Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
37
8.44
10.74
16.41/1.63
37.00
5.03
0.14
2801.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 37
47 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 73.6
Best clustering variants
47 0.99/0.01 4 73.6
13:38 h
  • Govor mržnje danas je pre svega uperen prema političkim neistomišljenicima, kaže predsednica Komiteta pravnika za lljudska prava (YUCOM) Katarina Golubović, dok novinarka nedeljnika Vreme Jovana Gligorijević ocenjuje da su za govor mržnje u javnom prostoru nosioci visokih državnih funkcija daleko odgovorniji od medija.Ona je u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet ukazala da sve što kažu predsednik države, poslanici vladajuće većine i predsednica parlamenta ide direktno u medije, što deo medija doživljava kao neku vrstu zelenog svetla da mogu slobodno i sami da nastave da proizvode govor mržnje.Po njoj, govor mržnje u medijima i u državnim institucijama ne može odvojeno da se posmatra, a takođe je teško označiti granicu između uvreda i govora mržnje.„Kada govor mržnje dolazi iz institucija, iz medija sa nacionalnom frekvencijom, iz prodržavnih tabloida, od prodržavnih ljudi, onda zapravo te granice više nema, sve je dozvoljeno“, ocenjuje Gligorijević.Ona podseća da je u Nemačkoj u vreme porasta broja napada na migrante rađeno istraživanje o povezanosti govora mržnje i nacionalističkih incidenata u društvu.Kako kaže, naučnici su uspeli da utvrde da korelacija postoji, ali ne i da li govor mržnje ohrabruje ljude da čine nasilje, ili obrnuto – da se, kada se nasilni incidenti događaju, ljudi osećaju slobodnije da verbalno iskažu svu netrpeljivost prema određenoj grupi ljudi.„Nemojmo zaboraviti da je i verbalno nasilje – nasilje, a kada pričamo o govoru mržnje, reč je verbalnom nasilju koje od fizičkog nasilja izdvajamo samo zato što nikome nije razbijena glava od nečijih reči, a i to je diskutabilno”, smatra Gligorijević.Još napominje da je ranije mnogo verovala u moć edukacije, emancipacije i prevazilaženje razlika, ali da sve češće vidi da su ljudi u potpunosti svesni da to što rade nije u redu, i da namerno to koriste kao sredstvo protiv neistomišljenika.Zbog toga sada duboko veruje u sankcije i u budućnosti vidi zabranu delovanja i političke participacije određenim snagama koje sada diktiraju javni govor.Istovremeno, Katarina Golubović podseća da je govor mržnje sankcionisan u više zakona, pre svega kroz krivični, kao izazivanje rasne, nacionalne i verske mržnje i netrpeljivosti, ali i kroz zakone o javnom informisanju i medijima i zabrani diskriminacije.Kako je rekla u razgovoru s Tamarom Skrozza, „govor mržnje uvek je zasnovan na nekim ličnim svojstvima onoga ko je predmet kritike ili napada, a uperen je protiv cele grupe, a ne protiv samo jednog lica”.Govor mržnje kao takav sankcionisan je u Albaniji, Crnoj Gori i kod nas, precizirala je Golubović i primetila da se ostale zemlje članice Saveta Evrope ne bave zasebno tim pojmom.Svakako sankcionišu govor mržnje kroz druga krivična dela, odnosno kao granicu slobode izražavanja koja zapravo može da izazove mržnju, naglasila je Golubović.Ona je podsetila da je u periodu do 2012-13 godine viđen snižen nivo govora mržnje, pre svega kao pozitivna reakcija na odluke sudova i na poruke Poverenice za zaštitu ravnopravnosti.”Međutim, u protekle tri godine vidi se retrogradna sudska praksa i sve je manje pojavljivanja poverenice, ne zato što ona ne reaguje, nego zato što je i sama napadnuta zbog toga što brani žrtve govora mržnje u javnosti”, rekla je Golubović.Nekada smo imali osude političara za govor mržnje kroz parnični postupak, ali se ta praksa u poslednje vreme promenila, napomenula je ona i obrazložila da sudska praksa sada kaže da je to vrlo često lični stav i da kao takav jeste politički nekorektan, ali nije podoban da izazove mržnju.To je, kaže Golubović, jedna negativna praksa koja je ustanovljena tužbom Nacionalnog veća Albanaca protiv tadašnjeg ministra Aleksandra Vulina.„Problem je i to što govor mržnje prema političkim neistomišljenicima nije krivično sankcionisan i trebalo bi da radimo na tome da se to promeni”, zaključila je Golubović u razgovoru za FoNet.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.
