Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
150
4.76
11.08
69.30/2.30
150.00
14.95
0.10
12050.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 150
212 ■ 0.99/0.01 ■ 16 ■ 313.6
Best clustering variants
212 0.99/0.01 16 313.6
20:11 h 05-Jun-2025
  • Edgar Lungu, Foto: Martin Mbangweta / Xinhua News / Profimedia Edgar Lungu, koji je bio predsednik Zambije gotovo sedam godina do 2021.
  • ◉ Umro bivši predsednik Zambije
12:41 h 03-Jun-2025
  • Potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić iznela je najblaže rečeno skandalozne izmišljotine kojima je kako deluje pokušala da udari ne samo na predsednika Vučića već da uplete celu državeu.
  • EKPRESNO RASKRINKANA SKANDALOZNA LAŽ OPZOCIJE O DROGI
12:30 h
  • MARINIKA Tepić juče je sramno optužila predsednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovog brata Andreja da su povezani sa Filipom Koraćem. FOTO TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ Naime, potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić je na konferenciji za medije iznela monstruozne laži o povezanosti Filipa Koraća, osumnjičenog za šverc droge i likvidacije, sa Andrejom i Aleksandrom Vučićem. Da ova monstuozna laž opozicije bude još gora Tepićeva je pokazala i jezive fotografije - paketa droge na kojima je slika predsednika Srbije Aleksandra Vučića! Jeziva laž Marinike Tepić i opozicije odmah je raskrinkana - a predsednica Skupštine Ana Brnabić juče je na konferenciji za novinare ukazala na to da je predsednik Srbije još 15. januara 2020.
  • MONSTRUOZNA LAŽ OPOZICIJE RASKRINKANA: Kako je porodici predsednika Srbije dok Tepićeva i opozicija protiv njega vode jezivu hajku?
12:15 h
  • Marinika Tepić, narodna poslanica i potpredsednica Stranke slobode i pravde, objavila je danas dokaze koje je francuska policija ranije dostavila Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, a koji ukazuju na veze samog vrha države sa švercom narkotika.
  • Ko je Branimir Vujović Braco, saradnika Filipa Koraća?
11:21 h
  • Marinika Tepić, narodna poslanica i potpredsednica Stranke slobode i pravde, na konferenciji za medije objavila je dokaze, koje je francuska policija još ranije dostavila srpskom Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, a koji ukazuju na veze samog vrha države sa švercom narkotika.
  • Marnika Tepić o kriminalnim vezama vlasti u Srbiji
05:00 h
  • “Danas sam pijući kafu sa prijateljem u jednom ugostiteljskom objektu u Aranđelovcu nehotice, slušajući priču sa susednog astala, saznao sledeće: 1. Da je penzija pre Vučića bila tri marke; 2. Da je ulje za vreme ‘žutih’ koštalo 200 dinara; 3. Da Vučić daje penzije i povećanja; 4. Da ta osoba planira da piše peticiju da Vučić bude doživotni predsednik; 5. Da šećera nije bilo, a ako ga je i bilo da je koštao 10 maraka, a penzija bila tri marke...”, prepisujem objavu “ikseraša” Milorada Savića od pre pet, šest dana.
  • Starimo onako kako smo živeli: Piše Ivan Mrđen
Danas

