Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
114
4.09
13.84
48.06/1.60
114.00
15.69
0.14
7588.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 114
156 ■ 0.99/0.01 ■ 12 ■ 272.7
Best clustering variants
156 0.99/0.01 12 272.7
17:50 h 13-Jun-2025
  • Gradske vlasti Spokena uvele su policijski čas nakon protesta u tom gradu na severozapadu američke države Vašington zbog stroge imigracione politike predsednika SAD Donalda Trampa.
  • ◉ Trampova imgraciona politika pokrenula talas protesta u SAD - Vladan Alimpijević i Dimitrije Milić
08:00 h 11-Jun-2025
  • Komandant Marinskog korpusa Sjedinjenih Američkih Država, general Erik Smit, potvrdio je da je jedan bataljon marinaca već raspoređen u Los Anđelesu i stavljen pod operativnu gotovost u okviru Severnog zapovedništva SAD-a. Iako za sada nisu zvanično angažovani u intervencijama, Smit je izjavio da su spremni da reaguju ukoliko dobiju naređenje, prenosi Si-En-En. Na saslušanju pred Senatom o budžetu, general je rekao da su marinci obučeni za kontrolu mase i da će biti opremljeni štitovima i palicama, ali da nemaju ovlašćenja za hapšenja.
  • Marinci raspoređeni u Los Anđelesu, Tramp se hitno oglasio
07:00 h
  • Nakon nekoliko dana nasilnih nereda i pljački izazvanih saveznim imigracionim racijama, vlasti u Los Anđelesu uvele su policijski čas u centru grada, saopštila je gradonačelnica Karen Bas u utorak.
  • Uveden policijski čas u Los Anđelesu
06:39 h
  • Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas uvela je policijski čas u centru Los Anđelesa koji će biti na snazi od 20 sati u utorak do 6 sati u sredu po lokalnom vremenu, poručivši da to čini kako bi zaustavila one koji "iskorišćavaju predsednikovu haotičnu eskalaciju" raspoređivanjem pripadnika Nacionalne garde i marinaca.
  • Gradonačelnica Los Anđelesa uvela policijski čas u centru grada
06:37 h
  • Tramp ne samo da šalje Nacionalnu gardu u Los Anđeles, već i marince.
  • Vojska u Los Anđelesu: Šta je Trampov cilj?
04:07 h
  • Trampov čovek poručio: Guvernera Kalifornije treba uvaljati u katran i posuti perjem "GUVERNERA KALIFORNIJE TREBA UVALJATI U KATRAN I POSUTI PERJEM" Trampov čovek pobesneo na konferenciji za novinare: "On aplaudira lošim momcima" Majk Džonson je kritikovao Gevina Njusoma zbog načina upravljanja protestima.
  • Trampov čovek poručio: Guvernera Kalifornije treba uvaljati u katran i posuti perjem
00:59 h
  • Tramp: Da nisam poslao trupe u Los Anđeles taj grad bi izgoreo do temelja Tramp: Da nisam poslao trupe u Los Anđeles taj grad bi izgoreo do temelja U publikaciji na Truth Social, Tramp je kritikovao lokalne vlasti zbog upravljanja krizom.
  • Tramp: Da nisam poslao trupe u Los Anđeles taj grad bi izgoreo do temelja
00:00 h
  • "Ovih dana, druge zemlje su slavile svoju pobedu u Prvom svetskom ratu", rekao je Tramp.
  • Tramp: Vraćamo stare nazive vojnih baza
Danas