  • Gligorijević: Za govor mržnje u javnom prostoru funkcioneri vlasti odgovorniji od medija
Danas

Govor mržnje danas je pre svega uperen prema političkim neistomišljenicima, kaže predsednica Komiteta pravnika za lljudska prava (YUCOM) Katarina Golubović, dok novinarka nedeljnika Vreme Jovana Gligorijević ocenjuje da su za govor mržnje u javnom prostoru nosioci visokih državnih funkcija daleko odgovorniji od medija.Ona je u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet ukazala da sve što kažu predsednik države, poslanici vladajuće većine i predsednica parlamenta ide direktno u medije, što deo medija doživljava kao neku vrstu zelenog svetla da mogu slobodno i sami da nastave da proizvode govor mržnje.Po njoj, govor mržnje u medijima i u državnim institucijama ne može odvojeno da se posmatra, a takođe je teško označiti granicu između uvreda i govora mržnje.„Kada govor mržnje dolazi iz institucija, iz medija sa nacionalnom frekvencijom, iz prodržavnih tabloida, od prodržavnih ljudi, onda zapravo te granice više nema, sve je dozvoljeno“, ocenjuje Gligorijević.Ona podseća da je u Nemačkoj u vreme porasta broja napada na migrante rađeno istraživanje o povezanosti govora mržnje i nacionalističkih incidenata u društvu.Kako kaže, naučnici su uspeli da utvrde da korelacija postoji, ali ne i da li govor mržnje ohrabruje ljude da čine nasilje, ili obrnuto – da se, kada se nasilni incidenti događaju, ljudi osećaju slobodnije da verbalno iskažu svu netrpeljivost prema određenoj grupi ljudi.„Nemojmo zaboraviti da je i verbalno nasilje – nasilje, a kada pričamo o govoru mržnje, reč je verbalnom nasilju koje od fizičkog nasilja izdvajamo samo zato što nikome nije razbijena glava od nečijih reči, a i to je diskutabilno”, smatra Gligorijević.Još napominje da je ranije mnogo verovala u moć edukacije, emancipacije i prevazilaženje razlika, ali da sve češće vidi da su ljudi u potpunosti svesni da to što rade nije u redu, i da namerno to koriste kao sredstvo protiv neistomišljenika.Zbog toga sada duboko veruje u sankcije i u budućnosti vidi zabranu delovanja i političke participacije određenim snagama koje sada diktiraju javni govor.Istovremeno, Katarina Golubović podseća da je govor mržnje sankcionisan u više zakona, pre svega kroz krivični, kao izazivanje rasne, nacionalne i verske mržnje i netrpeljivosti, ali i kroz zakone o javnom informisanju i medijima i zabrani diskriminacije.Kako je rekla u razgovoru s Tamarom Skrozza, „govor mržnje uvek je zasnovan na nekim ličnim svojstvima onoga ko je predmet kritike ili napada, a uperen je protiv cele grupe, a ne protiv samo jednog lica”.Govor mržnje kao takav sankcionisan je u Albaniji, Crnoj Gori i kod nas, precizirala je Golubović i primetila da se ostale zemlje članice Saveta Evrope ne bave zasebno tim pojmom.Svakako sankcionišu govor mržnje kroz druga krivična dela, odnosno kao granicu slobode izražavanja koja zapravo može da izazove mržnju, naglasila je Golubović.Ona je podsetila da je u periodu do 2012-13 godine viđen snižen nivo govora mržnje, pre svega kao pozitivna reakcija na odluke sudova i na poruke Poverenice za zaštitu ravnopravnosti.”Međutim, u protekle tri godine vidi se retrogradna sudska praksa i sve je manje pojavljivanja poverenice, ne zato što ona ne reaguje, nego zato što je i sama napadnuta zbog toga što brani žrtve govora mržnje u javnosti”, rekla je Golubović.Nekada smo imali osude političara za govor mržnje kroz parnični postupak, ali se ta praksa u poslednje vreme promenila, napomenula je ona i obrazložila da sudska praksa sada kaže da je to vrlo često lični stav i da kao takav jeste politički nekorektan, ali nije podoban da izazove mržnju.To je, kaže Golubović, jedna negativna praksa koja je ustanovljena tužbom Nacionalnog veća Albanaca protiv tadašnjeg ministra Aleksandra Vulina.„Problem je i to što govor mržnje prema političkim neistomišljenicima nije krivično sankcionisan i trebalo bi da radimo na tome da se to promeni”, zaključila je Golubović u razgovoru za FoNet.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

10:41 h 24-Jun-2025
  • Urednik Nove S Vojislav Milovančević slavio je u Požegi sa maturantom koji je učestvovao u stravičnom napadu na novinare nekoliko redakcija koji su bili izloženi linču i kada je pretučena novinarka Informera Dragana Ćendić. „Maturanti požeške gimnazije "Sveti Sava" proslavili su juče maturu na poseban način - zajedno sa svojim drugom Lazarom Erčevićem, mladićem iz Kosjerića koji je početkom juna uhapšen neposredno pred originalnu proslavu.
