Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
37
0.83
7.34
16.38/0.17
37.00
3.59
0.10
2324.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 37
38 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 38.4
Best clustering variants
38 0.99/0.01 4 38.4
14:11 h 20-Jun-2025
  • | 20.06.2025 Američke carine koje je uveo predsednik Donald Tramp uticaće na dalji pad privatnih investicija u Srbiji, koje se smanjuju godinama zbog državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene u očekivanju razvoja krize, navedeno je u godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju časopisa "Biznis i finansije".Stoga su, kako je istaknuto, sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci su, međutim, ocenili da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći.Zato je, kako je navedeno, veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu.Kako je navedeno, "igrači" na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.Bankari su istakli da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se smanjuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van EU.Istovremeno, osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu.Najveću pretnju za domaće osiguravače, kako je ukazano, predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i finansijske institucije Srbije.Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji.Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje, a se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.U 2024.
  • ◉ Biznis i finansije: Američke carine smanjiće privatne investicije u Srbiji
11:04 h
  • Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni, ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u našoj zemlji, ocenjuje se u nedavno objavljenoj godišnjoj ediciji Finansije TOP 2024/25, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide „šta će biti“.Stoga su sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći. Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu, ističe se u ovoj ediciji.Igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.
  • Biznis i finansije: I država stala u red za skupe kredite
Danas

Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni, ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u našoj zemlji, ocenjuje se u nedavno objavljenoj godišnjoj ediciji Finansije TOP 2024/25, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide „šta će biti“.Stoga su sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći. Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu, ističe se u ovoj ediciji.Igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite. Danas

14:11 h 20-Jun-2025
  • | 20.06.2025 Američke carine koje je uveo predsednik Donald Tramp uticaće na dalji pad privatnih investicija u Srbiji, koje se smanjuju godinama zbog državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene u očekivanju razvoja krize, navedeno je u godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju časopisa "Biznis i finansije".Stoga su, kako je istaknuto, sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci su, međutim, ocenili da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći.Zato je, kako je navedeno, veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu.Kako je navedeno, "igrači" na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.Bankari su istakli da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se smanjuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van EU.Istovremeno, osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu.Najveću pretnju za domaće osiguravače, kako je ukazano, predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i finansijske institucije Srbije.Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji.Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje, a se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.U 2024.
  • ◉ Biznis i finansije: Američke carine smanjiće privatne investicije u Srbiji
11:04 h
  • Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni, ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u našoj zemlji, ocenjuje se u nedavno objavljenoj godišnjoj ediciji Finansije TOP 2024/25, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide „šta će biti“.Stoga su sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći. Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu, ističe se u ovoj ediciji.Igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.
  • Biznis i finansije: I država stala u red za skupe kredite
09:04 h
  • Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 27. juna.
  • Objavljene nove cene goriva
08:50 h
  • Od danas, petak 20. juna, tačno od 15 časova, vozače u Srbiji dočekuju nove cene goriva na svim benzinskim pumpama.
  • LOŠE VESTI ZA VOZAČE Ovo su nove cene goriva u Srbiji
08:12 h
  • Island je ponovo proglašen za najbezbednija zemlja na svetu, ali su se nivoi globalnog mira pogoršali od prošle godine, prema najnovijem Globalnom indeksu mira.
  • Svet je pred pucanjem, a indeks mira za 2025. razotkriva nova žarišta: Srbija u najgoroj poziciji od svih eks-ju zemalja
08:00 h
  • Emisije CO₂ novih automobila u Evropi ponovo rastu – kriva je Nemačka! Višegodišnji pad emisija ugljen-dioksida iz novih automobila u Evropi zaustavljen je. Tokom 2023.
  • Emisije CO2 novih automobila u Evropi ponovo rastu
07:30 h
  • Moj novčanik Promene cenovnika na tržištu stoke: Rekordne cene bikova i junadi, prasad jeftinija Promene cenovnika na tržištu stoke: Rekordne cene bikova i junadi, prasad jeftinija Dominantna cena tovnih bikova simentalske rase u Pčinjskom regionu dostigla je 450 din/kg Na pijacama, evidentiran je pad cena prasadi u Kraljevu i Leskovcu; dominantne cene bile su 350 din/kg Dominantna otkupna cena tovnih bikova simentalske rase težine iznad 500 kilograma dostigla je rekordni iznos od 450 din/kg u klanicama na području Pčinjskog regiona što ukazuje na rast u odnosu na prethodni period, prenosi STIPS.
  • Promene cenovnika na tržištu stoke: Rekordne cene bikova i junadi, prasad jeftinija
07:00 h
  • Vrućine su počele, a sa njima i talas turista iz Srbije koji kreću ka moru kolima.
  • Gde sipati gorivo na putu ka moru
06:00 h
  • Dinar je prema evru nepromenjen u odnosu na pre mesec dana, na godišnjem nivou oslabio je za 0,1 odsto, a od početka godine za 0,2 odsto, Indikativni kurs dinara u odnosu na dolar danas je niži za 0,3 odsto i iznosi 102,1899 dinara za dolar.
  • NBS JAVLJA: Kurs dinara se menja
04:01 h
  • Većina članova UPS smatra da postoji prostor za uvećanje minimalca Većina članova Unije poslodavaca Srbije smatra da postoji prostor za uvećanje minimalca Ministarstvo finansija predložilo je povećanje minimalne zarade u dve faze, dostigavši 550 evra od 1. januara 2024.
  • Većina članova UPS smatra da postoji prostor za uvećanje minimalca
00:13 h
  • Premijer Kanade Mark Karni je danas najavio da će domaću industriju čelika i aluminijuma novim kontra-carinama i protekcionističkom politikom zaštiti od mera SAD.
  • BiH zatvorila ambasade i u Teheranu i u Tel Avivu, evakuiše svoje državljane
Beta