Hapšenje demonstranta tokom protesta u Los AnđelesuZbog nasilnih protesta izazvanih racijama na migrante, gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas uvela je delimični policijski čas u delu centra grada.Bas je uvela policijski čas od osam časova uveče po lokalnom vremenu zbog pljački i nasilja.Protesti koji su počeli 6. juna zbog racija na ilegalne migrante, proširili su se na najmanje devet američkih gradova.Predsednik Donald Tramp reagovao je slanjem nekoliko hiljada pripadnika Nacionalne garde i 700 marinaca.Iz policijske uprave Los Anđelesa kažu da se, s obzirom na policijski čas koji je na snazi „započinju masovna hapšenja“.Gevin Njusom, guverner Kalifornije, osudio je poteze Bele kuće i optužio Trampa za podsticanje nasilja.„Slanje obučenih boraca na ulice je bez presedana i preti samoj suštini naše demokratije“, rekao je Njusom u televizijskom obraćanju.Njusom, koji je iz Demokratske stranke, pokušao je sudskom tužbom da blokira raspoređivanje vojske, ali mu je odbijena.Obraćajući se pripadnicima američke vojske u vojnoj bazi u Severnoj Karolini, Tramp je proteste nazvao „potpunim napadom na mir i javni red“.Protesti protiv imigracionih racija proširili su se iz Los Anđelesa na najmanje još 10 američkih gradova, među kojima su Njujork, Atlanta, Čikago, Dalas, Ostin, Filadelfija i San Francisko.Uprkos napetostima, istraživanje pokazuje da više od polovine Amerikanaca podržava Trampovu imigracionu politiku.Posle višednevnih nasilnih protesta, Tramp je naredio da se osim nekoliko hiljada pripadnika Nacionalne garde, u Los Anđeles pošalje i 700 marinaca, poručujući da će oni koji protestuju i protive se akcijama protiv ilegalnih imigranata biti „pogođeni jače nego ikad“.Nije uobičajeno da američka vojska ima bilo kakvu ulogu u sprovođenju zakona u zemlji.Ipak, oko 54 odsto Amerikanaca kaže da odobrava Trampovu politiku deportacije, a 50 njih se slaže sa načinom na koji se nosi sa imigracijom pokazuje anketa CBS News/YouGov sprovedena početkom juna, pre nego što su protesti počeli. Danas

Danas

godine.Trampova administracija do sada nije pokrenula Zakon o pobuni, koji bi omogućio njegovim raspoređenim trupama da direktno učestvuju u civilnom policijskom radu.U utorak ujutru, tužilac okruga Los Anđeles ponovio je stav državnih vlasti da dodatno raspoređivanje nije bilo potrebno.

„Nismo došli do tačke u kojoj lokalne snage reda prevazilaze mogućnosti da se nose sa situacijom“, rekao je okružni tužilac Natan Hočman za program „Tudaj“ na BBC Radiju 4.Samo „mali deo“ stanovništva tog područja zapravo protestuje, a još manji broj je prekršio zakon, dodao je on.Šta je Nacionalna garda i ima li predsednik pravo da ih pozove?Nacionalna garda je poseban deo američke vojske koji odgovara guvernerima država, a ponekad i predsedniku.Iako je u početku bila ‘strateška rezerva“ vojske, garda je izrasle u ključnog saradnika u vojnim operacijama.Svih 50 država, Vašington i američke teritorije Guam, Portoriko i Devičanska ostrva, imaju sopstvene jedinice Nacionalne garde vojske, pa tako ukupno postoje 54 jedinice.Državne snage se obično aktiviraju na zahtev guvernera.Tramp se pozvao na retko korišćeni savezni zakon, tvrdeći da protesti predstavljaju „oblik pobune protiv autoriteta vlade Sjedinjenih Država“.Prema saveznim zakonima, predsednik može da upotrebi Nacionalnu gardu, odnosno državne bezbednosne službe u slučaju „pobune ili pretnje pobunom“ protiv federalnih vlasti.Tramp je iskoristio to ovlašćenje, poslavši 2.000 vojnika Nacionalne garde u Los Anđeles.U saopštenju Bele kuće se navodi da će pripadnici Nacionalne garde biti raspoređeni 60 dana, a konačna odluka ostaje na sekretaru odbrane SAD. Danas

Danas

godine, izazvanih oslobađajućom presudopm četvorice belih policajaca za premlaćivanje crnca Rodnija Kinga.Tadašnji predsednik, Džordž H. V. Buš, koristio je mehanizam nazvan Zakon o pobuni da bi rasporedio marince.Ovaj zakon daje predsedniku ovlašćenje da koristi vojne jedinice kako bi pomogao civilnim vlastima, recimo u sprovođenju zakona.„Učešće federalne vojske u sprovođenju civilnog zakona poput ovog bilo je retko, posebno u poslednjih pola veka“, kažu iz Brenan centra za pravdu.Zakon o pobuni treba koristiti „samo u krizi“ kada civilne vlasti ne mogu da je stave pod kotrolu, dodaju iz ovog centra.Ali, dodaje se, pošto zakon ne definiše jasno situacije u kojima se može koristiti, daje predsedniku „značajnu moć“ da odluči kada i gde će rasporediti vojne jedinice na američkom tlu.Odluci Trampa o raspoređivanju pripadnika Nacionalne garde usprotivio se guverner Kalifornije Gevin Njusom, zvaničnik Demokratske stranke.„Savezna vlada preuzima kontrolu nad Nacionalnom gardom Kalifornije i raspoređuje 2.000 vojnika u Los Anđeles – ne zato što nedostaje organa reda, već zato što žele spektakl.„Nemojte im ga pružiti.

