Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
38
5.29
10.44
16.36/1.02
38.00
5.00
0.13
2829.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 38
44 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 88.6
Best clustering variants
44 0.99/0.01 4 88.6

Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.

Kako tvrde ekonomisti, trenutni uticaj na privredu je neminovan, a Beograd bi mogao da ima i višemilionske dnevne gubitke.Studenti u blokadi kao novi vid borbe za ispunjenje svojih zahteva, pozvali su sve na građansku neposlušnost.Oni su pozvali građane i da uzimaju slobodne dane, bolovanje… i da učestvuju u blokadama puteva koje su počele juče.Dodatno, studenti su objavili i vodič za građansku neposlušnost u kom se navodi da se nezadovoljstvo može izraziti na više načina – na ulici, u institucijama, iz kuće…Među nekima od načina neposlušnosti, oni navode blokade saobraćajnica, neplaćanje računa do poslednjeg trenutka, simultano podizanje novca sa bankomata, kolaps fiskalnog sistema i slično.Ovakve akcije, između ostalog, imaju za cilj da, pored političkog, izvrše i ekonomski pritisak na državu.Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Danas navodi da blokade saobraćajnica, ukoliko se dešavaju svakodnevno i traju duži vremenski period, mogu ozbiljno da naruše ekonomsku aktivnost, naročito u urbanim centrima poput Beograda.„One usporavaju kretanje radne snage, robe i usluga, što smanjuje produktivnost i povećava operativne troškove za firme“, ukazuje on.Kako dodaje, najveći udar trpe sektori koji zavise od tačnosti i mobilnosti kao što su transport, trgovina, proizvodnja i logistika.„Prekid snabdevanja sirovinama ili kašnjenje u isporukama može paralizovati čitave proizvodne lance.

09:00 h 03-Jul-2025
  • Na snimcima na društvenim mrežama moglo se videti šta se sve dešavalo na beogradskim ulicama u tom trenutku.
  • ◉ BLOKADERKA SKAČE PO KONTEJNERU I VRIŠTI: Da li je moguće da je ovo nečiji program? (VIDEO)
07:56 h 01-Jul-2025
  • Blokada kod Mašinskog fakulteta u Beogradu, 1. jul 2025.Studenti blokiraju raskrsnicu.
  • Blokade širom Srbije nastavljene, studenti pozivaju na generalni štrajk
07:54 h
  • Blokada kod Mašinskog fakulteta u Beogradu, 1. jul 2025.
  • Blokade širom Srbije nastavljene, studenti pozivaju na generalni štrajk
07:30 h
  • Kako je naveo, gostujući u emisiji Pravi ugao na Radio-televiziji Vojvodine, "1.500 ljudi blokiralo čitav grad, tako što su skinuli ograde sa javnih i privatnih gradilišta, izvukli betonske žardinjere na raskrsnice i sve ono čime su mogli da blokiraju ulice".
  • Mićin: Ne verujem da će biti mitinga 5. jula u Novom Sadu
07:03 h
  • Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
  • Kako građanska neposlušnost, na koju pozivaju studenti, može da utiče na ekonomiju?
06:03 h
  • Blokade Beograd uživo, kamere: Ove ulice su zatvorene za saobraćaj, linije gradskog prevoza stoje (FOTO) BLOKADE U BEOGRADU Obustavljen saobraćaj kod Mašinskog i Pravnog fakulteta, ove linije gradskog prevoza STOJE, policija juče razbila blokade na više lokacija Policija je uklonila blokade tokom noći na nekoliko lokacija Povod za proteste su privođenja studenata osumnjičenih za nasilne aktivnosti tokom prethodnih protesta.
  • Blokade Beograd uživo, kamere: Ove ulice su zatvorene za saobraćaj, linije gradskog prevoza stoje
03:00 h
  • Nakon današnjeg talasa blokada koje su na više lokacija u Beogradu potpuno paralisale saobraćaj, reporteri Srbije Danas obišli su tokom noći neke od ključnih tačka blokade - Fontanu i ulicu Kraljice Marije - i zatekli scene koje ukazuju na ozbiljnu štetu koju blokaderi nanose gradu i njegovim građanima.
  • Haos i prljavština posle blokada: Reporteri SD zatekli užasne scene na ključnim lokacijama u gradu - Da li blokaderi ovako vide budućnost Srbije? (FOTO) - Srbija danas
Danas