Čitaoci brojni Gorke suze liju Dokle će nas ovaj Smara s poeziju.Neki su na ivici Da iseku vene Al’ šta ja da radim Jače je od mene.Vrati se, Dragoljube, Malo i na prozu Ove tvoje pesme Proizvode grozu.Svaka tvoja pesma Može da se baci Al’ nemojte ovu O najvećoj faci.Tako glupe pesme Ne mož’ pisat svako Ova najnovija Počinje ovako:Mili, mili bože Velikoga čuda Ovde samo Tepićka Proizvodi čuda.Mili, mili bože Velikoga čuda Ovde samo Tepićka Nije pala s duda.Mili, mili bože Velikoga čuda Ovde samo Tepićka Pokazuje m…Pa je tako Tepićka Naša Marinika Pronašla kokain A na njemu slika.Gledajući pažljivo Na kokain fotku Ovaj lik na slici Zreo je za motku.Gledajući mudro U kokain sliku Faca mnogo sliči Aci predsedniku.Koji je naš heroj Još od pada Knina Ovlašćeni diler Šešelj heroina.Koji je naš junak Još od radikala Opijum za narod Kokain budala.Taj je celu zemlju Komplet nadrogiro Da bi im s tevea Glupe priče sviro.Pa ga cela zemlja Stondirana gleda Srbin njega voli I zguza i spreda.Kad je vido sliku Veselu a strogu Aca javno kriknuo: Ne podnosim drogu!Kad je vido sliku Kao goblen Viler Aca tužno kriknuo: Nisam narko-diler!Ovaj naslov možda Liči na klikbejt Viknuo je Aca: Ja sam naskroz strejt!Svojom visinom Liči na žirafu Nikada on nije Popio ni kafu.Svojom pojavom Nadomak je caru Nikada on nije Pušio cigaru.Jedino ponekad Malo vina cugne Kad „kobrama“ spretnim Neprimetno šmugne.Kokain ne šmrče Tek ponekad kine Najviše on voli Da jede sardine.Predsednik je on Ludih i zbunjenih Zavisan je jedino Od lignji punjenih.Nije on diler Nego somelijer Stvorio ga Toma Uzgajivač soma.S Andrićevog venca Začula se rika Nisam diler droge Laže Marinika!Odmah istog dana Stigo nalaz Bije Na slici jest Vučić Al’ iz Kolumbije.Tebe sada, faco, Marinika vara Iz profila jesi Dvojnik Eskobara.Al’ ovako nisi Ne podnosiš belo Najviše se pališ Na sopstveno delo.Nisi ti Kolumbija Bumbare naš, bumbo Nisi ti Kolumbija Ti si naš Kolumbo.Možda je Marinika Sve dobro pobrkala Ali makar nije Ko kum njegov šmrkala.Možda je Marinika Pomešala fotke Što ništa ne menja U pogledu motke.Motka njima sledi Govnjiva, a lepa Pravda će tad biti Ko što treba slepa.Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Dojčinović na Iksu kritikovao ovakav potez Marinik Tepić.„Iskreno ne razumem šta je tema, a ono što sam imao da kažem rekao sam u odgovoru gospodinu Dojčinoviću“, odgovorio Đilas na naš upit za komentar.Tepić nastavila sa „Dosijeom“Tepić je u današnjem izdanju “Dosijea” istakla da nijedan podatak o navodnoj komunikaciji bivšeg sekretara Vlade Srbije Novaka Nedića sa mafijom nije “tangirao ni Vučića ni Anu Brnabić”, dok su “istrčali da reaguju na” navode da je na drogi na švedskom brodu Vučićev lik.“Ono što je važno da kao odgovoran političar kažem jeste da taj detalj zaista nisam istraživala, pouzdala sam se o toj temi Vučićevog lika u crnogorskim medijima koji su se pozivali na saznanja njihove Agencije za nacionalnu bezbednost, koja je po navodima direktno učestvovala u istrazi zaplene 423kg kokaina na svedskoj jedrilici”, pojasnila je Tepić i dodala da su i naslovi u crnogorskim medijima to navodili.Kako je istakla, to do utorka niko nije demantovao, pa ni Vučić ni Brnabić, te dodala da je bila uverena, da su crnogorske agencije i institucije taj slučaj istražile.Grbović: Nije sporna greška, ali ne sme se udaljavati od suštinePredsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović za Danas kaže da je celokupna situacija oko jednog pobjavljenog podatka potpuno zamaglila suštinu i “gurnula nas u začarani krug jalove rasprave”.foto FoNet Milica Vučković“Nije ključ u tome koju grešku je napravio koji političar i kako neko na to odgovara, već činjenica da tužilaštvo četiri godine zna za veze između organizovanog kriminala i državnih funkcionera, a po tom pitanju ništa ne preduzima”, pojašnjava naš sagovornik.On ističe da je upravo ćutanje tužilaštva otvorilo manevarski prostor za različita tumačenja i polu informacije.“Nije sporno da je u konkretnom slučaju napravljena greška, da li zbog pogrešno prenesene informacije ili nepažljivog proučavanja materijala, i to će sigurno biti obilato eksploatisano od strane režima”, dodaje Grbović.Ipak, on naglašava da to ne sme da odalji javnost od suštine, a to je, ističe, da je vrh vlasti duboko povezan sa kriminalnim grupama, da tužilaštvo to zna i da godinama ne reaguje.“Sve ostalo su sporedne stvari koje mogu da oslabe nečiji lični politički kredibilitet, ali ovo su stvari koje direktno urušavaju bezbednost i sigurnost cele države i svih građana”, zaključuje Grbović.Antonijević: I da je 10 odsto tačno, bilo bi previše strašnofoto (BETAPHOTO/MEDIJA CENTAR BEOGRAD)Narodni poslanik MI Snaga naroda Borislav Antonijević za Danas ističe da ne želi da ulazi u verodostojnost objavljenih informacija, jer, dodaje on, kada bi i deset odsto bilo tačno, “bilo bi previše strašno”.“Iskreno se nadam i svi iz Pokreta MI Snaga Naroda imamo jedinstven stav, da mora doći vreme, kada će svako biti odgovoran za ono što se objavi u medijima jer je to najveći i najgori način manipulacije mišljenjem i stavom naroda”, kaže naš sagovornik.Ipak, on naglašava da, ako su navodi koje je Tepić iznela tačni u bilo kojoj meri, opet je učinjena proceduralna greška iznošenjem činjenica, a bez prethodnog angažovanja i delovanja Tužilaštva, što je, dodaje on, u situaciji koja je u Srbiji opravdano, “jer Tužilaštvo Srbije ne postoji”.Vukadinović: Naravoučenije je da se nepreciznost višestruko naplaćujeGlavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović za Danas ističe da je dobro da se svi, uključujući i pojedince i stranke i organizacije uključe u “borbu za istinu i za demaskiranje raznih kontroverzi i nepodopština rešima”.foto FoNet Milica Vučković“U tom smislu je suviše restriktivna intervencija Stevana Dojčinovića u smislu da svako treba da se bavi svojim poslom.