Nikada ne koristite nasilje, mirno protestujte“, poručio je Njusom.Na početku drugog predsedničkog mandata, Tramp je doneo niz oštrih mera protiv migranata, potvrđujući ranije objavljenu nameru da deportuje milione bez legalnih papira.Pogledajte: Gumeni metak u australijsku novinarku tokom javljanja uživo sa protesta u Los AnđelesuThe British Broadcasting CorporationPOGLEDAJTE FOTOGRAFIJE ALLISON DINNER/EPA-EFE/ShutterstockPolicajac ukazuje pomoć povređenom demonstrantu u Los Anđelesu Pogledajte fotografije iz Los Anđelesa: BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

021

CAROLINE BREHMAN/EPA-EFE/Shutterstock Demonstracije protiv Trampove imigracione politike Tokom predizborne kampanje, Donald Tramp je bio kristalno jasan: „Prvog dana, pokrenuću najveći program deportacije kriminalaca u istoriji Amerike."To obećanje, pokazale su ankete javnog mnjenja, ispostavilo se izuzetno popularnim među američkim narodom, pa i među legalnim imigrantima, koji su smatrali da previše ljudi pristiže u zemlju „na pogrešan način".Otkako je preuzeo vlast, predsednik je proširio raspon zacrtanog cilja, uzevši na metu ne samo kriminalce, već i migrantske radnike, neke studentske aktiviste, pa čak i turiste sa problemima sa vizom.Skoro pet meseci, ovi potezi nailazili su na vrlo malo otpora.Ali sada su delovi Los Anđelesa i drugih gradova eksplodirali u proteste nakon što su imigracioni službenici pojačali racije na radnim mestima.Ali ko su migranti zahvaćeni ovim racijama?I koga je još administracija uzela na zub?Ovo je pregled nekih od ljudi koji su se već našli na udaru.Kriminalci i 'kolateralna' hapšenjaOtkako je preuzeo dužnost, predsednik se razmetao strmoglavim padom prelazaka granice i rekordnim hapšenjima pod njegovom administracijom.Zaključno sa početkom juna, u pritvoru Službe za imigraciju i carinu (ICE) nalazilo se oko 51.000 nedokumentovanih migranata, što je najveći broj u evidenciji posle septembra 2019.

godine.I dok tačne i ažurirane brojke za ukupan broj pritvaranja migranata posle 20. januara nisu javno dostupne, zvaničnici Bele kuće rekli su da se nadaju da ICE može da poveća broj hapšenja na i do 3.000 dnevno, sa oko 660 u prvih 100 dana Trampove vladavine.Isprva su američki zvaničnici insistirali da su operacije „usmerene" na kriminalce i potencijalne pretnje po javnu bezbednost.Ali značajan broj nedokumentovanih migranata koje je pritvorila Trampova administracija ima inače čiste dosijee, prema jednom pratiocu podataka.Sortirnica pristupa transakcionom arhivu - projekat sa Univerziteta Sirakjus koji sakuplja brojke o imigraciji - procenjuje da je od 51.302 ljudi u pritvorskim jedinicama ICE-a zaključno sa 1. junom, oko 44 odsto njih nema krivični dosije sem ulaska u SAD bez dozvole.Neredi u Los Anđelesu bili su izazvani nizom imigracionih hapšenja u kojima je zatvoreno ukupno 118 ljudi, a za koje je Ministarstvo za unutrašnju bezbednost reklo da je obuhvatalo pet članova bandi.ICE je okarakterisao ta hapšenja u Los Anđelesu kao „najgora među najgorim".Agencija je identifikovala šačicu ljudi sa krivičnim istorijatom, među njima trgovina drogom, napadi, svirepost prema deci, porodično nasilje, pljačke i krijumčarenje stranaca.Koliko njih u odnosu na ukupan broj ima krivične dosijee, međutim, ostaje nepoznato.Roditelji 23-godišnjeg nedokumentovanog migranta, pripadnika domorodačke meksičke zajednice Zapotek, rekli su za Vašington post da je njihov sin, za koga su rekli da nema krivični istorijat, bio priveden u prodavnici odeće.BBC ne može nezavisno da potvrdi detalje ovog slučaja.„Car granice" Tom Homan pravdao je ova hapšenja kao „kolateralnu" štetu, tvrdeći da agenti ne mogu legalno da opravdaju susrete sa imigrantima bez dokumenata a da ih ne privedu. 021