Maturanti na blokadi Ugao Beogradske i Bulevara kralaj Aleksandra u BeograduŠesnaest minuta tišine u Novom SaduNovosađani, studenti i ljudi iz zborova građana okupili su se 1. jula ispred Železničke stanice u Novom Sadu da bi obeležili osam meseci od tragedije, u kojoj je poginulo 16 ljudi, a jedna osoba je povređena.Simbolično u 11:52, kao i svakog dana od 1. novembra 2024.

godine, Novosađani su odali poštu žrtvama sa 16 minuta tišine, a mnogi su upalili sveće i ostavili cveće za nastradale.Tragedija u Novom Sadu je bila okidač za masovne proteste i studentske blokade svih univerziteta u Srbiji koji traju više od sedam meseci.Uprkos optužnici protiv 13 osumnjičenih u padu nadstrešnice, među kojima je i bivši ministar građevinarstva Goran Vesić, postupku se ne nazire kraj.Viši sud u Novom Sadu je vratio predmet na dopunu istrage, a Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je objavilo da „ne može da završi istragu“ zbog zastoja u radu suda.Stanična zgrada, dva puta rekonstruisana poslednjih godina, zatvorena je posle nesreće.Kasnije tokom dana u Novom Sadu nastavljene su blokade na više velikih raskrsnica.Šta se događalo tokom noći?U noći između ponedeljka i utorka, studenti i ljudi iz Zborova građana blokirali su raskrsnice i saobraćajnice širom zemlje.Na neko vreme bila je blokirana i pruga Beograd – Bar, ali su se demonstranti sklonili kada je došla policija.U Novom Sadu su blokade završene oko dva ujutru u utorak, a policija je nekoliko puta kod Futoške pijace upotrebila silu, javlja 021.rs.Na jednom od snimaka vidi se kako maskirani policajci ruše sa bicikla muškarca koji je prelazio ulicu na zeleno svetlo.U Nišu je tokom blokada priveden student, ali je ubrzo pušten na slobodu.Blokade raskrsnica su u tom gradu trajale takođe do dva iza ponoći, posle čega su kontejneri uklonjeni.Blokade su nastavljene tokom noći i u Valjevu, Čačku, Smederevu, Subotici, Novom Pazaru.Studenti koji blokiraju fakultete više od sedam meseci nastavili su blokade i 1. jula.Blokada raskrsnica u Zemunu: Maskirani policajci potiskuju okupljeneThe British Broadcasting CorporationZašto su uhapšeni demonstranti?U toku noći u utorak privedeno je 44 ljudi, 38 za prekršaj i šest za krivično delo, rekao je pomoćnik direktora policije Željko Brkić za Radio-televiziju Srbije.Dodao je da je od 28. juna do 1. jula privedeno 76 osoba, 66 za izvršen prekršaj i 10 zbog krivičnog dela.Hapšenja su počela u subotu, posle velikog studentskog protesta „Vidimo se na Vidovdan“.Dan kasnije predsednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio nova hapšenja.Uhapšeno je ukupno osmoro osumnjčenih, navodno studenata, zbog „pozivanja na nasilnu promenu ustavnog uređenja“, saopšteno je iz beogradskog Višeg javnog tužilaštva.Prethodno je tužilaštvo saopštilo imena 29 ljudi kojima je određeno zadržavanje „zbog nasilničkog ponašanja nakon protesta“ u centru Beograda i „napada na pripadnike MUP-a“.Vučić je oštro govorio o studentskim protestima i upozorio da neće „potpisati pomilovanja, bilo kakve abolicije od krivičnog gonjenja“.„Nema pregovora sa teroristima i onima koji hoće da ruše Srbiju“, rekao je Vučić.„Postoje osnovi sumnje“ da su osumnjičeni 20. juna na Elektrotehničkom i 21. juna na Građevinskom fakultetu „dogovarali i pripremali napad na državne institucije blokadu puteva i krucijalnu infrastrukturu, kako bi nasilnim putem promenili državni poredak“, naveli su iz Višeg javnog tužilašva.Saslušano je 22 od ukupno 30 osumnjičenih za napad na policiju i nasilničko ponašanje, nakon protesta, 28. juna, saopštilo je VJT u ponedeljak.„Sve kolege koje su teretili za krivična dela protiv ustavnog uređenja su na slobodi“, napisali su studenti na društvenim mrežama nekoliko sati kasnije.Studenti pravnog su boravili 12 sati ispred Višeg javnog tužilaštva u Beogradu čekajući odluku u postupku protiv njihovih kolega.Tužilaštvo je najavilo žalbu na odluku.Sukobi sa policijom posle protesta u Beogradu – više povređenih i privedenihThe British Broadcasting CorporationBBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Danas

