Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
58
1.70
7.58
26.85/0.45
58.00
4.95
0.09
4381.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 58
112 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 197.5
Best clustering variants
112 0.99/0.01 6 197.5
09:45 h 22-Jun-2025
  • Izraelsko ratno vazduhoplovstvo (IAF) započelo je seriju napada na vojne ciljeve u zapadnom Iranu, javljaju izraelske odbrambene sbage na društvenoj mreži X. Takođe, IAF je jutros gađao raketne lansere koji su bili spremni za ispaljivanje ka izraelskoj teritoriji, pripadnike iranskih oružanih snaga, i brzo je neutralisao lansere iz kojih su nešto ranije ispaljene rakete ka izraelskoj teritoriji, dodaje se na mreži. Stravične slike bombardovanog Tel Aviva jutros su obišle svet.
  • ◉ Posle uništenja Forda Iran je rušio Tel Aviv, ali Izrael je uzvratio: Ovo je bila meta
08:05 h 21-Jun-2025
  • Za nedelju dana izraelskih napada na Iran poginulo je najmanje 657 ljudi, a ranjeno 2.037, saopštila je grupa za ljudska prava.
  • (Uživo) Rat Iran Izrael: Izrael raketira ciljeve u Iranu, Amerika podigla 6 bombardera
18:50 h 20-Jun-2025
  • Načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), general-potpukovnik Ejal Zamir, izjavio je da Izraelci moraju da se pripreme za "dugotrajnu kampanju" protiv Irana kako bi se "eliminisala pretnja ovog obima".
  • Dramatično upozorenje generala IDF: "Izraelci moraju da se pripreme na..."
08:14 h
  • U nastavku, BBC stručnjaci i dopisnici odgovaraju na ključna pitanja čitalaca i na najčešće pretrage na internetu u vezi sa ovim sukobom.
  • Može li Teheran da napadne američke ciljeve i druga pitanja o izraelsko-iranskom sukobu
07:09 h
  • Za nedelju dana izraelskih napada na Iran poginulo je najmanje 657 ljudi, a ranjeno 2.037, saopštila je grupa za ljudska prava.
  • (Uživo) Rat Iran Izrael: Raketni baraž Teherana, gori grad na jugu, Rusija se oglasila
05:21 h
  • Premijer Izraela Benjamin Netanjahu šokirao je Izraelce izjavom da je njegov sin "već drugi put morao da odloži svadbu" zbog iranskog bombardovanja.
  • "On je narcis bez granica"
00:00 h
  • Vong je rekla da će australijski ambasador u Iranu ostati u regionu Bliskog Istoka, kako bi podržao odgovor vlade Australije na krizu, prenosi Rojters.
  • AUSTRALIJA ZATVORILA AMBASADU U IRANU Ambasador će ostati u regionu Bliskog Istoka
Danas

Najmanje 24 osobe su poginule u Izraelu kao rezultat napada.Cilj Izraela je da uništi iranski nuklearni program i potencijalno dovede do promene režima, kažu analitičari.Ovi ciljevi otežavaju Iranu brzo okončanje sukoba.

Zvanični stav Irana je da neće pregovarati dok je pod napadom, strahujući da će biti primoran da se potpuno preda američkim i izraelskim uslovima.Iran se možda umesto toga nada da će američkog predsednika Donalda Trampa ubediti da obuzda Izrael, što bi moglo biti u njegovom interesu da izbegne uplitanje u daleki rat, čak i ako je američki lider nedavno izgledao kao da podržava napad na Iran i ponovio da se Iranu ne može dozvoliti da ima nuklearno oružje.Ako Sjedinjene Američke Države prepoznaju hitnu potrebu za deeskalacijom i uspeju da ubede Izrael da obustavi svoju vojnu kampanju, onda – s obzirom na sve veće troškove rata za Iran i činjenicu da je glavni cilj Irana da zaustavi sukob, a ne da ga proširi – veoma je verovatno da će Iran pristati na prekid vatre ili političko rešenje“,smatra Hamidreza Aziz, stručnjak za Iran u ekspertskoj organizaciji Bliskoistočno vijeće za globalna pitanja.Malo održivih opcijaTeoretski, Iran bi se mogao vratiti za pregovarački sto i potpisati sporazum dok je pod pritiskom.Međutim, Iran bi bio primoran da se u potpunosti odrekne svog nuklearnog programa, što bi omogućilo njegovim neprijateljima da agresivno traže promenu režima bez straha od posledica, rekli su analitičari ranije za Al Džaziru.To je malo verovatan scenario, prema rečima Reze H. Akbarua, analitičara za Iran i Bliski istok i menadžera programa za Severnu Afriku i Južnu Aziju u Institutu za izveštavanje o ratu i miru.„(Iranski nuklearni) program ostaje prednost za Iran, omogućavajući im čak i da sarađuju sa SAD. Danas