021

Žena stoji ispred policijskog kordona sa natpisom: 'Obrazovanje, ne isterivanje' Studenti demonstrantiStrani državljani koji učestvuju u političkim protestima takođe su se našli na meti administracije, uprkos tome što neki imaju stalno boravište ili važeće studentske vize u SAD.Entoni Enrikes, koji predvodi zastupničke napore pri Ljudskim pravima Robert F. Kenedi, neprofitnoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava, rekao je za BBC da je otkako se Tramp vratio na dužnost „sve više i više" privedenih korisnika zelene karte.„Imigrantska služba se oseća kao da ima pravo da vrši hapšenja za koja nema zakonska prava", rekao je on.Iako razlozi za te odluke variraju, viza je povuče za više od 1.600 međunarodnih studenata, prema Nafsi, organizaciji koja se bavi međunarodnim obrazovanjem.Mnoga hapšenja slede oštar odgovor Bele kuće na ono što naziva antisemitizmom na američkim kampusima, među njima hapšenje Mahmuda Halila, istaknute ličnosti tokom protesta zbog rata u Gazi na Univerzitetu Kolumbija prošle godine.Tridesetogodišnji korisnik zelene karte bori se na sudu da spreči ga da deportuju.Studentkinja Univerziteta Tafts Rumejsa Ozturk takođe je provela šest meseci u pritvoru pre nego što je puštena.Univerzitet je kasnije saopštio da mu je bilo rečeno da je studentska viza Ozturk, doktorantkinje koja je učestvovala u propalestinskim protestima, bila povučena.Ona pred sudom nastavlja da se bori protiv deportacija.I dok su ovi slučajevi bili predmet oštrih kritika, ICE opravdava neka od ovih hapšenja tvrdnjom da su studenti učestvovali u aktivnostima „koje se poklapaju sa ciljevima" Hamasa.„Viza je privilegija a ne pravo", izjavila je portparolka Ministarstva za unutrašnju bezbednost Triša Meklahlin u objavi na Iksu.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk. 021

021

Policajka u akciji protiv ilegalnih imigranata TuristiBilo je nekoliko slučaja uhapšenih turista koji su bili zadržani u pritvorskim centrima, među njima britanski, evropski i kanadski državljani.U aprilu, na primer, 28-godišnja velška turistkinja bila je zadržana 19 dana u centru za obradu ICE-a u državi Vašington nakon što joj je odbijena ulazna viza za Kanadu zbog nečega što je ona kasnije nazvala „nesporazumom".U drugom skorijem incidentu iz juna, 25-godišnji italijanski građanin Kabi Lejm, najpopularnija zvezda TikToka sa 162 miliona pratilaca, bio je zadržan na aerodromu u Las Vegasu zbog „kršenja imigracionih propisa".ICE je naveo da je Lejm ostao duže od dozvoljenog na osnovu njegove veze pošto je ušao u zemlju 30. aprila.Vlasti su kasnije rekle da mu je dopušten „dobrovoljni odlazak" i on je napustio zemlju.Uz to, u martu je kanadska glumica Džesmin Muni bila zadržana skoro dve nedelje nakon što je privedena na graničnom prelazu San Isidro, gde je pokušala da obnovi vizu za ulazak u SAD.Ona je kasnije opisala uslove u pritvoru kao nehumane i da je bila držana u betonskoj ćeliji bez ćebeta i s ograničenom upotrebnom kupatila.Kasnije je puštena a da nije optužena ni za kakav zločin.Njen slučaj je privukao pažnju premijera Britanske Kolumbije Dejvida Ebija, koji je rekao da je incident dodatno pojačao nervozu Kanađana u vezi sa putovanjem u SAD.„Priroda našeg odnosa je toliko napeta u ovom trenutku da se zbog ovog slučaja pitamo šta će biti sa našim rođacima koji rade u SAD?", rekao je on za CBC.Drugi, poput 34-godišnjeg nemačkog državljanina Fabijana Šmita, zadržani su na aerodromima.Šmit, koji živi u SAD od 2007.