godini, najveću dobit, od oko 248,5 miliona evra, ostvarila je Rajfajzen banka, dok je prema visini aktive prednjačila Inteza, sa udelom od 15,5 odsto na bankarskom tržištu.Tokom prva tri meseca 2025.

godine, banke su ukupno zaradile oko 406 miliona evra, što je za 42 odsto bolji rezultat u odnosu na isti period protekle godine.Da situacija ipak nije tako sjajna, kako je navedeno, pokazuje struktura odobrenih kredita u prva tri meseca tekuće godine jer privreda kredite mahom povlači za obrtna sredstva i likvidnost, dok je više od polovine kredita stanovništva otpalo na gotovinske zajmove.Banke sve više posluju sa državom, premda su i ranije bile glavni zajmodavci preko kupovine državnih dužničkih hartija, a dug države po ovom osnovu na kraju marta tekuće godine iznosio je 7,6 milijardi evra.Najdrastičnija promena ogleda se u posezanju države za direktnim kreditima od banaka.Država je na kraju marta od banaka imala povučenih oko 4,1 milijardu evra kredita, što je dvostruko veće zaduženje nego u prethodne dve godine.I dok bankama ovi plasmani kratkoročno odgovaraju, jer su lukrativniji od državnih obveznica, a nose minimalni rizik, zabrinjava istiskivanje privrede sa kreditnog tržišta, navedeno je u ediciji.Rast kreditne aktivnosti zasnovan na keš kreditima i zaduženju države, direktno ili preko njenih preduzeća, teško da na duže staze pogoduje poslovanju bilo koje banke u Srbiji, ističe se u toj ediciji.Ukupna premija na domaćem tržištu osiguranja dostigla je 1,5 milijardi evra 2024. Beta

Beta

| 20.06.2025 Američke carine koje je uveo predsednik Donald Tramp uticaće na dalji pad privatnih investicija u Srbiji, koje se smanjuju godinama zbog državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene u očekivanju razvoja krize, navedeno je u godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju časopisa "Biznis i finansije".Stoga su, kako je istaknuto, sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci su, međutim, ocenili da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći.Zato je, kako je navedeno, veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu.Kako je navedeno, "igrači" na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.Bankari su istakli da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se smanjuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van EU.Istovremeno, osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu.Najveću pretnju za domaće osiguravače, kako je ukazano, predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i finansijske institucije Srbije.Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji.Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje, a se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.U 2024.

godini, najveću dobit, od oko 248,5 miliona evra, ostvarila je Rajfajzen banka, dok je prema visini aktive prednjačila Inteza, sa udelom od 15,5 odsto na bankarskom tržištu.Tokom prva tri meseca 2025. Beta