Danas

godine, Izadi je jedva preživeo izraelski vazdušni napad usmeren na iranski konzulat u sirijskom Damasku, Sirija.Tada je poginulo nekoliko visokorangiranih komandanata Kuds snaga.Iran se povodom ovih navoda još nije oglasio.Neuspeli pregovori u ŽeneviPosle razgovora sa predstavnicima nekoliko evropskih zemalja u Ženevi, iranski šef diplomatije Abas Aragči poručio je da će Teheran ustupiti mesto diplomatiji tek kada Izrael bude prekinuo napade na Iran.Razgovore sa predstavnicima Nemačke, Francuske, Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, opisao je kao „ozbiljne i dostojanstveni“, ali je brzo postalo jasno da su razlike u stajalištima Evrope i Irana ogromne.„Iranski nuklearni program je u mirnodopske svrhe, a napadi na Iran su kršenje međunarodnog prava.„Izrael je počinio gnusne ratne zločine za koje mora da odgovara“, rekao je iranski diplomata.„Jasno sam stavio do znanja da se o pravu Irana na samoodbranu ne pregovora“, dodao je Aragči.Sukob Izraela i Irana ušao je u drugu nedelju.Izrael je 13. juna napao Iran, gađajući nuklearna postrojenja širom zemlje, tvrdeći da Teheran namerava da napravi atomsku bombu.U početnim izraelskim napadima poginulo je nekoliko visokih oficira iranske vojske, među kojima i komandant vazduhoplovnih snaga.Sedam iranskih nuklearnih naučnika ubijeno je u odvojenim napadima.Od tada, Iran je počeo da uzvraća, lansirajući rakete i dronove širom Izraela.U najnovijem izraelskom napadu na postrojenje u centralnom delu Irana nije došlo do izlivanja bilo kakvog opasnog materijala, izvestila je novinska agencija Fars.Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) se o tome još nije oglasila.Iran je uzvratio raketama i dronovima, eksplozije su odjekivale širom Tel Aviva.Širom Irana su 20. juna održani veliki skupovi protiv napada Izraela.U iranskim napadima 19. juna pogođena je bolnica Soroka, na jugu Izralea.Iranski državni mediji tvrde da je meta bio vojni objekat u blizini bolnice.Istovremeno, izraelska vojska potvrdila je da su mete njenih udara 19. juna bili iranski nuklearni objekti, kao i „neaktivni“ reaktor za tešku vodu u Araku i postrojenje u Natanzu.Čekajući odluku TrampaAmerički predsednik Donald Tramp će u naredne dve nedelje doneti odluku o tome da li se uključuje u rat, rečeno je iz Bele kuće19.

