Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
57
0.00
2.83
28.89/0.00
57.00
1.91
0.03
3565.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 57
83 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 293.0
Best clustering variants
83 0.99/0.01 6 293.0

Žuta i narandžasta posteljina na štrikuNaša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013.

godine analizirali posteljinu pacijenata u bolnicama i otkrili da je prljava posteljina bila prepuna stafilokoka, bakterija koja se obično nalazi na ljudskoj koži.Iako je većina vrsta stafilokoka benigna, neke, kao što je stafilokokus aureus (zlatni stafilokok), mogu da izazovu infekcije kože, akne, pa čak i upalu pluća kod pacijenata oslabljenog imunog sistema.„Ljudi nose bakterije kao deo njihovog mikrobioma kože i mogu da ih izbacuju u velikom broju”, kaže Manal Mohamed, mikrobiolog sa Univerziteta u Vestminsteru u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), koji nije učestvovao u studiju.

18:59 h 08-Jun-2025
  • Spavaća soba bi trebalo da bude mirno mesto za odmor, ali mnogi greškom u nju unose stvari koje remete san i energiju.
  • ◉ Šta izbaciti iz spavaće sobe?
15:00 h 06-Jun-2025
  • Visoke temperature, gužve na putevima i iznenadne promene vremena zahtevaju posebnu pažnju vozača. Provera vozila, dovoljno odmora i prilagođavanje uslovima na putu ključni su za bezbedan dolazak na odredište. Zato je, pre svega, neophodna dobra priprema automobila, ali i putnika, koja uz korisne savete može značajno olakšati putovanje.
  • Bezbedna vožnja u letnjem periodu: Saveti za bezbrižan put
13:00 h
  • U klima uređajima se mogu nastaniti razni virusi i bakterije koji mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, upozoravaju stručnjaci.
  • Iz klima uređaja vrebaju opasne zaraze
11:57 h
  • Bilo da se radi o lepljivim otiscima ruku ili raznim ogrebotinama i mrljama, na zidovima se vremenom može nakupiti prljavština, a njihovo čišćenje može da izgleda kao zastrašujući zadatak.
  • Soda bikarbona čisti zidove
11:30 h
  • Toplotni udar je reakcija tela, koje nije u stanju da rasipa uskladištenu toplotu.
  • Simptomi toplotnog udara | Mondo
10:40 h
  • Da li ste se ikada zapitali zašto instinktivno izbacujete jednu nogu ispod pokrivača dok spavate?
  • Spavanje sa jednom nogom napolju, nije slučajnost: Postoji medicinsko objašnjenje za to
10:08 h
  • Laboratorija Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) za prehrambenu tehnologiju i sigurnost utvrdila je dve metode koje deluju na dezinfekciju kuhinjskih sunđera i posle kojih ponovno možete da ih koristite.
  • KAKO POUZDANO OČISTITI KUHINJSKI SUNĐER Pravo je leglo bakteija
07:40 h
  • ОPASNI VREMENSKI USLOVI MOGU PREDSTAVLJATI RIZIK PO ZDRAVLJE Povećana je verovatnoća za nastupanje različitih manifestacija toplotnog stresa, naročito kod osetljivih populacionih grupa (mala deca, trudnice, stari, hronično oboleli pacijenti). Pod posebnim rizikom su osobe sa narušenim integritetom svih slojeva kožnog tkiva, t.j. poremećajem mehanizma evaporacije nagomilane toplote (opekotine), ističe se na sajtu Instituta Batut.
  • VREME JE I DALJE OPASNO, ZDRAVLJE NA UDARU Batut se oglasio
Sd

Najpogođeniji su hronični bolesnici i to oni sa kardiovaskularnim tegobama, kaže dr Ivana Stefanović. - Pod najvećim rizikom su i deca, o njima uvek treba voditi računa da budu zaštićena i da im bude glava zaštićena, a takođe i da piju dovoljno tečnosti, jer je jako brzo gube - kaže dr Stefanović. Ove aktivnosti treba izbegavati U toku toplotnih talasa srce radi pod većim naporom, pa se mnogi osećaju umorno i prilagođavaju se ovim uslovima, ističe doktorka Stefanović. - Potreban je oprez za kardiovaskularne bolesnike i neophodno je izbegavanje najtoplijeg dela dana od 11 do 17 časova.