Danas

Ako blokade postanu redovna pojava, privreda ulazi u režim hronične neefikasnosti, s padom lokalnog BDP-a i smanjenjem poreskih prihoda“, upozorava Mijušković.Najranjiviji na ovakvu vrstu društvenih tenzija su, prema njegovim rečima, sektori čije funkcionisanje direktno zavisi od fizičkog kretanja ljudi i dobara.„To uključuje transport i logistiku, gde kašnjenja i preusmeravanja donose velike dodatne troškove, zatim maloprodaju i ugostiteljstvo, koji beleže pad prometa jer građani izbegavaju zagušene delove grada, ali i proizvodne delatnosti koje se oslanjaju na precizne rokove isporuke“, pojašnjava on.Turizam, takođe, trpi, dodaje naš sagovornik, jer svaka slika blokiranog grada dodatno obeshrabruje dolazak stranih gostiju.„Takođe, uslužni sektori, poput IT-ja, manje su pogođeni direktno, ali gube na vremenu i organizacionoj efikasnosti, naročito ako se rad od kuće ne može lako primeniti“, kaže Mijušković.Dodatno, društvena nestabilnost i masovne blokade ostavljaju negativan trag u očima stranih investitora, smatra on.„Investicije nisu vođene samo profitabilnošću, već i predvidivošću, institucionalnom stabilnošću i kvalitetom poslovnog okruženja.

Ukoliko se blokade percipiraju kao simptom dubljih političkih i društvenih problema, investitori će ili odustati ili tražiti kompenzaciju kroz veće povraćaje, što za zemlju znači skuplji kapital i slabiju pregovaračku poziciju“, ukazuje Mijušković.Kako pojašnjava, dovoljno je da se takve slike često pojavljuju u međunarodnim medijima i investicionim analizama da bi se reputacija zemlje pogoršala.„U tom smislu, ovakve akcije šalju poruku o podeljenom društvu i slabim mehanizmima dijaloga, što ozbiljno narušava poverenje u dugoročnu održivost poslovanja“, upozorava on.Mijušković navodi da građanska neposlušnost, naročito u obliku blokada i obustava rada, direktno smanjuje i prihode državne kase.„Manji obim prometa znači manje PDV-a, manja zarada firmi znači niže uplate poreza na dobit, a povećana nesigurnost vodi ka odlaganju ili smanjenju investicija koje bi donele nove fiskalne izvore“, ukazuje on.S druge strane, kako kaže, troškovi države rastu.„Angažuju se dodatne bezbednosne službe, javne službe trpe poremećaje, a mogu se pojaviti i vanredni troškovi sanacije štete ili kašnjenja u infrastrukturnim projektima. Danas

Danas

Ako se situacija produži, država može biti primorana na rebalans budžeta, zaduživanje ili smanjenje planiranih javnih investicija, što dugoročno dodatno usporava privredni rast“, napominje Mijušković.Glavni grad, prema njegovim rečima, imaće milionske gubitke.„Beograd, kao privredni centar Srbije, generiše oko 40 odsto nacionalnog bruto domaćeg proizvoda i proporcionalno tome doprinosi javnim prihodima.

