Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
681
2.78
10.10
329.68/4.36
681.00
48.68
0.07
49431.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 681
965 ■ 0.99/0.01 ■ 69 ■ 1091.5
Best clustering variants
965 0.99/0.01 69 1091.5
05:22 h 23-Jun-2025
  • Kako će Iran da odgovori na napad Amerike: Teheran ima 3 opcije, svet strepi od ovoga IRAN IMA 3 OPCIJE, SKORO SVAKA VODI U KATASTROFU Kako će izgledati odmazda Teherana za američki napad?
  • ◉ Kako će Iran da odgovori na napad Amerike: Teheran ima 3 opcije, svet strepi od ovoga
08:30 h 21-Jun-2025
  • NI Rusija ni Međunarodna agencija za nuklearnu energiju ne raspolažu dokazima da je Iran navodno želeo da proizvede nuklearno oružje, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu za "Skaj njuz Arabija".
  • PUTINOV ŠAMAR IZRAELU: Ni Rusija ni IAEA ne raspolažu dokazima da Iran želi nuklearno oružje
07:30 h
  • U kratkim crtama: Izrael kaže da su desetine povređene nakon najnovijeg iranskog napada Tramp kaže da je „veoma teško“ tražiti od Izraela da obustavi napade UK upozorava na „opasan trenutak“ nakon razgovora o Iranu u Ženevi Putin kaže da je mogućnost eskalacije sukoba „uznemirujuća“ UK kaže da će izvesti Britance iz Izraela čarter letovima Američki ratni avioni prelaze kroz Veliku Britaniju dok Tramp razmatra napad na Iran Podaci o praćenju letova pokazuju opsežno kretanje američkih vojnih aviona ka Bliskom istoku poslednjih dana, uključujući i preko Velike Britanije.
  • Rat izraela i Irana
07:16 h
  • BBC u analitičkom tekstu svog urednika za Bliski istok Rafija Berga objašnjava pozadinu pitanja koje je u središtu aktuelnih tenzija između Irana, Izraela i Zapada – zašto neke zemlje smeju da imaju nuklearno oružje, a druge ne. Ko sme da ima nuklearno oružje? Prema međunarodnom sporazumu iz 1968.
  • BBC uradio analizu: Zašto Iran ne sme da ima nuklearno oružje, a druge zemlje smeju?
07:15 h
  • Izrael bi mogao da pokuša da ošteti ili uništi pozdemno iransko nuklearno postrojenje Fordo slanjem specijalnih jedinica, ukoliko SAD ne budu voljne da upotrebe svoje "bunker-buster" bombe, izjavio je jedan zvaničnik iz administracije Donalda Trampa.
  • Izrael šalje specijalce da unište iransko podzemno nuklearno postrojenje? Neće čekati američku mega-bombu
07:14 h
  • Telegraf.rs i ovog jutra sumira najvažnije događaje koji su obeležili prethodni dan.
  • Najvažnije vesti iz sveta za 20. jun
07:10 h
  • Tokom noći u centralnom Izraelu začule su se sirene, oglasio je IDF na svom X nalogu.
  • Burna noć na Bliskom Istoku, Izrael nije spavao: Začule su se sirene u ovom delu zemlje
06:14 h
  • Naučnici iz Kine uspeli da stvore najtvrđi dijamant na svetu u laboratoriji Naučnici iz Kine uspeli ono što u poslednjih 50 godina nije niko: Napravili su NAJTVRĐI DIJAMANT NA SVETU u laboratoriji Naučnici iz Kine su prvi put nakon 50 godina uspešno sintetisali lonsdaleit u laboratoriji.
  • Naučnici iz Kine uspeli da stvore najtvrđi dijamant na svetu u laboratoriji
00:00 h
  • Sjedinjene Američke Države poslale su dva vojno-transportna aviona tipa Lockheed C-5M Super Galaxy – jedne od najvećih letelica te vrste na svetu – u region Persijskog zaliva, na područje blizu granice Saudijske Arabije i Kuvajta s Iranom, saznaje RIA Novosti na osnovu podataka sa servisa Flightradar24.
