Član Radne grupe za unapređenje izbornog procesa i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Uglješa Mrdić izjavio je danas da je pet puta menjao tekst izmena i dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku „ne bi li ga što više prilagodio predlogu CRTA, iza koga su stali skoro cela opozicija i civilno društvo“, kao i da bi se uvažile preporuke ODIHR.„Zbog dogovora sa predstavnicima civilnog društva i opozicije koji su članovi Radne grupe, a neki od njih su je napustili, ja sam pet puta menjao svoj Predlog zakona ne bi li ga što više prilagodio predlogu CRTA“, rekao je Mrdić na javnom slušanju u Novom Sadu, predstavljajući Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku koji je podneo Radnoj grupi 11. juna ove godine.On je istakao da je „sve preporuke koje su bile u skladu sa Ustavom i našim drugim zakonima u novom Predlogu zakona predložio“.„Nisam mogao da predložim, što su predlagali pojedini članovi Radne grupe iz opozicije i predstavnici opozicionih stranaka koji nisu u Radnoj grupi, da se protivzakonito i protivustavno ukidaju ovlašćenja Ministarsvu untrašnjih poslova, Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, nego samo ono što je u skladu sa Ustavom i zakonom i što je vezano za unapređenje izbornog procesa“, istakao je Mrdić.On je rekao da je predloženim izmenama i dopunama Zakona propisano da reviziju biračkog spiska obavlja Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska.Povećana je naknada za članove Komisije i biće jedna i po prosečne zarada u Srbiji, naknadu će primati i eksperti koje Komisija angažuje, rekao je Mrdić i dodao da će Komisija imati 21 nadležnost.Mrdić je rekao da će Komisija, pored ostalog, biti ovlašćena da analizira podatke iz biračkog spiska, pravnu valjanost rešenja na kojima se zasnivaju promene u biračkom spisku, prati statističke parametre kretanja biračkog spiska, analizira izveštaje o postupanju službenika MUP, da inicira terensku kontrolu birača i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u biračkom spisku.On je naveo da je predložio da član i zamenik člana Komisije može da bude samo osoba koja je državljanin Srbije i ima prebivalište na njenoj teritoriji, ima visoko obrazovanje iz pravnih, matematičkih, demografskih, informacionih ili ekonomskih nauka, društveno-statističkih i drugih srodnih naučnih oblasti i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.„Za člana ili zamenika člana Komisije ne može da bude predložen, odnosno imenovan poslanik ili lice koje je zaposleno, izabrano, imenovano ili postavljeno u ministarstvu nadležnom za poslove uprave ili unutrašnje poslove“, rekao je on.Izmenama je predviđeno da Ministarstvo državne uprave i lokane samouprave do zaključenja biračkog spiska, na svakih sedam dana objavljuje na svojoj veb-prezentaciji broj birača razvrstanih po jedinicama lokalne samouprave, podatke o broju promena u delu biračkog spiska pojedinačno za svaku jedinicu lokalne samouprave, kao i pravni osnov tih promena za prethodnih sedam dana, objasnio je Mrdić.Prema njegovim rečima, to ministarstvo će na svojoj veb-prezentaciji omogućiti uvid u podatke o biračima, ime, ime jednog roditelja i prezime, razvrstanim po biračkim mestima za područje jedinice lokalne samouprave, kao i u podatke o broju birača po domaćinstvu, odnosno adresi i broju stana.„Pravo na uvid u birački spisak imaju članovi i zamenici članova Republičke izborne komisije, koji imaju pravo uvida u sve podatke o biračima u biračkom spisku, osim jedinstvenog matičnog broja građana“, rekao je on.Poslanik SNS Nenad Krstić najavio je da će poslnička grupa „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“, podržati Nacrt zakona koji je predložio Mrdić.On je rekao da bi, pored zabrane učešća poslanika u Komisiji za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, trebalo da „stoji i druga izabrana lica, odbornici, ministri“.Krstić je rekao i da je sasvim dovoljno visoko obrazovanje i pet godina radnog iskustva da bi neko bio član Komisije, a ne i da bude određenog zvanja.Poslanik SNS Milan Radin ocenio je da se ovim zakonom „izlazi u susret opoziciji i nevladinom sektoru“, navodeći da je posmatrao izbore u državama članicama OEBS i da nije primetio da se u njima „ovoliko izlazi u susret nevladinom sektoru“ kada je u pitanju uvid u podatke u biračkom spisku.„Rešenje koje ćemo mi u Srbiji usvojiti je nešto što je najliberalnije, najotvorenije u tom smislu“, istakao je on.Javnom slušanju nisu prisustvovali predstavnici opozicije.