Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
86
2.05
7.38
40.84/0.74
86.00
6.65
0.08
5960.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 86
87 ■ 0.99/0.01 ■ 9 ■ 96.1
Best clustering variants
87 0.99/0.01 9 96.1
11:04 h
  • Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni, ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u našoj zemlji, ocenjuje se u nedavno objavljenoj godišnjoj ediciji Finansije TOP 2024/25, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide „šta će biti“.Stoga su sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći. Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu, ističe se u ovoj ediciji.Igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.
  • Biznis i finansije: I država stala u red za skupe kredite
15:30 h 20-Jun-2025
  • • Izvor - Auto Magazin Rijeka, Hrvatska Od specijalnog izveštača Aleksandra Bursaća Vremena su takva da proizvođači automobila sve ređe planiraju visokoperformansne verzije svojih najprodavanijih modela sa SUS motorima.
  • ◉ Prva vožnja: Škoda Kodiaq RS i Octavia RS - adrenalinski udar
15:30 h
  • • Izvor - Auto Magazin Rijeka, Hrvatska Od specijalnog izveštača Aleksandra Bursaća Vremena su takva da proizvođači automobila sve ređe planiraju visokoperformansne verzije svojih najprodavanijih modela sa SUS motorima.
  • Prva vožnja: Škoda Kodiaq RS i Octavia RS - adrenalinski udar
12:16 h
  • Evropska komisija uplatila je danas 51,7 miliona evra u budžet Republike Srbije u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
  • Srbija dobila prvih 51,7 miliona evra iz Plana rasta EU
11:10 h
  • Na Divčibarama je održan forum pod nazivom „Toplota iz dubina – Geotermalna energija za zdraviju i pristupačniju budućnost“, koji je okupio stručnjake, donosioce odluka, investitore, inovatore, predstavnike nauke i diplomatije.
  • Geotermalna energija na dohvat ruke: Valjevo ima vodu od 60°C na 1.000 metara dubine - grejanje bi moglo biti i jeftinije i čistije
11:04 h
  • Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni, ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u našoj zemlji, ocenjuje se u nedavno objavljenoj godišnjoj ediciji Finansije TOP 2024/25, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide „šta će biti“.Stoga su sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći. Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu, ističe se u ovoj ediciji.Igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.
  • Biznis i finansije: I država stala u red za skupe kredite
07:00 h
  • Vrućine su počele, a sa njima i talas turista iz Srbije koji kreću ka moru kolima.
  • Gde sipati gorivo na putu ka moru
00:45 h 18-Jun-2025
  • Globalna politika trenutno ne deluje posebno kooperativno, i zato je važno imati u vodu ko, gde i kako raspolaže važnim prirodnim i drugim resursima.Prema novom istraživanju, samo jedna zemlja bi mogla da se samostalno prehrani ako bi se zatvorila sva međunarodna trgovina hranom.Istraživači sa Univerziteta u Getingenu u Nemačkoj i Univerziteta u Edinburgu analizirali su podatke o proizvodnji hrane iz 186 zemalja.
  • Nova studija: Samo jedna zemlja proizvodi dovoljno hrane za sopstvene potrebe
00:30 h
  • Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić učestvovaće 18. i 19. juna na Ministarskom sastanku u Taormini, koji Vlada Italije organizuje povodom 70. godišnjice Konferencije u Mesini.
  • Đurić na Ministarskom sastanku u Taormini
Beta

godini, najveću dobit, od oko 248,5 miliona evra, ostvarila je Rajfajzen banka, dok je prema visini aktive prednjačila Inteza, sa udelom od 15,5 odsto na bankarskom tržištu.Tokom prva tri meseca 2025.

godine, banke su ukupno zaradile oko 406 miliona evra, što je za 42 odsto bolji rezultat u odnosu na isti period protekle godine.Da situacija ipak nije tako sjajna, kako je navedeno, pokazuje struktura odobrenih kredita u prva tri meseca tekuće godine jer privreda kredite mahom povlači za obrtna sredstva i likvidnost, dok je više od polovine kredita stanovništva otpalo na gotovinske zajmove.Banke sve više posluju sa državom, premda su i ranije bile glavni zajmodavci preko kupovine državnih dužničkih hartija, a dug države po ovom osnovu na kraju marta tekuće godine iznosio je 7,6 milijardi evra.Najdrastičnija promena ogleda se u posezanju države za direktnim kreditima od banaka.Država je na kraju marta od banaka imala povučenih oko 4,1 milijardu evra kredita, što je dvostruko veće zaduženje nego u prethodne dve godine.I dok bankama ovi plasmani kratkoročno odgovaraju, jer su lukrativniji od državnih obveznica, a nose minimalni rizik, zabrinjava istiskivanje privrede sa kreditnog tržišta, navedeno je u ediciji.Rast kreditne aktivnosti zasnovan na keš kreditima i zaduženju države, direktno ili preko njenih preduzeća, teško da na duže staze pogoduje poslovanju bilo koje banke u Srbiji, ističe se u toj ediciji.Ukupna premija na domaćem tržištu osiguranja dostigla je 1,5 milijardi evra 2024. Beta