godine, bio je priveden na putu do SAD iz Luksemburga.U intervjuu za VGBH, informativni portal iz Nju Hempšira, Šmit je rekao da su ga ispitivali o optužnici za prekršaj u vezi sa drogom koja je kasnije odbačena i kasnijoj vožnju u alkoholisanom stanju koje se završila izricanjem novčane i uslovne kazne.Ministarstvo za unutrašnju bezbednost uglavnom izbegava da komentariše konkretne slučajeve, ali je iznova insistiralo na tome da deluje u okvirima zakona. 021

Danas

U.S. Immigration and Customs Enforcement/Handout via REUTERSHapšenje ilegalnih imigranata u SAD‘Strani neprijatelji’Neki od najpotresnijih prizora imigracione revizije Trampove administracije desili su se na udaljenosti od više hiljada kilometara, u centralnoameričkoj zemlji El Salvador.Tamo je više od 250 ljudi za koje vlada tvrdi da su članovi bande Tren de Aragua prebačeno u megazatvor.Članovi porodica nekih od tih ljudi, međutim, negiraju da oni imaju bilo kakve veze sa bandama, a neki su čak tvrdili da su bili uhapšeni zbog nevinih tetovaža.Nazvani „stranim neprijateljima“, uklonjeni su prema zakonu 1798 koji vlastima daje široka ovlašćenja da narede pritvor i deportaciju ljudi koji su rođeni ili su državljani „neprijateljskih“ zemalja.„Zaista je obeshrabrujuće“, kaže za BBC Adelis Fero, izvršna direktorka zastupničke grupe Venecuelansko-američki kokus,„Sve ove odluke su nehumane, svirepe i takođe protivzakonite.“Najpoznatiji slučaj je Kilmar Abrego Garsija, 29-godišnjak iz El Salvadora i stanovnik Merilenda koji je deportovan iz SAD u martu.Razne sudije, među njima i iz američkog Vrhovnog suda, donele su odluku da je Abrego Garsija deportovan greškom i da vlada mora da „organizuje“ njegov povratak u SAD i njegovoj porodici.On je 6. juna vraćen u Ameriku da bi se suočio sa federalnim krivičnom optužbom nakon što je optužen da je navodno ilegalno prevozio nedokumentovane migrante dok je živeo u SAD.

Žena stoji ispred policijskog kordona sa natpisom: ‘Obrazovanje, ne isterivanje’Studenti demonstrantiStrani državljani koji učestvuju u političkim protestima takođe su se našli na meti administracije, uprkos tome što neki imaju stalno boravište ili važeće studentske vize u SAD.Entoni Enrikes, koji predvodi zastupničke napore pri Ljudskim pravima Robert F. Kenedi, neprofitnoj organizaciji za zaštitu ljudskih prava, rekao je za BBC da je otkako se Tramp vratio na dužnost „sve više i više“ privedenih korisnika zelene karte.„Imigrantska služba se oseća kao da ima pravo da vrši hapšenja za koja nema zakonska prava“, rekao je on.Iako razlozi za te odluke variraju, viza je povuče za više od 1.600 međunarodnih studenata, prema Nafsi, organizaciji koja se bavi međunarodnim obrazovanjem.Mnoga hapšenja slede oštar odgovor Bele kuće na ono što naziva antisemitizmom na američkim kampusima, među njima hapšenje Mahmuda Halila, istaknute ličnosti tokom protesta zbog rata u Gazi na Univerzitetu Kolumbija prošle godine.Tridesetogodišnji korisnik zelene karte bori se na sudu da spreči ga da deportuju.Studentkinja Univerziteta Tafts Rumejsa Ozturk takođe je provela šest meseci u pritvoru pre nego što je puštena.Univerzitet je kasnije saopštio da mu je bilo rečeno da je studentska viza Ozturk, doktorantkinje koja je učestvovala u propalestinskim protestima, bila povučena.Ona pred sudom nastavlja da se bori protiv deportacija.I dok su ovi slučajevi bili predmet oštrih kritika, ICE opravdava neka od ovih hapšenja tvrdnjom da su studenti učestvovali u aktivnostima „koje se poklapaju sa ciljevima“ Hamasa.„Viza je privilegija a ne pravo“, izjavila je portparolka Ministarstva za unutrašnju bezbednost Triša Meklahlin u objavi na Iksu.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