  • Sjedinjene Američke Države poslale su dva vojno-transportna aviona u region Persijskog zaliva, na područje blizu granice Saudijske Arabije i Kuvajta s Iranom - Informer.rs
Danas

godine postigao dugoročni sporazum o svom nuklearnom programu sa grupom svetskih sila posle višegodišnjih napetosti zbog navodnih namera Teherana da razvije nuklearno oružje.„Diplomatija je funkcionisala u prošlosti i može ponovo da funkcioniše u budućnosti.„Ali, da bismo se vratili diplomatiji, agresija mora da prestane“, poručio je.Makron: ‘Iran ne sme da ima nuklearno oružje’Posle telefonskog razgovora sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom 21. juna, šef francuske države Emanuel Makron rekao je da će pokušati da ubrza pregovore evropskih sila i Irana o njegovom spornom nuklearnom programu.„Zahtevam: Iran nikada ne sme da stekne nuklearno oružje i na Teheranu je da nas uveri da su njegove namere mirnodopske“, napisao je Makron na mreži Iks.„Uveren sam da postoji izlaz iz rata i da se izbegnu veće opasnosti, a da bismo to postigli ubrzaćemo pregovore koje vode Francuska i njeni evropski partneri sa Iranom“, dodao je.Sukob Izraela i Irana ušao je u drugu nedelju.Izrael je 13. juna napao Iran, gađajući nuklearna postrojenja širom zemlje, tvrdeći da Teheran namerava da napravi atomsku bombu.U početnim izraelskim napadima poginulo je nekoliko visokih oficira iranske vojske, među kojima i komandant vazduhoplovnih snaga.Sedam iranskih nuklearnih naučnika ubijeno je u odvojenim napadima.Od tada, Iran je počeo da uzvraća, lansirajući rakete i dronove širom Izraela.U najnovijem izraelskom napadu na postrojenje u centralnom delu Irana nije došlo do izlivanja bilo kakvog opasnog materijala, izvestila je novinska agencija Fars.Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) se o tome još nije oglasila.Iran je uzvratio raketama i dronovima, eksplozije su odjekivale širom Tel Aviva.Širom Irana su 20. juna održani veliki skupovi protiv napada Izraela.U iranskim napadima 19. juna pogođena je bolnica Soroka, na jugu Izralea.Iranski državni mediji tvrde da je meta bio vojni objekat u blizini bolnice.Istovremeno, izraelska vojska potvrdila je da su mete njenih udara 19. juna bili iranski nuklearni objekti, kao i „neaktivni“ reaktor za tešku vodu u Araku i postrojenje u Natanzu.Čekajući odluku TrampaAmerički predsednik Donald Tramp će u naredne dve nedelje doneti odluku o tome da li se uključuje u rat, rečeno je iz Bele kuće19.

juna.„Na osnovu činjenice da postoji značajna šansa za pregovore koji se mogu, ali i ne moraju održati sa Iranom u bliskoj budućnosti, doneću odluku da li ću ići ili ne u naredne dve nedelje“, prenela je portparolka Karolina Livit medijima poruku Trampa.Prethodno je demantovao medijske navode da je odobrio plan za napad na Iran, ali da nije doneo konačnu odluku da li će biti primenjen.Tu informaciju su ranije objavili Volstrit džornal i CBS, američki partner BBC-ja.„Vol strit džornal nema pojma o tome šta ja imam na umu u vezi sa Iranom“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina.Tramp je odložio pokretanje udara u slučaju da Iran pristane da odustane od nuklearnog programa, rekao je visoki obaveštajni izvor za CBS.Amerikanci navodno razmatraju američki napad na Fordov, podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u ​​Iranu.„Možda hoću, a možda i neću“, glasio je Trampov odgovor 18. juna na pitanje da li će napasti Iran.„Niko ne zna šta hoću da uradim, ali mogu ovo da kažem: Iran ima mnogo problema, i želi da pregovara“, rekao je Tramp.Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei prethodno je odbio Trampov ultimatum za bezuslovnom predajom.„Nećemo klečati pred kapijom Bele kuće. Bitka počinje i da nema kompromisa“, odgovor je Teherana.Zamenik šefa diplomatije Irana Sajed Katibzadeh poručio je da ovo nije američki rat.„Ali ako žele da se umešaju, predsednik Tramp će zauvek biti upamćen po ratu koji nije bio njegov, nego je u njega uvučen.