Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
115
1.93
9.35
53.15/0.79
115.00
10.35
0.09
8757.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 115
131 ■ 0.99/0.01 ■ 12 ■ 551.5
Best clustering variants
131 0.99/0.01 12 551.5
00:31 h 10-Jun-2025
  • Protest koji je jutros ispred Vlade Srbije počeo na inicijativu okupljenih oko neformalne grupe "Pobunjeni univerzitet" nastaviće se, kako su naveli, do ispunjenja njihovih zahteva.
  • ◉ Čeka nas novi haos u saobraćaju: Raskrsnica ispred Vlade Srbije blokirana i danas
08:00 h 07-Jun-2025
  • Opštinsko veće opštine Gornji Milanovac održalo je juče 15. sednicu, na kojoj je najvažnija tačka bila usvajanje nacrta i utvrđivanje predloga Odluke o izmenama i dopunama Odluke o budžetu opštine Gornji Milanovac za 2025.
  • Doneta je najnovija odluka, stiže 10.000 jednokratne pomoći
07:17 h
  • Rođeno je 13 dečaka.
  • Lepe vesti: U Betaniji rođena 21 beba
06:31 h
  • Taman kada se činilo da se saga oko Srednje škole Vazduhoplovna akademija smirila, kolektiv se izborio protiv odluke države da se na čelo škole postavi stranački kadar, a učenici se vratili na nastavu, Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je u aprilu odluku da školi oduzme Trening centar u Vršcu, kao i svu pokretnu i nepokrenu imovinu kojom centar raspolaže, licence za rad, preuzme zaposlene, ali i oduzme deo školskih objekata na Dorćolu u Beogradu, saznaje portal N1. Posle višenedeljnih protesta zaposlenih, roditelja i đaka, 18. februara je nastava ponovo uspostavljena u Srednjoj školi Vazduhoplovna akademija.
  • Država Vazduhoplovnoj akademiji uzima Trening centar u Vršcu
00:07 h
  • Macut predsedavao sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast BDP Macut predsedavao sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast BDP U aprilu zabeležen rast u poljoprivredi, zaposlenosti i industriji uz nižu inflaciju.
  • Macut predsedavao sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast BDP
Danas

Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (Masa) i Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije (NSPRS) pozvali su danas sve zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, i svim drugim ustanovama u sistemu obrazovanja, da se pridruže protestu univerzitetskih profesora u ponedeljak, 9. juna, ispred Vlade Srbije.„Sada je potrebno da pokažemo solidarnost i slogu i pružimo otpor represivnim merama Vlade, koje su direktno usmerene ka uništenju visokog obrazovanja u Srbiji“, saopštila je Masa povodom protesta koji organizuje inicijativa Pobunjeni univerzitet.Prema navodima Mase, zahtevi protesta su isključivo akademski i jasno traže ukidanje nezakonite Vladine uredbe, rasformiranje radne grupe za novi zakon o visokom školstvu i usvajanje budžetskih kvota do kraja juna.I NSPRS je naveo u saopštenju da je celokupna akademska zajednica na udaru aktuelne vlasti.„Studenti se hapse, fizički i verbalno napadaju, nastavnicima su uskraćene zarade i protiv njih se vode discipinski postupci, a profesori su pod udarom institucionalne represije, koja se obrušila na državne univerzitete, otvoreno dovodeći u pitnje ne samo njihovu autonomiju nego i potrebu za postojanjem“, saopštio je NSPRS u pozivu na protest „Fakulteti na raskrsnici“.Taj sindikat istakao je da su prosvetni radnici pokazali tokom prethodnih meseci da imaju znanja i hrabrosti da se suprotstave pretnjama i pritiscima, a sada je potrebno da pokažu čvrstinu i istrajnost u teškoj i dugotrajnoj borbi s protivnikom koji ni od čega ne preza.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Beta

| 08.06.2025 Svako ko misli da se u Srbiji trenutno vodi samo studentska borba možda i ne razume to što studenti rade - iako je počelo kao iskra koju su studenti pokrenuli, u pitanju je zapravo borba za svakog čoveka, za njegov život i pravo, i svako ko to vrednuje će se u borbu uključiti, ocenjeno je na tribini u Novom Sadu.U knjižari Bulevar books održano je sinoć vanredno izdanje festivala SOFA - "Prestupna SOFA", posvećena svakodnevici u Srbiji, gde se iz polja književnosti ušlo i u društveno-političko polje, kako bi se razmenila iskustva ljudi koji su spremni da žrtvuju godinu života "u vapaju za slobodom, izborom i šansom".Na poslednjem, sinoćnjem panelu govorili su profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Smiljana Milinkov, dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici Aleksandar Čučković i student Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Boris Kojčinović.Kojčinović je ocenio da u Srbiji postoji samo jedna poluga vlasti koja odlučuje o svemu, a da o tome živimo li u diktaturi ili demokratiji najbolje svedoči to kako se zakon sprovodi selektivno po pitanju različitih grupa, gde se za polivanje vodom hapsi na desetine studenata, dok protiv onih koji su počinili daleko teža dela nema ni postupaka ni presuda."Došli smo do neke faze gde nema popravke i potrebno je stvari graditi iz temelja, potrebno je sve segmente društva preispitati, uvideti na kojim principima rade i postupaju, a to ne mogu da urade samo studenti", naveo je on.Kojčinović je ukazao da je studentima potrebna pomoć koja nije samo na rečima, već da svako ko želi da podrži studentsku borbu treba da i stvarno nešto uradi, prvo u svojoj sredini, a onda i šire od toga.Govoreći o studentskoj izbornoj listi, Kojčnović je rekao da se ona pravi, da se na njoj nalaze ljudi iz svih sfera života, jer su i fakulteti “država u malom”, a da su se odazvali ljudi koji tu nisu zbog koristi i pokušaja da izgrade svoj politički indentitet."Da su hteli, već bi to uradili. Beta

