Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
169
6.40
14.04
74.87/3.20
169.00
20.73
0.12
13918.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 169
237 ■ 0.99/0.01 ■ 17 ■ 296.1
Best clustering variants
237 0.99/0.01 17 296.1
021

godine, snimljenim po istoimenoj knjizi.Francuske kaznene kolonije širom sveta uglavnom su bile smeštane u siromašnim, nedavno kolonizovanim teritorijama, gde je evropska sila slala „nepoželjne” zatvorenike i prisiljavale ih na rad.Tokom tog perioda, u Francuskoj Gvajani bilo je više od 70.000 osuđenika iz kontinentalne Francuske i drugih delova francuskog kolonijalnog carstva.Međutim, više od sedam decenija po okončanju tog mračnog poglavlja istorije, najnovija najava francuske vlade probudila je bolna sećanja kod građana Francuske Gvajane.Sredinom maja, francuski ministar pravde Žerald Darmanen najavio je planove o izgradnji novog zatvora visoke bezbednosti u amazonskoj prašumi.Prema njegovim rečima, u zatvoru će se sprovoditi „izuzetno strog” režim.Tokom posete Kajeni, glavnom gradu Francuske Gvajane, Darmanen je izjavio da će novi zatvor imati 500 mesta, od kojih će 60 biti rezervisano za „najopasnije trgovce drogom”, kao i posebno odeljenje za radikalne islamiste.U izjavi za francuski nedeljnik Journal du Dimanche (JDD), Darmanen je rekao da zatvor treba da „neutralizuje” najopasnije narko-bosove primenom strožijih pravila o posetama i komunikaciji sa spoljašnjim svetom.Darmanen je rekao da će ustanova služiti i za zatvaranje lokalnih kriminalaca, uz napomenu da u Francuskoj Gvajani, kao i na Gvadelupu i Martiniku, dve francuske prekomorske teritorije u Karipskom moru, deluje čak „49 narko-bandi koje se smatraju izuzetno opasnim”, prenose mediji.'Povratak kolonijalizmu'Najava je izazvala žestoke reakcije u Francuskoj Gvajani.Davi Rimane, poslanik iz Francuske Gvajane iz levičarske stranke La France Insoumise, nazvao je odluku „potpuno proizvoljnom”.„Ministar se ni sa kim nije konsultovao, čak ni sa poslanicima iz Francuske Gvajane i zato je toliko snažan otpor političara, kao i građana u Gvajani”, rekao je za BBC Mundo.„Prebacivanje u Francusku Gvajanu zloglasnih zatvorenika, koje ljudi u Francuskoj ne žele, podseća nas na strašnu i bolnu prošlost”.Rimane dodaje da Francuska ne može jednostavno da šalje sve njene nepoželjne zatvorenike u Francusku Gvajanu.„Mi nismo kanta za smeće Francuske”, poručuje on. Ministar Darmanen odbacuje poređenje sa kaznenom kolonijom.„Porediti [planirani zatvor] sa kaznenom kolonijom predstavlja uvredu za Francusku Republiku i upravu zatvorskog sistema”, rekao je tokom zasedanja komisije Senata.„Lokalnih kriminalaca ima dovoljno da popune ovakvu ustanovu”, dodao je.Nedavno je francuski premijer Fransoa Bajru za francusku televizijsku mrežu BFMTV izjavio da će se saglasiti sa izgradnjom zatvora, pod uslovom da se obave konsultacije sa političkim predstavnicima Francuske Gvajane.

Francuski ministar pravde Žerald Darmanen (desno) gleda u tablu tokom prezentacije projekta budućeg zatvora u Sen Loran di Maroniju, Francuska Gvajana, 18. maja 2025. 021

Danas

Francuski ministar pravde Žerald Darmanen (desno) gleda u tablu tokom prezentacije projekta budućeg zatvora u Sen Loran di Maroniju, Francuska Gvajana, 18. maja 2025.

godine.Ključno čvorište za trgovinu drogomPariz smatra Francusku Gvajanu ključnim čvorištem za trgovinu drogom, zbog njene blizine Kolumbiji i Peruu, zemljama poznatim po proizvodnji kokaina.Na aerodromu u Kajeni, vlasti često hapse takozvane „kurire” u pokušaju da prokrijumčare narkotike ka Evropi.Prema procenama francuske vlade i navodima medija, oko 20 odsto kokaina koji se konzumira u kontinentalnoj Francuskoj potiče upravo iz Francuske Gvajane.Vrednost projekta izgradnje zatvora procenjuje se na 400 miliona evra.Planirano je da zatvor bude smešten u izolovanom delu amazonske prašume, nekoliko kilometara od grada Sen Lorana di Maronija, na severozapadu Francuske Gvajane.Sen Loran di Maroni poznat je kao mesto odakle su osuđenici odvođeni u zloglasni zatvor na Đavoljem ostrvu, gde se odvija radnja knjige Leptir francuskog pisca Anrija Šarijea.Zatvorski uslovi na Đavoljem ostrvu bili su ozloglašeno surovi, a stopa smrtnosti visoka, zbog sistematskog zlostavljanja, pokušaja bekstva i bolesti.Knjiga Leptir je priča o Šarijeovom životu na ovom ostrvu kao osuđenika na doživotnu robiju za ubistvo koje nije počinio.Zbog okrutnog režima i okolne nepristupačne džungle, bekstvo je bilo gotovo nemoguće, ali je on na kraju ipak uspeo da pobegne.Knjiga je ekranizovana dva puta, a u prvoj filmskoj adaptaciji iz 1973. Danas

Danas

Ne treba isključiti mogućnost da Aleksandar Vučić, nakon ovog istupa Marinike Tepić, u narednom periodu ostvari svoj san i najavu i uhapsi nekog od tužilaca u Tužilaštvu za organizovani kriminal, kako bi pokazao da zapravo u tom tužilaštvu sede kriminalci, koji mu rade o glavi i da je i dalje on taj koji drži sve konce u rukama.Otvara se i pitanje koliko se može koristiti eventualna kriminalna priroda režima u Srbiji za ucenjivanje od strane drugih država što je od egzistencijalne opasnosti za našu zemlju, kažu sagovonci Danasa procenjujući koji bi mogli da budu naredni koraci predsednika države kojeg je liderka jedne od opozicionih stranaka optužila za saradnju sa kriminalcima.Potpredsednica SSP, Marinika Tepić, je na konferenciji za medije predstavila dokumente francuske policije i tužilaštva, za koje tvrdi da Tužilaštvo za organizovani kriminal već četiri godine drži u fioci i po njima ne postupa, a koja, prema njenim rečima, pokazuju vezu između Filipa Koraća, osumnjičenog za šverc droge i likvidacije sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i njegovim bratom Andrejem.Ona je podsetila da su ovi dokazi 2023.

odveli u zatvor u Francuskoj Filipa Koraća i njegove saradnike zbog optužbi za trgovinu drogom, oružjem, organizovanje kriminalne grupe i likvidacije, ali da srpsko tužilaštvo nije postupalo protiv onih koji su sa Koraćem sarađivali.Tepić je najavila da će svakog dana od 13 časova na svom Instagram profilu objavljivati nove informacije koje su sadržane u dokumentima francuske policije i tužilaštva.Tepić nije čekala dugo, i dobila je, uz uvrede, od Vućiča, ali i od predsednice parlamenta, Ane Brnabić, odgovor. Danas