Međutim obaveza je svakog, uključujući i profesionalne organizacije, medije, pa do pojedinaca i stranaka da se potrude da te informacije koje plasiraju budu što tačnije i proverenije”, pojašnjava Vukadinović.To je potrebno, smatra on, jer će svaka nepreciznost ili netačnost biti zloupotrebljena i usmerena na dezavuisanje čitavog seta informacija u kojima 90 odsto ostalog sadržaja mogu biti tačni.“Ne mislim da je sve poništeno i devalvirano, ali je u velikoj meri, tim netačnim detaljima bačena sumnja na čitavu strategiju. Danas

Danas

Venda se nada da će njena dvogodišnja ćerka Šaina izdržatiDvogodišnja Šaina povezana je na infuziju u jednoj od svega nekoliko funkcionalnih bolnica u glavnom gradu Haitija Port o Prensu.Njena majka Venda očajnički se nada da će to ublažiti akutnu neuhranjenost od koje pati ova smršavela mala devojčica.Šaina je jedna od 760.000 dece na ivici gladi na Haitiju.Prestravljena ratom bandi koji nedeljama divlja u njenoj četvrti, Venda se suviše plašila da napusti dom kako bi zatražila lečenje za ćerku.Sada kada je uspela da se probije do pedijatrijskog odeljenja, nada da se da nije prekasno za Šainu.Želim odgovarajuću negu za moje dete, ne želim da je izgubim“, kaže ona u suzama.„Situacija je ekstremno loša“, kaže zamenik direktora Svetskog programa za hranu u ovoj zemlji Ervan Rumen.„5,4 miliona ljudi u Haitiju pate od teške gladi.“„To je praktično stanovništvo jedne Švajcarske.“Haiti je zahvaćen talasom nasilja bandi posle atentata 2021.

godine na tadašnjeg predsednika Žovenela Moisea, i sada se procenjuje da je 85 odsto glavnog grada pod kontrolom bandi.Čak i unutar bolnice, Haićani nisu bezbedni od borbi, za koje UN kažu da su odnele živote 5.000 ljudi samo ove godine i ostavile zemlju na ivici kolapsa.Medicinski direktor bolnice objašnjava da se prethodni dan policija sukobljavala sa članovima bandi na odeljenju za hitan prijem među prestravljenim pacijentima.Žrtvi bandi ima svuda.Jedno odeljenje je puno mladih ljudi sa ranama od metka.Pjer je jedan od njih.On kaže da je pešačio kući sa posla kad se zatekao u unakrsnoj vatri jednog uličnog okršaja, i metak mu je prošao kroz ključnu kost.„Mislim da kad bi vlada bila stabilnija kad bi pokrenula bolje programe za omladinu, oni se tada ne bi pridruživali bandama“, kaže on za mlade ljude koji čine ogromni procenat grupa koje terorišu prestonicu.Da bi se izborio sa narastajućim nasiljem, Savet bezbednosti UN-a je u oktobru 2023. Danas

Danas

godine glavne uloge su tumačili Stiv Mekvin i Dastin Hofman.‘Loša zamisao’ Zatvor Remir-Monžoli je trenutno jedini zatvor u Francuskoj Gvajani.Marion Vanije, stručnjakinja za kriminologiju na Univerzitetu u Mančesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatra da novi projekat predstavlja oblik zatvorske brutalnosti.Ona ističe da će zatvorenici biti smešteni u „izuzetno zabačenom” području, hiljadama kilometara udaljenom od matične Francuske.„Prvobitni plan je bio da se izgradi zatvor kako bi se rešio problem prenatrpanosti u jedinom zatvoru u Francuskoj Gvajani, ali sada vlada želi da tamo šalje opasne zatvorenike i trgovce drogom iz kontinentalne Francuske”, rekla je za BBC Mundo.„To je loša zamisao”.Još 2017.