juna.„Na osnovu činjenice da postoji značajna šansa za pregovore koji se mogu, ali i ne moraju održati sa Iranom u bliskoj budućnosti, doneću odluku da li ću ići ili ne u naredne dve nedelje“, prenela je portparolka Karolina Livit medijima poruku Trampa.Prethodno je demantovao medijske navode da je odobrio plan za napad na Iran, ali da nije doneo konačnu odluku da li će biti primenjen.Tu informaciju su ranije objavili Volstrit džornal i CBS, američki partner BBC-ja.„Vol strit džornal nema pojma o tome šta ja imam na umu u vezi sa Iranom“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina.Tramp je odložio pokretanje udara u slučaju da Iran pristane da odustane od nuklearnog programa, rekao je visoki obaveštajni izvor za CBS.Amerikanci navodno razmatraju američki napad na Fordov, podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u ​​Iranu.„Možda hoću, a možda i neću“, glasio je Trampov odgovor 18. juna na pitanje da li će napasti Iran.„Niko ne zna šta hoću da uradim, ali mogu ovo da kažem: Iran ima mnogo problema, i želi da pregovara“, rekao je Tramp.Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei prethodno je odbio Trampov ultimatum za bezuslovnom predajom.„Nećemo klečati pred kapijom Bele kuće. Bitka počinje i da nema kompromisa“, odgovor je Teherana.Zamenik šefa diplomatije Irana Sajed Katibzadeh poručio je da ovo nije američki rat.„Ali ako žele da se umešaju, predsednik Tramp će zauvek biti upamćen po ratu koji nije bio njegov, nego je u njega uvučen.„To će biti pakao za ceo region.“Izraelska vojska tvrdi da je 18. juna pogodila postrojenja za proizvodnju mašina za uranijum i fabrike oružja u Iranu.BBC za sada ne može nezavisno da potvrdi ovu informaciju.Iranske rakete navodno su 17. juna pogodile sedište izraelske tajne službe Mosad, o čemu su izvestil državni mediji u Iranu.Iranska državna novinska agencija Tasnim objavila je seriju fotografija na kojima, kako tvrdi, gori sedište Mosada u Tel Avivu.Izraelske vlasti nisu komentarisale navodni napad na Mosad, a zbog ograničenja mediji u Izraelu ne mogu da izveštavaju o nekim ciljanim lokacijama.„Lovci Vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde, uprkos visoko naprednim odbrambenim sistemima, pogodili su vojnoobaveštajni centar (Mosad)“, tvrdi agencija na Telegramu.Izrael je 16. juna gađao sedište iranskih državnih medija u Teheranu.Tokom ovog napada poginulo je troje zaposlenih, objavili su iranski državni mediji.Pogledajte trenutak kada je izraelska raketa pogodila iransku državnu televiziju tokom programa uživoUlazak Amerike bi promenio tok sukobaUlazak Amerike potpuno bi „promenio način na koji Iran vodi rat“, tvrdi Dara Kondui sa političkih nauka na Univerzitetu u Melburnu.„Iran bi bio primoran da napadne američke interese na Bliskom istoku“, dodaje za BBC.Američki predsednik je o ovoj mogućnosti razgovarao sa njegovim timom za nacionalnu bezbednost.Ukoliko bi se Amerika uključila u ovaj sukob, jedna od njenih potencijalnih meta bila bi iransko nuklearno postrojenje Fordov, koje je duboko pod zemljom.Samo SAD ima bombu, tešku 13.600 kilograma, koja bi mogla da prodre u njega i uništi ga.Međutim, ideju u ulasku u rat ne podržavaju svi unutar Trampove administracije.Američki Kongres je taj koji proglašava rat protiv druge države, što se nije desilo od Drugog svetskog rata, iako je SAD od tada ulazila u nekoliko sukoba širom sveta.„SAD bi trebalo da nastave da Izraelu obezbeđuje odbrambeno oružje, ali nema bezbednosnih razloga da ratuje sa Iranom“, izjavio je Tim Kejn, demokratski senator iz Virdžinije.Više od 450 poginulih u Iranu do sada: organizacija HRANAOd 13. do 17. juna, u Iranu je poginulo 452 ljudi, a ranjeno 646, objavila je neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRANA).Prema tom izvoru, poginulo je 224 civila, a 188 je ranjeno.Poginulo je i 109 vojnika, a 123 je ranjeno, navodi se.Poginulo je još 119 ljudi, a još 335 ranjeno, ali njihov identitet još nije utvrđen, dodaju iz ove organizacije.BBC ne može nezavisno da potvrdi ovaj broj.U Izraelu je broj žrtava veći od 20, a ima i desetine ranjenih u iranskim napadima na centralni i severni Izrael, objavili su zvaničnici.Pogledajte kako stanovnici Teherana odlaze iz grada‘Ajatolah je bezbedan. Danas