  • ◉ Urednik Nove S Vojislav Milovančević slavio sa napadačem na novinarku Informera
18:00 h 22-Jun-2025
  • Vasilije Papović, glavni urednik Alo-a, ističe važnost novog novinarskog udruženja koje je naišlo na značajnu pažnju u medijskom sektoru "Mogu da vam kažem da je u našoj kući inicijativa, odnosno manifest ANS naišao na veliku pažnju.
  • VASILIJE PAPOVIĆ NA OSNIVAČKOJ SKUPŠTINI ANS: Ljudi su po prvi put zainteresovani da se učlane u neko udruženje koje će njima doneti neku novinarsku zaštitu! - Alo.rs
16:30 h
  • Počinje Osnivačka skupština Asocijacije novinara Srbije, gde će govoriti neki od najboljih i najpoznatijih srpskih novinara i urednika.
  • Skupština Asocijacije novinara Srbije
16:00 h
  • Počinje Osnivačka skupština Asocijacije novinara Srbije, gde će govoriti neki od najboljih i najpoznatijih srpskih novinara i urednika.
  • Počela Osnivačka skupština Asocijacija novinara Srbije
15:54 h
  • Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn.
  • Milivojević (DS): Vučić uvlači Srbiju u tuđe ratove, njemu bliski ljudi profitiraju
13:38 h
  • Govor mržnje danas je pre svega uperen prema političkim neistomišljenicima, kaže predsednica Komiteta pravnika za lljudska prava (YUCOM) Katarina Golubović, dok novinarka nedeljnika Vreme Jovana Gligorijević ocenjuje da su za govor mržnje u javnom prostoru nosioci visokih državnih funkcija daleko odgovorniji od medija.Ona je u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet ukazala da sve što kažu predsednik države, poslanici vladajuće većine i predsednica parlamenta ide direktno u medije, što deo medija doživljava kao neku vrstu zelenog svetla da mogu slobodno i sami da nastave da proizvode govor mržnje.Po njoj, govor mržnje u medijima i u državnim institucijama ne može odvojeno da se posmatra, a takođe je teško označiti granicu između uvreda i govora mržnje.„Kada govor mržnje dolazi iz institucija, iz medija sa nacionalnom frekvencijom, iz prodržavnih tabloida, od prodržavnih ljudi, onda zapravo te granice više nema, sve je dozvoljeno“, ocenjuje Gligorijević.Ona podseća da je u Nemačkoj u vreme porasta broja napada na migrante rađeno istraživanje o povezanosti govora mržnje i nacionalističkih incidenata u društvu.Kako kaže, naučnici su uspeli da utvrde da korelacija postoji, ali ne i da li govor mržnje ohrabruje ljude da čine nasilje, ili obrnuto – da se, kada se nasilni incidenti događaju, ljudi osećaju slobodnije da verbalno iskažu svu netrpeljivost prema određenoj grupi ljudi.„Nemojmo zaboraviti da je i verbalno nasilje – nasilje, a kada pričamo o govoru mržnje, reč je verbalnom nasilju koje od fizičkog nasilja izdvajamo samo zato što nikome nije razbijena glava od nečijih reči, a i to je diskutabilno”, smatra Gligorijević.Još napominje da je ranije mnogo verovala u moć edukacije, emancipacije i prevazilaženje razlika, ali da sve češće vidi da su ljudi u potpunosti svesni da to što rade nije u redu, i da namerno to koriste kao sredstvo protiv neistomišljenika.Zbog toga sada duboko veruje u sankcije i u budućnosti vidi zabranu delovanja i političke participacije određenim snagama koje sada diktiraju javni govor.Istovremeno, Katarina Golubović podseća da je govor mržnje sankcionisan u više zakona, pre svega kroz krivični, kao izazivanje rasne, nacionalne i verske mržnje i netrpeljivosti, ali i kroz zakone o javnom informisanju i medijima i zabrani diskriminacije.Kako je rekla u razgovoru s Tamarom Skrozza, „govor mržnje uvek je zasnovan na nekim ličnim svojstvima onoga ko je predmet kritike ili napada, a uperen je protiv cele grupe, a ne protiv samo jednog lica”.Govor mržnje kao takav sankcionisan je u Albaniji, Crnoj Gori i kod nas, precizirala je Golubović i primetila da se ostale zemlje članice Saveta Evrope ne bave zasebno tim pojmom.Svakako sankcionišu govor mržnje kroz druga krivična dela, odnosno kao granicu