16:30 h 01-Jun-2025
  • Mlečni proizvodi su nešto čijem se visokom kvalitetu svi nadamo, a one koje porede sa svetskom proizvodnjom možemo naći i u Srbiji.
  • Prostor sa kojeg dolaze najbolji mlečni proizvodi u Srbiji, a porede se čak i sa alpskim
11:10 h
  • Savo Graorac iz Kovilja ima farmu od 200 svinja, a od njih pravi slaninu, pečenicu, presovane butkice, šunke, masti i razne namazeJedna od zanimljivih priča sa nedavno završenog Poljoprivrednog sajma u Novom sadu dolazi nam iz Kovilja.
  • ŠTA JE BOLJE, SVINJAC ILI ŠTAMPARIJA? Kad je zarada u pitanju, Savo nema dilemu
10:00 h
  • U komšiluku osnovana internetska platforma za smanjenje bacanja hrana U komšiluku osnovana internetska platforma za smanjenje bacanja hrana: Evo kako funkcioniše Inicijativa Iugohrana nastoji da smanji bacanje hrane i poveća dostupnost hrane putem digitalne platforme.
  • U komšiluku osnovana internetska platforma za smanjenje bacanja hrana
07:00 h
  • Pre tačno 20 godina, izvozno orijentisana proizvodnja puževa u Srbiji doživela je ozbiljan udarac kada su republički inspektori zaplenili 28,5 tona puževa iz pogona firme Alimenti naturali u Padinskoj Skeli.
  • Zaplena puževa u Padinskoj Skeli: Nerazjašnjen slučaj iz 2005. i njegove posledice
Bizportal

Tako će se sa sadašnjih 0,25 mikrograma po kilogramu nova granica spustiti na 0,05 i to za sirovo mleko, termički obrađeno i mleko za proizvodnju proizvoda na bazi mleka.Nove granične vrednosti propisane su Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o maksimalnim koncentracijama određenih kontaminenata u hrani, koji je nedavno objavljen u Službenom glasniku.Agroekonomski analitičar Žarko Galetin podseća da je sadašnji propisani nivo aflatoksina u mleku čak pet puta veći od evropskog standarda.Problem aflatoksina u mleku u Srbiji je prisutan 15 godina, a najozbiljniji je zabeležen 2014.

godine kada je zbog zaraženog kukuruza i sušne godine aflatoksin dospeo u mleko, pa je pomerena granica sa evropskog standarda 0,05 na 0,50, odnosno na deset puta veću graničnu vrednost od dozvoljene u EU, ističe Galetin, piše „Blic Biznis“.Iako je tada, prema tvrdnjama struke, ta granica proglašena bezbednom po zdravlje, ona je ostala na snazi godinama, da bi tek kasnije bila smanjena na 0,25.Galetin ocenjuje da je do podizanja graničnih vrednosti moralo da dođe jer bi u suprotnom samo deset odsto mleka u Srbiji bilo usklađeno sa standardima EU, a stočari i proizvođači mleka našli bi se u ozbiljnom problemu i njihov opstanak tada bi bio ugrožen.Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić u svojoj prvoj izjavi na početku mandata rekao je da će napraviti ozbiljne rezove u Upravi za agrarna plaćanja i Upravi za veterinu, a pogotovo u pogledu kvaliteta mleka i podsticaja koji će se davati prema kvalitetu koji će kontrolisati nezavisna referentna nacionalna laboratorija. Bizportal

Danas

Na krajnjem severu Srbije, pre više od dve decenije, četvoročlano gazdinstvo započelo je mali poljoprivredni eksperiment.Josip Mamužić, tada 40-godišnjak, odlučio je da sa tradicionalne, konvencionalne pređe na organsku poljoprivredu.„O tome sam slušao na radionicima i seminarima i odlučio sam da pokušam“, govori za BBC na srpskom.Često se govori da je reč o poljoprivredi bez upotrebe pesticida, veštačkih boja, mineralnih đubriva, ali ta definicija nije do kraja tačna, jer određena sredstva jesu dozvoljena, poput biopesticida, ukazuje Snežana Oljača, profesorka sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.„To je ekološki sistem proizvodnje, jasno je definisano koja sredstva smeju da se koriste, na koji način se gaje i štite biljke, a čime se hrane životinje.„Mi njom zapravo želimo da imitiramo prirodu“, kaže ona za BBC na srpskom.U Evropskoj uniji podsticanje organske proizvodnje je politički prioritet i pod organskim usevima je zasejano u proseku 2,5 odsto obradivog zemljišta u svakoj članici.U zemljama evropskog bloka u planu je da površinu uvećaju deset puta do kraja 2030.Uprkos pogodnoj klimi i plodnoj zemlji, organska poljoprivreda je na Balkanu zanemarena.Od zemalja bivše Jugoslavije prednjače Hrvatska sa 8,6 odsto i Slovenija sa 10,7 odsto useva pod organskom proizvodnjom.„Tržište u Hrvatskoj je najzrelije.

Srbija i Severna Makedonija ulažu u ovaj sektor.„Bosna ima plodno tlo, ima zainteresovanih, ali nema podršku države“, zapisao je Matero Vituri u knjizi Organski Balkan – akteri, politike i institucije.U Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedonijii i Crnoj Gori pod organskim usevima je manje od jedan odsto zemlje.Šta sve treba da znate ako želite da se bavite organskom proizvodnjom?Gazdinstvo Mamužić iz sela Ljutovo kod Subotice je među 7.000 koliko se u Srbiji trenutno bave organskom proizvodnjom.Ova grana poljoprivrede regulisana je Zakonom o organskoj proizvodnji i pravilnicima o kontroli, sertifikaciji i metodama koje bi trebalo primenjaviti u radu.U praksi, to znači pregršt administracije, višegodišnje kontrole i ogromno strpljenje.Da biste se bavili organskom poljoprivrednom nije dovoljno da imate plodnu zemlju.Proizvođač prethodno mora da prođe niz obuka i kontrole nadležnih organizacija kojim se utvrđuje da li je postupao kako je propisano tokom prelaznog perioda.Prelazni period je vreme potrebno da se zemlja očisti od veštačkog đubriva i drugih neorganskih materija.Sertifikat i etiketa da je proizvod zaista organski dobijaju se tek posle prelaznog perioda koji može da bude između dve i tri godine, u zavisnosti o kojoj poljoprivrednoj kulturi je reč.Prvi proizvodi Josipa Mamužića dobili su organsku etiketu 2006. Danas