Danas

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne“.Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da „Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran“.U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da „Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima“.Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: „nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje“.Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se „ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona“.Na naslovnoj stranici francuskog lista „Mond“ danas stoji naslov „Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu“.I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Beta

"Sada je trenutak u kojem bi nacionalne političke snage morale da usaglase jedinstvenu zajedničku platformu - i protiv vladajućeg režima i protiv spoljnih pretnji", napominje Golpur.Mediji u EU su preneli ocene i drugih iranskih analitičara u egzilu da "teokratske vlasti već decenijama sistematski guše opozicione glasove u Iranu.

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne".Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da "Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran".U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da "Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima".Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: "nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje".Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se "ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona".Na naslovnoj stranici francuskog lista "Mond" danas stoji naslov "Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu".I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama. Beta

Danas

Zvanični stav Irana je da neće pregovarati dok je pod napadom, strahujući da će biti primoran da se potpuno preda američkim i izraelskim uslovima.Iran se možda umesto toga nada da će američkog predsednika Donalda Trampa ubediti da obuzda Izrael, što bi moglo biti u njegovom interesu da izbegne uplitanje u daleki rat, čak i ako je američki lider nedavno izgledao kao da podržava napad na Iran i ponovio da se Iranu ne može dozvoliti da ima nuklearno oružje.Ako Sjedinjene Američke Države prepoznaju hitnu potrebu za deeskalacijom i uspeju da ubede Izrael da obustavi svoju vojnu kampanju, onda – s obzirom na sve veće troškove rata za Iran i činjenicu da je glavni cilj Irana da zaustavi sukob, a ne da ga proširi – veoma je verovatno da će Iran pristati na prekid vatre ili političko rešenje“,smatra Hamidreza Aziz, stručnjak za Iran u ekspertskoj organizaciji Bliskoistočno vijeće za globalna pitanja.Malo održivih opcijaTeoretski, Iran bi se mogao vratiti za pregovarački sto i potpisati sporazum dok je pod pritiskom.Međutim, Iran bi bio primoran da se u potpunosti odrekne svog nuklearnog programa, što bi omogućilo njegovim neprijateljima da agresivno traže promenu režima bez straha od posledica, rekli su analitičari ranije za Al Džaziru.To je malo verovatan scenario, prema rečima Reze H. Akbarua, analitičara za Iran i Bliski istok i menadžera programa za Severnu Afriku i Južnu Aziju u Institutu za izveštavanje o ratu i miru.„(Iranski nuklearni) program ostaje prednost za Iran, omogućavajući im čak i da sarađuju sa SAD.

Odustajanje od njega bio bi šokantan razvoj događaja koji u ovom trenutku ne predviđam“, rekao je Al Džaziri.SAD i Iran su već održali pet rundi pregovora pre nego što je Izrael pokrenuo sukob.Dve strane su došle do ćorsokaka kada je Tramp zahtevao da Iran potpuno odustane od svog nuklearnog programa, koji svaka zemlja ima „neotuđivo pravo“ da koristi u mirnodopske svrhe prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, čiji je Iran potpisnik.Tramp je potom upozorio Iran da brzo pristane na sporazum ili će se suočiti sa još ozbiljnijim posledicama, nagoveštavajući promenu režima.Iran nema mnogo dobrih opcija, rekao je Negar Mortazavi, stručnjak za Iran u Centru za međunarodnu politiku (CIP).On veruje da odmazda protiv Izraela ne pruža Iranu izlaz iz sukoba.„Ali ako Iran ne uzvrati nakon svakog napada, (iranski zvaničnici) misle da će (izraelski napadi) postati žešći i mislim da su u pravu“, rekao je Mortazavi za Al Džaziru. Danas