slobode izražavanja koja zapravo može da izazove mržnju, naglasila je Golubović.Ona je podsetila da je u periodu do 2012-13 godine viđen snižen nivo govora mržnje, pre svega kao pozitivna reakcija na odluke sudova i na poruke Poverenice za zaštitu ravnopravnosti.”Međutim, u protekle tri godine vidi se retrogradna sudska praksa i sve je manje pojavljivanja poverenice, ne zato što ona ne reaguje, nego zato što je i sama napadnuta zbog toga što brani žrtve govora mržnje u javnosti”, rekla je Golubović.Nekada smo imali osude političara za govor mržnje kroz parnični postupak, ali se ta praksa u poslednje vreme promenila, napomenula je ona i obrazložila da sudska praksa sada kaže da je to vrlo često lični stav i da kao takav jeste politički nekorektan, ali nije podoban da izazove mržnju.To je, kaže Golubović, jedna negativna praksa koja je ustanovljena tužbom Nacionalnog veća Albanaca protiv tadašnjeg ministra Aleksandra Vulina.„Problem je i to što govor mržnje prema političkim neistomišljenicima nije krivično sankcionisan i trebalo bi da radimo na tome da se to promeni”, zaključila je Golubović u razgovoru za FoNet.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.
  • Gligorijević: Za govor mržnje u javnom prostoru funkcioneri vlasti odgovorniji od medija
07:01 h
  • Papa je istakao da je neophodno usaditi širom crkve "kulturu prevencije" koja ne toleriše bilo koji oblik zlostavljanja na osnovu zloupotrebe moći ili autoriteta, preneo je Gardijan.
  • Papa Lav obećao da će iskoreniti seksualno nasilje u crkvi
01:26 h
  • Papa Lav XIV obavezao se da će iskoreniti seksualno zlostavljanje u crkvi Papa Lav XIV obavezao se da će iskoreniti seksualno zlostavljanje u crkvi Istakao značaj slobodne i nezavisne štampe za jačanje demokratije Podržao etičko novinarstvo kao osnov za pravdu i demokratsko društvo Papa Lav XIV obavezao se da će iskoreniti seksualno zlostavljanje u crkvi, navodeći da Rimokatolička crkva ne sme da toleriše bilo koji oblik zlostavljanja.
  • Papa Lav XIV obavezao se da će iskoreniti seksualno zlostavljanje u crkvi
Danas

BBC je pokrenuo servis na poljskom jeziku da bi došao do nove publike, nudeći sadržaj kome ljudi mogu da veruju.Od četvrtka, sajt bbc.com/polska prenosiće nezavisne i objektivne vesti kroz tekstove, video sadržaje i društvene mreže za publiku koja govori poljski.Cilj servisa je da se suprotstavi „oluji dezinformacija“, rekao je Džonatan Munro, direktor BBC njuza i zamenik generalnog direktora.BBC na poljskom ponudiće publici „sadržaj kome mogu da veruju” u vreme „sve većih napada na slobodu medija, demokratiju i regionalnu bezbednost”.Pokretanje novog jezičkog servisa deo je BBC strategije da dopre do šire publike i „založi se za demokratske vrednosti“, dodao je Munro.BBC na poljskom koristiće veštačku inteligenciju za prevođenje kako bi preneo najbolje od BBC novinarstva i originalnih izveštaje, kao i da bi ponudio analize novinara koji pričaju poljski.Ova pilot inicijativa finansiraće se iz postojećeg budžeta, ali BBC jezičkom servisu biće „potreban dugoročno održivi način finansiranja kako bismo osigurali budućnost našeg globalnog novinarstva u javnom interesu“, kazao je Munro.Novi jezički servis okupiće najbolje BBC novinare iz sveta i regiona, uz „efikasne prakse odgovornog i inovativnog rada s veštačkom inteligencijom“, izjavila je zamenica direktora BBC-ja, Fiona Krek.BBC trenutno dopire do oko 5,1 milion ljudi u Poljskoj svake nedelje – otprilike petine odraslog stanovništva te zemlje, putem televizijskog kanala BBC njuz i globalne digitalne platforme vesti BBC.comBBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