godine, u okviru takozvanog Sporazuma o Francuskoj Gvajani, Pariz je predstavio projekat za „unapređenje pravosudnog sistema u našim prekomorskim teritorijama”, kako bi se rasteretio stari zatvor Remir-Monžoli (Rémire-Montjoly) u predgrađu Kajene.Taj zatvor, jedini u Francuskoj Gvajani, može da primi 614 osuđenika, ali trenutno u njemu boravi čak 983.Mnogi stanovnici Francuske Gvajane tvrde da taj početni projekat nije podrazumevao izgradnju strogo čuvanog odeljenja niti premeštanje trgovaca drogom i islamista sa drugih francuskih teritorija.Mesto za ‘nepoželjne’ članove društva API/Gamma-Rapho/Getty ImagesFrancuska je početkom 20. veka koristila udaljenu koloniju da tamo šalje kriminalce i tako ih se rešavaLokalne vlasti Francuske Gvajane, koje predstavlja regionalna skupština, takođe se oštro protive ovom projektu i nazivaju ga „neukusnom replikom” stare kaznene kolonije.Kaznena kolonija u Francuskoj Gvajani bila je deo šireg sistema društvene izolacije, čiji cilj je bio da se proteraju svi koje je francusko društvo smatralo „nepoželjnima”.U to vreme, Pariz je tvrdio da ovakve mere omogućavaju kontinentalnoj Francuskoj da se oslobodi osuđenika, a istovremeno obezbeđuju jeftinu radnu snagu za južnoameričku koloniju, čime se navodno podsticao njen ekonomski razvoj.Posle ukidanja ropstva, u francuskim kolonijama je nedostajala radna snaga.Međutim, istoričari danas ističu da dovođenje zatvorenika iz francuskih kolonija nije donelo značajne ekonomske koristi Francuskoj Gvajani.‘Kršenje ljudskih prava’Projekat ne izaziva kontroverze samo zbog toga što budi uspomene na mračnu prošlost, već i zbog ozbiljnih pitanja koja se tiču ljudskih prava.Marion Vanije upozorava da premeštanje zatvorenika u tako udaljena područja izaziva zabrinutost.„Član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima štiti pravo na privatni i porodični život.„Evropski sud za ljudska prava je već presudio da premeštanje zatvorenika daleko od njihovih porodica, bez valjanog opravdanja, može da predstavlja kršenje zakona”, objašnjava ona.Takođe upozorava da bi moguća deportacija francuskih državljana iz matične Francuske u prekomorske teritorije značila da se tim ljudima uskraćuje mogućnost za reintegraciju u društvo.„A ovaj predlog je još strašniji zbog lošeg zdravstvenog sistema u Francuskoj Gvajani.„Gvajana je teritorija koju često pogađaju epidemije denga groznice i čikungunja virusnog oboljenja, a bolnice nemaju odgovarajuću opremu”, ističe Vanije.Naglašava i da Član 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zabranjuje nečovečno i ponižavajuće postupanje, kao i zatvorske uslove bez odgovarajuće medicinske nege.„Postoji zabrinutost u vezi sa zdravljem i medicinskim stanjima budućih zatvorenika”, kaže ona.Zatvor bi mogao da bude otvoren već 2028. Danas

Danas

Godfri Otunge je komandant multinacionalnih snaga na Haitiju predvođenih KenijcimaKomandir misije kaže da MSS uživaju „ogromnu podršku“ na Haitiju.„Stanovništvo zahteva da se naš tim proširi i da odlazi i na druga mesta i donese im mir“, kaže on.Mukotrpna borba sa kojom se suočavaju očigledna je u bivšoj haićanskoj policijskoj stanici, koju je prvo zauzela banda, ali su je u međuvremenu povratile kenijske snage.Ona je i dalje potpuno opkoljena drugim bandama i, dok se policajci penju na krov, najednom se nalaze na udaru snajperske vatre.Kenijski policajci uzvraćaju vatru dok pozivaju sve druge da nađu zaklon.