Danas

Svako ko misli da se u Srbiji trenutno vodi samo studentska borba možda i ne razume to što studenti rade – iako je počelo kao iskra koju su studenti pokrenuli, u pitanju je zapravo borba za svakog čoveka, za njegov život i pravo, i svako ko to vrednuje će se u borbu uključiti, ocenjeno je na tribini u Novom Sadu.U knjižari Bulevar books održano je sinoć vanredno izdanje festivala SOFA – „Prestupna SOFA“, posvećena svakodnevici u Srbiji, gde se iz polja književnosti ušlo i u društveno-političko polje, kako bi se razmenila iskustva ljudi koji su spremni da žrtvuju godinu života „u vapaju za slobodom, izborom i šansom“.Na poslednjem, sinoćnjem panelu govorili su profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Smiljana Milinkov, dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici Aleksandar Čučković i student Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Boris Kojčinović.Kojčinović je ocenio da u Srbiji postoji samo jedna poluga vlasti koja odlučuje o svemu, a da o tome živimo li u diktaturi ili demokratiji najbolje svedoči to kako se zakon sprovodi selektivno po pitanju različitih grupa, gde se za polivanje vodom hapsi na desetine studenata, dok protiv onih koji su počinili daleko teža dela nema ni postupaka ni presuda.„Došli smo do neke faze gde nema popravke i potrebno je stvari graditi iz temelja, potrebno je sve segmente društva preispitati, uvideti na kojim principima rade i postupaju, a to ne mogu da urade samo studenti“, naveo je on.Kojčinović je ukazao da je studentima potrebna pomoć koja nije samo na rečima, već da svako ko želi da podrži studentsku borbu treba da i stvarno nešto uradi, prvo u svojoj sredini, a onda i šire od toga.Govoreći o studentskoj izbornoj listi, Kojčnović je rekao da se ona pravi, da se na njoj nalaze ljudi iz svih sfera života, jer su i fakulteti “država u malom”, a da su se odazvali ljudi koji tu nisu zbog koristi i pokušaja da izgrade svoj politički indentitet.„Da su hteli, već bi to uradili.

Oni su tu filter i oni prihvataju svoju ulogu filtera da ovo društvo pročiste i da nam daju neki teren za fer život“, rekao je Kojčinović.Dekan Čučković je ocenio da je za diktaturu potrebna struktura, za koju misli da ne postoji u Srbiji.„Mislim da postoji psihološka spremnost za uvođenje vanrednog stanja, ali nisam siguran da postoje organi koji će to i sprovesti”“ rekao je on.Ocenio je da su starije generacije doživele sindrom kuvane žabe, te da u širem kontekstu politička kultura u ovom društvu nikada nije postojala, kao ni iskustvo demokratije.„Mi bi trebalo tek sada da počnemo da nešto radimo, a taj ogroman zadatak je dopao studentima koji ga nisu tražili, ali ga jesu uzeli na svoja pleća. I sada treba izgraditi društvo, kamen po kamen, i treba da izgrade državu jer mi nemamo ni državu“, naveo je on.„To će trajati decenijama čak iako budemo jako dobri, jako uporni i jako predani tome“, kazao je on.Profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Smiljana Milinkov oceniła je da je nakon promena neophodno sprovesti lustraciju za sve na vlasti, zatim u „zatvor poslati sve koji su za zatvor“ i na kraju vratiti instituciju srama u javnost.To je u neku ruku već počelo sa ovim dešavanjima kada se građani okupljaju spred štandova vlasti i teraju ih, dodala je.Ocenila je i da su građani navikli da decenijama preživljavaju i snalaze se u okolnostima koje nisu svojstvena ni ljudskom dostojanstvu ni normalnom životu, kao i da tu žilavost teško da bi neko van Balkana razumeo.„Ta žilavost definitivno nije nešto što treba vrednosvati kao našu pozitivnu osobinu, jer da je nemamo, verovatno bismo mnogo ranije krenuli sa nekim stvarima. Danas