Kada je grad funkcionalno blokiran, dnevni gubici za javne finansije mogu iznositi od 1,5 do tri miliona evra, u zavisnosti od obima zastoja i vremena trajanja“, upozorava Mijušković.To, kako pojašnjava, uključuje manji prihod od PDV-a, akciza i poreza na zarade, ali i dodatne troškove zbog obustavljenih aktivnosti javnih preduzeća i kasnijeg povratka u normalan režim.„Šteta raste ako blokade pogađaju ključne prometne tačke, kao što su mostovi, auto-putevi i centralne saobraćajnice, jer tada dolazi do lančane paralize u snabdevanju, distribuciji i pružanju usluga, što se direktno reflektuje na budžet“, zaključuje Mijušković.I ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da će, na kratak rok, produženi konflikt dodatno usporiti srpsku privredu.To će se posebno desiti, kako dodaje, ako bude motivacije za usporavanje institucija, a ne samo za barikade i blokade.„Dobra vest je da će nakon razrešenja konflikta naša privreda brzo rasti jer je veći deo nje zdrav, a bolesni deo je na aparatima javnih nabavki i nije šteta da ima ogromnih problema kad se prebaci na tržište“, ukazuje Stevanović.On upozorava i da svi izvori rasta koji su bili relevantni u periodu od 2012. Danas

Danas

Centar Beograda, iuspred Pravnog fakulteta, 2. julŠta se događalo tokom noći? Blokada u Novom SaduU više od 20 gradova širom Srbije organizovane su blokade 1. jula, kada je obeleženo osam meseci od pada nadstrešnice – okidača masovnih protesta, koji traju do danas.Održano je 117 neprijavljenih skupova i 87 blokada saobraćaja, od čega 68 u Beogradu, objavio je MUP.U Novom Sadu su simbolično u oko podne i ponoći ljudi odali poštu za 16 nastradalih, a blokade su organizovane na više lokacija.Dogodilo se nekoliko incidenata u kojima su se vozači automobila zaletali kolima u masu.Pripadnici Žandarmerije priveli su nekoliko osoba i uklonili blokade iza ponoći kod prostorija Srpske napredne stranke u Novom Sadu.

Novi Pazar, 1. julU Novom Pazaru je takođe privedeno troje ljudi, posle blokade magistralnog puta koji kroz ovaj grad vodi ka Crnoj Gori.Demonstranti su organizovali naizmenične prelaske preko pešačkog prelaza, a posle upozorenja policije, dobili su prekršajne prijave, javljaju sandžacke.rs.U Nišu je takođe obeleženo osam meseci novosadske tragedije, a blokade su organizovane na nekoliko mesta u gradu.Kako javljaju Južne vesti, privođenja demonstranata su nastavljena tokom noći i jutra.Kako izgledaju mobilne blokade u gradovima širom SrbijeKako izgledaju ’mobilne’ blokade u SrbijiThe British Broadcasting CorporationBBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.

Kako tvrde ekonomisti, trenutni uticaj na privredu je neminovan, a Beograd bi mogao da ima i višemilionske dnevne gubitke.Studenti u blokadi kao novi vid borbe za ispunjenje svojih zahteva, pozvali su sve na građansku neposlušnost.Oni su pozvali građane i da uzimaju slobodne dane, bolovanje… i da učestvuju u blokadama puteva koje su počele juče.Dodatno, studenti su objavili i vodič za građansku neposlušnost u kom se navodi da se nezadovoljstvo može izraziti na više načina – na ulici, u institucijama, iz kuće…Među nekima od načina neposlušnosti, oni navode blokade saobraćajnica, neplaćanje računa do poslednjeg trenutka, simultano podizanje novca sa bankomata, kolaps fiskalnog sistema i slično.Ovakve akcije, između ostalog, imaju za cilj da, pored političkog, izvrše i ekonomski pritisak na državu.Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Danas navodi da blokade saobraćajnica, ukoliko se dešavaju svakodnevno i traju duži vremenski period, mogu ozbiljno da naruše ekonomsku aktivnost, naročito u urbanim centrima poput Beograda.„One usporavaju kretanje radne snage, robe i usluga, što smanjuje produktivnost i povećava operativne troškove za firme“, ukazuje on.Kako dodaje, najveći udar trpe sektori koji zavise od tačnosti i mobilnosti kao što su transport, trgovina, proizvodnja i logistika.„Prekid snabdevanja sirovinama ili kašnjenje u isporukama može paralizovati čitave proizvodne lance. Danas