Ne treba raditi teške poslove, niti ići u prodavnicu i nositi nešto teško. Sada to deluje malo banalno, ali kada nosite nešto teško u rukama, pravi se ta relativna hipoksija, krv mora da ide u ruke i onda i srce oseća težinu, pogotovo ako je napolju jako vruće - kaže dr Stefanović. Takođe, njen savet da lakše podnesemo vrućinu je i da se ne ide uzbrdicom. Sd

  • Žuta i narandžasta posteljina na štrikuNaša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013.
021

Žuta i narandžasta posteljina na štriku Naša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013. 021

  • Žuta i narandžasta posteljina na štrikuNaša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013.
Danas

godine rekao da su uzeli uzorak sa jastučnice koja nije prana nedelju dana.U jastučnici je pronađeno oko tri miliona bakterija po 6,45 kvadratnih centimetara – oko 17.000 puta više nego na prosečnoj dasci za toalet.U međuvremenu, 2006.

godine Dening i kolege su prikupili šest jastuka od prijatelja i porodice.Jastuci su se redovno koristili i bili su stari između 18 meseci i 20 godina.U svim jastucima su pronađene gljivice, posebno vrsta Aspergillus fumigatus koja se obično nalazi u zemljištu. Jastuci i čaršavi vlažni od znoja stvaraju savršeno okruženje za razmnožavanje nekih bakterija i gljivica„Izraženo brojkama, govorimo o milijardama ili trilionima gljivičnih čestica u svakom jastuku”, kaže profesor Dening.„Mislimo da je razlog prisustva tolikog broja [gljivica] taj što se većini nas noću znoji glava.„Takođe, svi imamo kućne grinje u našim krevetima, a izmet grinja obezbeđuje hranu za opstanak gljivica.„I naravno, jastuk se greje svako veče jer na njega stavljamo glavu.„Dakle, postoji vlaga, postoji hrana i postoji toplota”.S obzirom da većina nas retko pere jastuke, ništa ne ometa opstanak gljivica i one mogu da prežive godinama.Jedino kada ih uznemiravamo je kada rastresamo jastuke iz kojih tada ispadnu spore gljivica.Čak i ako peremo jastuke, gljivice mogu da prežive na temperaturama do 50 stepeni Celzijusa, a pranjem jastuci svakako postaju još vlažniji što omogućava gljivicama da nastave da rastu.S obzirom na vreme koje ljudi provode spavajući i blizinu jastuka ustima, ovo otkriće ukazuje na značajne posledice po pacijente koji pate od respiratornih oboljenja, posebno astme i sinusitisa (upala sinusa).Do polovine ljudi koji pate od teške astme je alergično na gljivicu Aspergillus fumigatus, a izloženost ovoj vrsti može da izazove hroničnu bolest pluća kod ljudi koji su ranije imali tuberkulozu ili bolesti pluća povezane sa pušenjem.Profesor Dening kaže da iako 99,9 odsto ljudi koji imaju zdrav imuni sistem mogu lako da se nose sa sporama gljivice Aspergillus fumigatus koje udišu, kod onih kompromitovanog imuniteta gljivica može da probije oslabljenu odbranu domaćina i izazove infekcije opasne po život.„Ako imate leukemiju, ili vam je presađen organ, ili ste imali tu nesreću da ste zbog korona virusa ili gripa završili na intenzivnoj nezi, dobijate ono što se zove invazivna aspergiloza, a to je kada gljivica jednostavno stigne do pluća i nastavi da uništava plućno tkivo”, kaže Dening. Danas

