godine bio 17.014, a deset godina kasnije ih je bilo 9.740, što je smanjenje za 43 odsto.Slična situacija je sa trgovačkim i turističkim školama, koje beleže smanjenje upisa za oko 32 odsto.U manjim gradovima zanimanje za konobara, kuvara i poslastičara nije toliko izraženo kao u Beogradu ili drugim velikim gradovima, pa je razlika u bodovima potrebnih za upis i više od 25.Postoje i poteškoće u popunjavanju odeljenja koja broje znatno manje od 28 učenika.Forum navodi i da retko ko od učenika želi da upiše za obućara, pa postoji bojazan da će se zanimanja kožarske struke vrlo brzo ugasiti ako se ne preduzmu hitne i adekvatne mere.Zainteresovanost za ekonomsko-pravne struke biće sve više u opadanju zbog automatizacije, digitalizacije sistema i savremenih uređaja pri radu, pa Forum smatra da se treba orijentisati na praksu u realnim sredinama i specijalizovanim IT smerovima.Srbija oskudeva i u zidarima, a građevinske škole su prazne iako se u zemlji gradi više nego ikada, zbog čega radna snaga u građevinarstvu stiže iz Kine, Turske i drugih zemalja.U pogledu gimnazija, od 110 njih na teritoriji Srbije posebno su tražene one u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.Prema podacima sa prošlogodišnjeg upisa na prirodno- matematički smer Devete gimnazije, minimalan broj bodova je bio 94,50, pa je ta škola bila najtraženija i najteža za upis u prestonici, dok je za upis na društveno-jezički smer bilo potrebno 93,20.U manjim gradovima broj upisnih bodova je jedva 50, pa čak se ni ne popune odeljenja – ostaju poluprazna.Forum srednjih stručnih škola upozorava i da je slaba promocija zanata koji se ne prikazuju kao uspešne i poželjne profesije.Zanati nisu automatizovani i digitalizovani, pa deluju zastarelo u poređenju sa ostalim strukama, a učenici ređe dobijaju stipendije i često ne vide šta posle školovanja, navedeno je u saopštenju.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.