Dok su savezni agenti po hitnom postupku hapsili imigrante širom Los Anđelesa, držali su pritvorene osobe uključujući porodice sa malom decom u zagušljivom podrumu jedne kancelarije danima, bez dovoljne količine hrane i vode, navode advokati, prenosi Gardijan.Jedna porodica sa troje dece bila je zadržana u administrativnoj zgradi u oblasti Los Anđelesa 48 sati nakon što su uhapšeni u četvrtak, odmah posle ročišta na imigracionom sudu, prema navodima advokata iz Centra za pravnu zaštitu imigranata (ImmDef), organizacije koja pruža besplatne pravne usluge u tom regionu.Deci, od kojih je najmlađe ima tri godine, kao jedina dnevna porcija hrane data je kesa čipsa, kutija keksića u obliku životinja i mala kutija mleka.Agentima je porodica rekla da im nije ponuđena voda tokom prvog dana pritvora a da su drugog dana, svih petoro su dobili jednu bocu vode koju su morali da podele.

Jedini ventilator u prostoriji bio je usmeren ka stražaru, a ne ka porodicama u pritvoru, rekli su advokatima.Nakon toga, prebačeni su u centar za „porodični pritvor“ u Dili, u Teksasu – veliki pritvorski objekat koji je preuređen kako bi mogao da primi decu sa roditeljima, a koji je ponovo otvoren tokom Trampove administracije.Advokati, koji su u velikoj meri bili onemogućeni da komuniciraju sa imigrantima uhapšenim tokom racija u Los Anđelesu, rekli su da su članovi porodica mogli da ispričaju kroz šta su prošli tek nakon što su premešteni van savezne države.Kako bi suzbio masovne proteste koji su usledili, Donald Tramp je poslao vojsku uprkos protivljenju guverenra Kalifornije.Ministarstvo za unutrašnju bezbednost (DHS) saopštilo je da je u petak i tokom vikenda uhapsšeno 118 imigranata. Danas

Danas

godine.I dok tačne i ažurirane brojke za ukupan broj pritvaranja migranata posle 20. januara nisu javno dostupne, zvaničnici Bele kuće rekli su da se nadaju da ICE može da poveća broj hapšenja na i do 3.000 dnevno, sa oko 660 u prvih 100 dana Trampove vladavine.Isprva su američki zvaničnici insistirali da su operacije „usmerene“ na kriminalce i potencijalne pretnje po javnu bezbednost.Ali značajan broj nedokumentovanih migranata koje je pritvorila Trampova administracija ima inače čiste dosijee, prema jednom pratiocu podataka.Sortirnica pristupa transakcionom arhivu – projekat sa Univerziteta Sirakjus koji sakuplja brojke o imigraciji – procenjuje da je od 51.302 ljudi u pritvorskim jedinicama ICE-a zaključno sa 1. junom, oko 44 odsto njih nema krivični dosije sem ulaska u SAD bez dozvole.Neredi u Los Anđelesu bili su izazvani nizom imigracionih hapšenja u kojima je zatvoreno ukupno 118 ljudi, a za koje je Ministarstvo za unutrašnju bezbednost reklo da je obuhvatalo pet članova bandi.ICE je okarakterisao ta hapšenja u Los Anđelesu kao „najgora među najgorim“.Agencija je identifikovala šačicu ljudi sa krivičnim istorijatom, među njima trgovina drogom, napadi, svirepost prema deci, porodično nasilje, pljačke i krijumčarenje stranaca.Koliko njih u odnosu na ukupan broj ima krivične dosijee, međutim, ostaje nepoznato.Roditelji 23-godišnjeg nedokumentovanog migranta, pripadnika domorodačke meksičke zajednice Zapotek, rekli su za Vašington post da je njihov sin, za koga su rekli da nema krivični istorijat, bio priveden u prodavnici odeće.BBC ne može nezavisno da potvrdi detalje ovog slučaja.„Car granice“ Tom Homan pravdao je ova hapšenja kao „kolateralnu“ štetu, tvrdeći da agenti ne mogu legalno da opravdaju susrete sa imigrantima bez dokumenata a da ih ne privedu.

