Popularni prokremaljski bloger, međutim, procenjuje da je uništeno deset aviona.„Mnoga sredstva za borbu protiv dronova postaju prilično beskorisna protiv ovih letelica koje funkcionišu u zatvorenoj petlji putem optičkih kablova i [vojske] će morati da preispitaju strategije za suzbijanje bespilotnih letelica kako bi se nosile s dronovima na optičkim vlaknima, čak i ako napadi poput onih koje smo videli u Rusiji ostanu retki i teški za ponoviti“, ističe vanredni profesor Univerziteta Rutgers i autor knjige o ratovanju dronovima Majkl Bojl.Vojne vazduhoplovne baze zaštićene su slojevitim sistemima koji često uključuju radar za otkrivanje nadolazećih pretnji, kao i raketne sisteme i uređaje za ometanje, dizajnirane da dezorijentišu dronove na radijsko upravljanje.Napadi od 1. juna gotovo su u potpunosti neutralisali takve odbrane.Budući da su dronovi dolazili s male udaljenosti, stigli su bez upozorenja koje obično pruža radar dugog dometa, a delovali su u rojevima koji su verovatno nadjačali čak i raketne odbrambene sisteme sposobne da obaraju tako male letelice.Na nekim snimcima zabeleženim 1. juna može se čuti paljba iz lakog naoružanja, dok ruski vojnici, kako izgleda, pokušavaju da obore kvadkoptere.Pukovnik Markus Rajsner, šef Odeljenja za istraživanje i razvoj Austrijske vojne akademije, rekao je za RSE da napad predstavlja „prvi prikaz budućnosti ratovanja“.Rajsner navodi da je Moskva od početka rata napadala Ukrajinu koristeći „dalekometne bombardere Tu-22, Tu-160 i Tu-95. Tokom ovih redovnih napada, teški bombarderi lansiraju svoje krstareće rakete s bezbedne udaljenosti i izvan dometa ukrajinskog protivvazdušnog raketnog sistema. Danas