Najčešči prekršaji etičkog kodeksa kada je reč o medijskom izveštavanju su neproverene informacije i otkrivanje imena žrtvava i osumnjičenih, izjavio je danas novinar i autor monitoringa kršenja etičkog kodeksa u štampi pri Savetu za štampu Bojan Cvejić.Cvejić je na panel diskusiji „Granice slobode – Etičko izveštavanje i izazovi profesije“ kazao da mediji ne prave razliku između nagađanja, pretpostavki i glasina s jedne, i činjenica s druge strane, a isto tako ne razumeju pravila privatnosti.On je ukazao da navedena kršenja kodeksa ne narušavaju samo kvalitet novinarstva, već i dostojanstvo ličnosti kada se piše o njima.Foto: FoNet/Aleksandar BardaKada je reč o izveštavanju o osobama sa hendikepom, Cvejić je ukazao da je u Savetu za štampu zajedno sa koleginicom Sanjom Pavlović napisali dopunske smernice za medijsko izveštavanje, gde se između ostalog našla i ta tema.Autorka Priručnika za adekvatno i afirmativno izveštavanje o osobama sa hendikepom Katarina Tomović kazala je da na početku mediji u velikoj meri nisu prepoznali značaj preporuka iz njenog priručnika, ali da se u međuvremenu situacija promenila i da kolege sada postavljaju pitanja kako adekvatno o tome izveštavati.Foto: FoNet/Aleksandar BardaOna je ukazala da joj je drago što se novinari interesuju, što ispravljaju greške i kada je reč o izveštavanju o osobama sa hendikepom kažu „hajde da vidimo smernice“.Tomović je navela da problem izveštavanja o takvim osobama nije samo u štampi, već i na televizijima koje snimaju osobe kako plaču, jer to donosi veću gledanost, ili emituju fotografije kola ili belog štapa.Prema njenim rečima, često se dešava i da novinari umesto sa osobom sa hendikepom, prilikom intervjua govore sa njihovim privatnim asistentima.Ona je najavila i drugo izdanje svog priručnika, koje će biti dopunjeno segmentima o veštačkoj inteligenciji i onlajn medijima.Izvršni direktor Akademske inkluzivne asocijacije Milan Janković naglasio je da je važno baviti se temama osoba sa hendikepom, dodajući da je cilj asocijacije širenje svesti o položaju i pravima tih osoba.Prema njegovim rečima, cilj je raditi na edukaciji novinara, ali istovremeno im približiti činjenicu da te osobe treba da pripadaju opštoj populaciji.Govoreći o edukaciji novinara, on je ukazao da je to itekako bitno, jer su mediji „moćno“ sredstvo za to kako će neko biti prikazan, a potom i kako će to uticati na stvaranje percepcije o tom pitanju kod građana.„Važno je preko medija predstaviti da hendikep nije bauk“, poručio je.Jankovič je ukazao da mediji imaju više nego pogrešan pristup osobama sa hendikepom, naglasivši i da se loš odnos vidi generalno i u društvu, koje se uglavnom koristi terminologijom koja je povezana sa stanjem takvih osoba – poput „nesposoban“ ili „ćorav“.Panel diskusija „Granice slobode – Etičko izveštavanje i izazovi profesije“ realizovama je u okviru završne konferencije projekta „Medijska pismenost i ravnopravnost osoba sa hendikepom“, koji sprovodi Akademska inkluzivna asocijacij,a u partnerstvu sa organizacijom INFO-NB iz Bečeja.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.