Policajka u akciji protiv ilegalnih imigranataTuristiBilo je nekoliko slučaja uhapšenih turista koji su bili zadržani u pritvorskim centrima, među njima britanski, evropski i kanadski državljani.U aprilu, na primer, 28-godišnja velška turistkinja bila je zadržana 19 dana u centru za obradu ICE-a u državi Vašington nakon što joj je odbijena ulazna viza za Kanadu zbog nečega što je ona kasnije nazvala „nesporazumom“.U drugom skorijem incidentu iz juna, 25-godišnji italijanski građanin Kabi Lejm, najpopularnija zvezda TikToka sa 162 miliona pratilaca, bio je zadržan na aerodromu u Las Vegasu zbog „kršenja imigracionih propisa“.ICE je naveo da je Lejm ostao duže od dozvoljenog na osnovu njegove veze pošto je ušao u zemlju 30. aprila.Vlasti su kasnije rekle da mu je dopušten „dobrovoljni odlazak“ i on je napustio zemlju.Uz to, u martu je kanadska glumica Džesmin Muni bila zadržana skoro dve nedelje nakon što je privedena na graničnom prelazu San Isidro, gde je pokušala da obnovi vizu za ulazak u SAD.Ona je kasnije opisala uslove u pritvoru kao nehumane i da je bila držana u betonskoj ćeliji bez ćebeta i s ograničenom upotrebnom kupatila.Kasnije je puštena a da nije optužena ni za kakav zločin.Njen slučaj je privukao pažnju premijera Britanske Kolumbije Dejvida Ebija, koji je rekao da je incident dodatno pojačao nervozu Kanađana u vezi sa putovanjem u SAD.„Priroda našeg odnosa je toliko napeta u ovom trenutku da se zbog ovog slučaja pitamo šta će biti sa našim rođacima koji rade u SAD?“, rekao je on za CBC.Drugi, poput 34-godišnjeg nemačkog državljanina Fabijana Šmita, zadržani su na aerodromima.Šmit, koji živi u SAD od 2007. Danas

Danas

godine, bio je priveden na putu do SAD iz Luksemburga.U intervjuu za VGBH, informativni portal iz Nju Hempšira, Šmit je rekao da su ga ispitivali o optužnici za prekršaj u vezi sa drogom koja je kasnije odbačena i kasnijoj vožnju u alkoholisanom stanju koje se završila izricanjem novčane i uslovne kazne.Ministarstvo za unutrašnju bezbednost uglavnom izbegava da komentariše konkretne slučajeve, ali je iznova insistiralo na tome da deluje u okvirima zakona.

U.S. Immigration and Customs Enforcement/Handout via REUTERSHapšenje ilegalnih imigranata u SAD‘Strani neprijatelji’Neki od najpotresnijih prizora imigracione revizije Trampove administracije desili su se na udaljenosti od više hiljada kilometara, u centralnoameričkoj zemlji El Salvador.Tamo je više od 250 ljudi za koje vlada tvrdi da su članovi bande Tren de Aragua prebačeno u megazatvor.Članovi porodica nekih od tih ljudi, međutim, negiraju da oni imaju bilo kakve veze sa bandama, a neki su čak tvrdili da su bili uhapšeni zbog nevinih tetovaža.Nazvani „stranim neprijateljima“, uklonjeni su prema zakonu 1798 koji vlastima daje široka ovlašćenja da narede pritvor i deportaciju ljudi koji su rođeni ili su državljani „neprijateljskih“ zemalja.„Zaista je obeshrabrujuće“, kaže za BBC Adelis Fero, izvršna direktorka zastupničke grupe Venecuelansko-američki kokus,„Sve ove odluke su nehumane, svirepe i takođe protivzakonite.“Najpoznatiji slučaj je Kilmar Abrego Garsija, 29-godišnjak iz El Salvadora i stanovnik Merilenda koji je deportovan iz SAD u martu.Razne sudije, među njima i iz američkog Vrhovnog suda, donele su odluku da je Abrego Garsija deportovan greškom i da vlada mora da „organizuje“ njegov povratak u SAD i njegovoj porodici.On je 6. juna vraćen u Ameriku da bi se suočio sa federalnim krivičnom optužbom nakon što je optužen da je navodno ilegalno prevozio nedokumentovane migrante dok je živeo u SAD. Danas