Veći deo prestonice deluje distopijskiKenijski policajci kažu da će deo njihovog toliko okasnelog pojačanja stići do kraja godine, na kraju čineći ukupno 1.000 ljudi.A podrška je zaista preko potrebna.Ima oblasti u Port o Prensu koja su pod toliko strogom kontrolom bandi da su bukvalno neprobojne za policiju.U jednoj takvoj oblasti, Varf Žeremi, jedna banda je ubila skoro 200 civila u periodu od jednog vikenda početkom decembra.Sveukupno se procenjuje da u oblasti Port o Prensa operiše čak 100 bandi, a njihovim redovima znaju da se pridruže dečaci od svega devet godina.A čini se da ovaj problem samo raste.Prema Unicefu, broj dece regrutovane u bande skočio je za 70 odsto za godinu dana.Jedan od lidera bandi kojem gravitiraju deca je Ti Lapli, čije je pravo ime Renel Destina.Kao šef bande Gran Ravin, on komanduje nad više od 1.000 ljudi iz utvrđenog sedišta visoko iznad Port o Prensa.Bande poput njegove samo su dodatno pogoršale već ionako tešku situaciju na Haitiju, i zna se da kolju, siluju i terorišu civile.Gran Ravin je ozloglašena po otmicama za otkupninu, što je praksa koja je Tiju Lapliju obezbedila mesto na FBI-jevoj listi najtraženijih kriminalaca. Danas

Danas

do ranih 1950-ih godina, u Francuskoj Gvajani, prekomorskoj teritoriji Francuske u Južnoj Americi, bila je ozloglašena kaznena kolonija koja je postala poznata u svetu zahvaljujući filmu Leptir (Papillon) iz 1973.

godine, snimljenim po istoimenoj knjizi.Francuske kaznene kolonije širom sveta uglavnom su bile smeštane u siromašnim, nedavno kolonizovanim teritorijama, gde je evropska sila slala „nepoželjne” zatvorenike i prisiljavale ih na rad.Tokom tog perioda, u Francuskoj Gvajani bilo je više od 70.000 osuđenika iz kontinentalne Francuske i drugih delova francuskog kolonijalnog carstva.Međutim, više od sedam decenija po okončanju tog mračnog poglavlja istorije, najnovija najava francuske vlade probudila je bolna sećanja kod građana Francuske Gvajane.Sredinom maja, francuski ministar pravde Žerald Darmanen najavio je planove o izgradnji novog zatvora visoke bezbednosti u amazonskoj prašumi.Prema njegovim rečima, u zatvoru će se sprovoditi „izuzetno strog” režim.Tokom posete Kajeni, glavnom gradu Francuske Gvajane, Darmanen je izjavio da će novi zatvor imati 500 mesta, od kojih će 60 biti rezervisano za „najopasnije trgovce drogom”, kao i posebno odeljenje za radikalne islamiste.U izjavi za francuski nedeljnik Journal du Dimanche (JDD), Darmanen je rekao da zatvor treba da „neutralizuje” najopasnije narko-bosove primenom strožijih pravila o posetama i komunikaciji sa spoljašnjim svetom.Darmanen je rekao da će ustanova služiti i za zatvaranje lokalnih kriminalaca, uz napomenu da u Francuskoj Gvajani, kao i na Gvadelupu i Martiniku, dve francuske prekomorske teritorije u Karipskom moru, deluje čak „49 narko-bandi koje se smatraju izuzetno opasnim”, prenose mediji.‘Povratak kolonijalizmu’Najava je izazvala žestoke reakcije u Francuskoj Gvajani.Davi Rimane, poslanik iz Francuske Gvajane iz levičarske stranke La France Insoumise, nazvao je odluku „potpuno proizvoljnom”.„Ministar se ni sa kim nije konsultovao, čak ni sa poslanicima iz Francuske Gvajane i zato je toliko snažan otpor političara, kao i građana u Gvajani”, rekao je za BBC Mundo.„Prebacivanje u Francusku Gvajanu zloglasnih zatvorenika, koje ljudi u Francuskoj ne žele, podseća nas na strašnu i bolnu prošlost”.Rimane dodaje da Francuska ne može jednostavno da šalje sve njene nepoželjne zatvorenike u Francusku Gvajanu.„Mi nismo kanta za smeće Francuske”, poručuje on. Ministar Darmanen odbacuje poređenje sa kaznenom kolonijom.„Porediti [planirani zatvor] sa kaznenom kolonijom predstavlja uvredu za Francusku Republiku i upravu zatvorskog sistema”, rekao je tokom zasedanja komisije Senata.„Lokalnih kriminalaca ima dovoljno da popune ovakvu ustanovu”, dodao je.Nedavno je francuski premijer Fransoa Bajru za francusku televizijsku mrežu BFMTV izjavio da će se saglasiti sa izgradnjom zatvora, pod uslovom da se obave konsultacije sa političkim predstavnicima Francuske Gvajane. Danas