Danas

Žuta i narandžasta posteljina na štrikuNaša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013.

godine analizirali posteljinu pacijenata u bolnicama i otkrili da je prljava posteljina bila prepuna stafilokoka, bakterija koja se obično nalazi na ljudskoj koži.Iako je većina vrsta stafilokoka benigna, neke, kao što je stafilokokus aureus (zlatni stafilokok), mogu da izazovu infekcije kože, akne, pa čak i upalu pluća kod pacijenata oslabljenog imunog sistema.„Ljudi nose bakterije kao deo njihovog mikrobioma kože i mogu da ih izbacuju u velikom broju”, kaže Manal Mohamed, mikrobiolog sa Univerziteta u Vestminsteru u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK), koji nije učestvovao u studiju. Danas

  • Žuta i narandžasta posteljina na štrikuNaša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013.
Danas

godine Dening i kolege su prikupili šest jastuka od prijatelja i porodice.Jastuci su se redovno koristili i bili su stari između 18 meseci i 20 godina.U svim jastucima su pronađene gljivice, posebno vrsta Aspergillus fumigatus koja se obično nalazi u zemljištu. Jastuci i čaršavi vlažni od znoja stvaraju savršeno okruženje za razmnožavanje nekih bakterija i gljivica„Izraženo brojkama, govorimo o milijardama ili trilionima gljivičnih čestica u svakom jastuku”, kaže profesor Dening.„Mislimo da je razlog prisustva tolikog broja [gljivica] taj što se većini nas noću znoji glava.„Takođe, svi imamo kućne grinje u našim krevetima, a izmet grinja obezbeđuje hranu za opstanak gljivica.„I naravno, jastuk se greje svako veče jer na njega stavljamo glavu.„Dakle, postoji vlaga, postoji hrana i postoji toplota”.S obzirom da većina nas retko pere jastuke, ništa ne ometa opstanak gljivica i one mogu da prežive godinama.Jedino kada ih uznemiravamo je kada rastresamo jastuke iz kojih tada ispadnu spore gljivica.Čak i ako peremo jastuke, gljivice mogu da prežive na temperaturama do 50 stepeni Celzijusa, a pranjem jastuci svakako postaju još vlažniji što omogućava gljivicama da nastave da rastu.S obzirom na vreme koje ljudi provode spavajući i blizinu jastuka ustima, ovo otkriće ukazuje na značajne posledice po pacijente koji pate od respiratornih oboljenja, posebno astme i sinusitisa (upala sinusa).Do polovine ljudi koji pate od teške astme je alergično na gljivicu Aspergillus fumigatus, a izloženost ovoj vrsti može da izazove hroničnu bolest pluća kod ljudi koji su ranije imali tuberkulozu ili bolesti pluća povezane sa pušenjem.Profesor Dening kaže da iako 99,9 odsto ljudi koji imaju zdrav imuni sistem mogu lako da se nose sa sporama gljivice Aspergillus fumigatus koje udišu, kod onih kompromitovanog imuniteta gljivica može da probije oslabljenu odbranu domaćina i izazove infekcije opasne po život.„Ako imate leukemiju, ili vam je presađen organ, ili ste imali tu nesreću da ste zbog korona virusa ili gripa završili na intenzivnoj nezi, dobijate ono što se zove invazivna aspergiloza, a to je kada gljivica jednostavno stigne do pluća i nastavi da uništava plućno tkivo”, kaže Dening.

