Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
53
4.63
12.29
21.97/1.08
53.00
7.71
0.15
3562.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 53
49 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 504.4
Best clustering variants
49 0.99/0.01 6 504.4
Espreso

Ljudi, automobil i zgrada Poreske upravefoto: Nebojša Mandić Počev od 01.07.2025.

godine menja se visina republičke administrativne takse, propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama („Sl. glasnik RS“ br. 43/03, ... 55/25), i to za: 1. Tarifni broj 1 - za zahtev, ako ovim zakonom nije drukčije propisano - 420 dinara 2. Tarifni broj 4 - za zahtev za potvrđivanje rezidentstva, za potrebe primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja zaključenih između Republike Srbije i drugih zemalja: a) fizičkom licu - 2.270 dinara Čovek popunio uplatnice na šalterufoto: Printscreen / RTS b) pravnom licu - 6.210 dinara 3. Tarifni broj 7 - za žalbu na rešenje Poreske uprave doneto u upravnom postupku - 2.560 dinara 4. Tarifni broj 9 - za rešenje, ako ovim zahtevom nije drukčije propisano – 720 dinara 5. Tarifni broj 11 - za uverenje, odnosno potvrdu, ako ovim zakonom nije drukčije propisano - 420 dinara Ljudi plaćaju na šalterufoto: Nemanja Pančić 6. Tarifni broj 13 - za prepis akta, odnosno spisa, po polutabaku originala - 530 dinara Zahtev za izdavanje poreskog uverenja taksira se iznosom od 840 dinara (taksa za zahtev od 420 dinara i taksa za uverenje od 420 dinara), dok se zahtev za odlaganje plaćanja dugovanog poreza taksira sa iznosom od 1.140 dinara (taksa za zahtev od 420 dinara i taksa za rešenje od 720 dinara). Bonus video: OD SADA POREZ I NA PARKING MESTA Poreski savetnik: To će rasteretiti poresku upravu i doneti prihod opštinama EVO KOLIKO SE PLAĆA. Espreso

22:30 h 02-Jul-2025
  • "Ova odluka je doneta uz podršku države kako bi se poboljšao standard i kako bi se poboljšao život svih građana Niša. Radi se o istorijskoj odluci koja se nikada u Nišu nije dogodila i radi se o tome da se ona primenjuje sada, ne za mesec dana, ne za godinu dana, ne tamo neke 2027.
  • ◉ "Ovo je istorijski korak za Niš"
12:30 h 30-Jun-2025
  • Prilika je propuštena kada su prilivi iz inostranstva bili i te kako izdašni, a privreda rasla po stopama, kako bi rekao predsednik države, najvišim u Evropi, piše Biznis i finansije.
  • Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
08:25 h
  • Advokati poskupljuju svoje usluge – menja se tarifa i to tako što vrednost jednog poena, u kojima se izražavaju takozvane nagrade i naknade advokatima, raste sa 45 na 50 dinara.
  • Advokati menjaju tarifu: Koliko će biti skuplje usluge?
06:30 h
  • Razrešenje prava na odbitak prethodnog poreza daje mišljenje Ministarstva finansija u kojem se objašnjava da se pravo može ostvariti samo ako je ispunjen jedan od osnovnih uslova propisanih Zakonom o PDV-u, a to je posedovanje ispravnog računa izdatog od strane prethodnog učesnika u prometu, koji je obveznik PDV-a i poreski dužnik za taj promet.
  • MENJA SE PRAVILO ZA ODBITAK PDV-A: Datum izdavanja računa više nije presudan, sve zavisi od dana kada je faktura prihvaćena
00:04 h
  • Od 1. jula menja se visina republičke administrativne takse, evo koliko iznose Poreska uprava: Od 1. jula menja se visina Republičke administrativne takse Taksa za žalbu na rešenje Poreske uprave iznosi 2.560 dinara.
  • Od 1. jula menja se visina republičke administrativne takse, evo koliko iznose
Danas

U slučaju da je ne naplati država u kojoj kompanija posluje, pravo naplate dobija država u kojoj je sedište grupacije.Pošto Srbija taj propis još nije usvojila, dok Severna Makedonija na primer jeste, Kostić smatra da je besmisleno nuditi poreske olakšice takvim kompanijama jer im država neće naplatiti porez.

Ukoliko bi ga naplatila, to bi onda stvorilo prostor za poreske podsticaje preduzećima koja su ispod ovog praga, a koja čine 99 odsto srpske privrede.„To bi se kretalo oko ideje koju srpska privreda gura i pokušava već godinama da izdejstvuje, a to je povrat poreskog kredita iz člana 48 iz Zakona o porezu na dobit pravnih lica“, rekao je Kostić, uz opasku da bi taj poreski kredit bio veoma skup ukoliko bi bio dostupan svima i država za njega verovatno ne bi imala sredstava.Međutim, kako je dodao, ako bi on bio na raspolaganju efektivno samo domaćim privrednicima, onda da bi to bilo prihvatljivo“.Kada se govori o smanjenju troškova radne snage, Kostić je istakao da ne bi trebalo da se smanje samo izdaci za poslodavce, nego da se svim privrednicima omogući da na tržištu budu konkurentni, odnosno da uz što manji trošak isplaćuju što veću neto zaradu, naročito visokoobrazovanima.Na pitanje kako se to postiže, Kostić je podsetii da su u Srbiji podsticaji tog tipa ranije uvođeni.„Možemo da obnovimo podsticaje za zapošljavanje mladih, pod uslovom da je početna zarada iznad određenog praga“, rekao je on.Reforma poreza na dohodak morala bi da se zasniva na najširem mogućem društvenom konsenzusu, naglasio je Kostić, a sam proces izrade rešenja zahtevao bi bar dve godine i javnu raspravu poslodavaca, sindikata, nauke, privrede i svih drugih zainteresovanih aktera.Poreski savetnik Darko Majstorović je za Biznis i finansije rekao da privrednici veće poreske uštede mogu da ostvare tek ulaganjem većim od 100 miliona dinara u osnovna sredstva, što domaća preduzeća ne mogu tek tako da priušte.Što se tiče poreza i doprinosa, Majstorović je skrenuo pažnju na izmene zakona koje su omogućile poreske olakšice za neke kategorije stranih radnika ali ne i za domaće, što je po njegovoj oceni katastrofalno za domaću privredu.„To bi značilo da strani radnik koji dođe košta manje poslodavca od domaćeg. Time se proizvodi dvostruko loš efekat, neće se zapošljavati domaći radnici, a uticaće negativno i na poreske prihode jer će država prikupiti manje doprinosa za takve radnike“, rekao je on.Kada je u pitanju podrška države domaćim ulaganjima, povoljnom poreskom politikom i povoljnim razvojnim dugoročnim kreditima treba podsticati pre svega domaće izvozne investicije, a zatim i sve druge proizvodne i investicije u prerađivački sektor, stav je Majstorovića.Objasnio je da bi ulaganja u izvozno orijentisana preduzeća povećala izvoz i smanjila deficit u trgovini sa svetom koji raste. Danas