SafeJournalists mreža, Koalicija za slobodu medija i Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) „najoštrije“ osuđuju brutalne pretnje upućene novinaru Nenadu Kulačinu i njegovoj ćerki putem društvene mreže Iks, sa naloga @Alek_Patriota, prenela je danas ta mreža.U saopštenju piše da je, „nakon što je Kulačin juče objavio komentar na toj mreži, korisnik @Alek_Patriota ostavio jeziv i (vulgaran) odgovor.„Ovakve okrutne pretnje i poziv na seksualno nasilje nad detetom novinara predstavlja najgrublje moguće ugrožavanje bezbednosti i pokušaj zastrašivanja, ne samo Kulačina, već i svih novinara koji kritički izveštavaju i javno iznose svoje stavove“, piše u saopštenju.Navedeno je da takve pretnje predstvaljaju krivično delo za koje se mora odgovarati, a dodatnu težinu slučaju daje činjenica da se pretnje odnose na dete novinara.U saopštenju piše i da „ovo predstavlja crvenu liniju koju nijedno društvo ne sme da toleriše“.SafeJournalists mreža, Koalicija za slobodu medija i ANEM zahtevaju od Tužilaštva za visokotehnološki kriminal i Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije da hitno identifikuju i procesuiraju osobu koja stoji iza naloga @Alek_PatriotaU saopštenju su od institucija zatržili i da obezbede zaštitu Kulačinu i njegovoj porodici.Pozvali su institucije, kao i najviše državne zvaničnike, da javno osude takve pretnje i stanu u zaštitu novinara.„Ćutanje podstiče atmosferu nekažnjivosti i normalizuje nasilje prema medijskim radnicima“, piše u saopštenju.Ocenili su da problem neefikasne reakcije institucija na ovakve i slične pretnje dodatno produbljuje atmosferu nesigurnosti, te da, kako su naveli, nekažnjivost takvih napada ne samo da ohrabruje počinioce, već ima dugoročne i razorne posledice po celokupno društvo.Ukazali su da se kada institucije ne reaguju, šalje poruka da su nasilje, mizoginija i govor mržnje legitimna sredstva za obračun sa neistomišljenicima.Naveli su u saaopštenju i da takvo okruženje narušava poverenje građana u institucije, podriva vladavinu prava i obesmišljava borbu za osnovna ljudska prava i slobode.Dodali su da napadi na novinare, a naročito uključivanje članova njihovih porodica u zastrašivanje, direktno ugrožavaju slobodu izražavanja i osnovna ljudska prava, te da se, kako su ukazali, takvom nasilju mora se stati na put – odlučno, brzo i bez kompromisa.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Beta

| 22.06.2025 Društvo sudija Srbije osudio je danas način na koji je list Informer izveštavao o sudskoj odluci da se lokalni izbori na jednom biračkom mestu u Kosjeriću ponove, pozivajući Visoki savet sudstva da reaguje i "obavlja svoju ustavnu funkciju i obezbeđuje uslove za nezavisan rad sudija i sudova".Prethodno je Informer u tekstu pod naslovom "Ovo su sudije-blokaderi koji su glasali za ponavljanje izbora u Kosjeriću" članove sudskog veća nazivao i "državnim neprijateljima", uz objavljivanje njihovih fotografija u, kako Društvo sudija Srbije ocenjuje, "maniru na koji se u sredstvima javnog informisanja objavljuju fotografije osumnjičenih učinilaca krivičnih dela nedostupnih organima gonjenja".Društvo ocenjuje da je tim tekstom Informer pozivao građane da u slučaju prepoznavanja pomognu u njihovom privođenju, tako što se njima nameće zaključak da su sudije donošenjem odluke postupale suprotno dužnosti da budu nezavisne i nepristrasne."Takav način osporavanja sudskih odluka i neprimerenih napada na sudije povodom donetih sudskih odluka, čime se građani odvraćaju od suda, što za posledicu može imati 'preuzmanje pravde u svoje ruke' i podrivanje sudske vlasti, a time i ustavnog poretka države u celini", navodi se u saopštenju.U saopštenju je ukazano da je odluka o ponavljanju izbora na jednom biračkom mestu u Kosjeriću doneta na osnovu Zakona o lokalnim izborima.Takođe se dodaje i da sloboda medija u Srbiji jeste garantovana Ustavom, ali da se ne može koristiti za podsticanje mržnje niti rušenju Ustavom utvrđenog poretka koji počiva, između ostalog, na nezavisnosti sudske vlasti, zbog čega je pozvalo Visoki savet sudstva da reaguje. Beta