Dakle, ako pranje jastuka ne pomaže, da li možemo nešto drugo da uradimo?Profesor Dening kaže da ako nemate astmu, bolest pluća ili sinusa, trebalo bi da menjate jastuk svake dve godine.Ali ljudi koji pate od ovih stanja trebalo bi da kupuju nov jastuk svakih tri do šest meseci.A što se tiče pokrivača za krevet, većina stručnjaka preporučuje da se peru jednom nedeljno.Kao i pranje, peglanje smanjuje broj bakterija u posteljini.„Ako nemate ništa pametnije da radite, možete pažljivo da ispeglati sve vaše čaršave, ali kako svi imamo bakterije u našim telima, to zapravo i ne čini razliku [za zdravu osobu]”, kaže Dening.„Ali ako imate neku bolest ili ste slabašnog zdravlja, onda je peglanje možda važnije od pranja.„Takođe, ako imate dete koje mokri u krevet, onda svakako morate da posvetite više pažnje pranju i da sve perete na visokim temperaturama”.Broj bakterija i gljivica se povećava ako u krevetu spava kućni ljubimac, ako se ne tuširate pre spavanja, odlazite u krevet u prljavim čarapama ili spavate sa šminkom ili mlekom za telo – i to ne uzimajući u obzir doručkovanje ili noćne zalogaje u krevetu.„Ne kažem da ne bi trebalo da se jede u krevetu, ali mislim da ako to radite, onda je važno da redovno perete čaršave, a iskreno govoreći, mislim da u tom slučaju jednom nedeljno nije sasvim dovoljno”, kaže profesor Dening.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Kurir

Šta je toplotni talasToplotni talas je meteorološka pojava koju karakterišu povišene temperature vazduha, a iznad 32°C, u trajanju od tri i više dana uzastopno, što je često praćeno i povećanjem procenta relativne vlažnosti i smanjenjem brzine strujanja vazduha.

U uslovima povišene temperature i vlažnosti vazduha, znojenje je otežano i naše telo mora da uloži dodatni napor kako bi svoju temperaturu održavalo u granicama normale. Kurir

  • Žuta i narandžasta posteljina na štrikuNaša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013.
Danas

Kod kuće obezbedite dobru ventilaciju, osigurajte hladne prostirke i mesta sa dovoljno hlada.3. Gusto krzno koje se ne češljaDlaka zadržava toplotu, pa je važno redovno četkati pse i mačke, posebno one sa poddlakom, kako biste sprečili pregrevanje.

Međutim, nemojte ih šišati prekratko, jer krzno ipak štiti od prevelike vrućine.Kako pomoći ljubimcima da se rashlade?Uvek im ostavite dovoljno sveže vode na nekoliko mesta u kući ili dvorištu.Koristite mokre peškire ili rashladne prostirke namenjene psima.Dozvolite im da biraju najhladniji kutak u stanu, uključujući i pločice u kupatilu koje su prijatno hladne.Ljubimci se sami ne mogu rashladiti kao ljudi, zato je na nama da mislimo na njih i pomognemo im da leto provedu bez stresa i opasnosti od vrućine.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

  • Žuta i narandžasta posteljina na štrikuNaša posteljina i jastuk su mesto gde provodimo trećinu vremena svakodnevno, a takav kontakt našeg tela sa njima stvara savršeno okruženje za sve vrste nepozvanih gostiju.Posle dugog dana, nema ništa lepše nego uvući se u topao krevet, glavu nasloniti na mekani jastuk i ušuškati se ispod jorgana.Međutim, nismo mi ljudi jedini koji misle da je ležanje u krevetu blaženstvo.Zavirite ispod posteljine i verovatno ćete se užasnuti kada shvatite da je ona domaćin milionima bakterija, gljivica, grinja, i virusa.Svi oni takođe misle da je vaš krevet raj, toplo mesto u kome mogu da rastu, puno znoja, pljuvačke, mrtvih ćelija kože, i čestica hrane za uživanje.Uzmimo za primer grinje.Sa nas otpada 500 miliona ćelija kože dnevno, što za sićušnu grinju predstavlja bogat švedski sto.Nažalost, i bube i njihov izmet mogu da izazovu alergije, astmu i ekcem.Posteljina je takođe raj za bakterije.Na primer, istraživači na Pasterovom institutu u Lilu u Francuskoj su 2013.