„To će biti pakao za ceo region.“Izraelska vojska tvrdi da je 18. juna pogodila postrojenja za proizvodnju mašina za uranijum i fabrike oružja u Iranu.BBC za sada ne može nezavisno da potvrdi ovu informaciju.Iranske rakete navodno su 17. juna pogodile sedište izraelske tajne službe Mosad, o čemu su izvestil državni mediji u Iranu.Iranska državna novinska agencija Tasnim objavila je seriju fotografija na kojima, kako tvrdi, gori sedište Mosada u Tel Avivu.Izraelske vlasti nisu komentarisale navodni napad na Mosad, a zbog ograničenja mediji u Izraelu ne mogu da izveštavaju o nekim ciljanim lokacijama.„Lovci Vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde, uprkos visoko naprednim odbrambenim sistemima, pogodili su vojnoobaveštajni centar (Mosad)“, tvrdi agencija na Telegramu.Izrael je 16. juna gađao sedište iranskih državnih medija u Teheranu.Tokom ovog napada poginulo je troje zaposlenih, objavili su iranski državni mediji.Pogledajte trenutak kada je izraelska raketa pogodila iransku državnu televiziju tokom programa uživoUlazak Amerike bi promenio tok sukobaUlazak Amerike potpuno bi „promenio način na koji Iran vodi rat“, tvrdi Dara Kondui sa političkih nauka na Univerzitetu u Melburnu.„Iran bi bio primoran da napadne američke interese na Bliskom istoku“, dodaje za BBC.Američki predsednik je o ovoj mogućnosti razgovarao sa njegovim timom za nacionalnu bezbednost.Ukoliko bi se Amerika uključila u ovaj sukob, jedna od njenih potencijalnih meta bila bi iransko nuklearno postrojenje Fordov, koje je duboko pod zemljom.Samo SAD ima bombu, tešku 13.600 kilograma, koja bi mogla da prodre u njega i uništi ga.Međutim, ideju u ulasku u rat ne podržavaju svi unutar Trampove administracije.Američki Kongres je taj koji proglašava rat protiv druge države, što se nije desilo od Drugog svetskog rata, iako je SAD od tada ulazila u nekoliko sukoba širom sveta.„SAD bi trebalo da nastave da Izraelu obezbeđuje odbrambeno oružje, ali nema bezbednosnih razloga da ratuje sa Iranom“, izjavio je Tim Kejn, demokratski senator iz Virdžinije.Više od 450 poginulih u Iranu do sada: organizacija HRANAOd 13. do 17. juna, u Iranu je poginulo 452 ljudi, a ranjeno 646, objavila je neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRANA).Prema tom izvoru, poginulo je 224 civila, a 188 je ranjeno.Poginulo je i 109 vojnika, a 123 je ranjeno, navodi se.Poginulo je još 119 ljudi, a još 335 ranjeno, ali njihov identitet još nije utvrđen, dodaju iz ove organizacije.BBC ne može nezavisno da potvrdi ovaj broj.U Izraelu je broj žrtava veći od 20, a ima i desetine ranjenih u iranskim napadima na centralni i severni Izrael, objavili su zvaničnici.Pogledajte kako stanovnici Teherana odlaze iz grada‘Ajatolah je bezbedan. Danas

Danas

Iran neće prihvatiti nametnuti mir ili rat“, rekao je Hamnei.Kako je počeo sukob?Izrael je napao Iran 13. juna, ciljajući iranska nuklearna postrojenja i vojne baze.Iranski odgovor usledio je dan kasnije.Iran je upozorio Veliku Britaniju, SAD i Francusku da će ciljati njihove baze i brodove u regionu ako pomognu u odbrani Izraela, objavili su državni mediji te zemlje.Očigledno je da je Izrael planirao napad na Iran već duže vreme, te da namerava da ga nastavi sve dok ne bude potpuno neutralizovana mogućnost Teherana da poseduje nuklearno oružje.Cilj operacije bio je da se „oštete iranska nuklearna infrastruktura, fabrike balističkih raketa i vojni kapaciteti“, izjavio je Netanjahu neposredno posle napada.Međutim, Teheran je pokazao da je u stanju da uzvrati.U početnim izraelskim napadima ubijen je Husein Salami, komandant Iranske islamske revolucionarne garde, moćnog ogranka oružanih snaga zemlje, javili su iranski državni mediji.Poginulo je i više nuklearnih naučnika.Izrael tvrdi da je ubijeno više od dvadeset vojnih komandanata Irana od početka akcije.„Iran će osvetiti sve žrtve napada, Izrael krši nacionalnu bezbednost i teritorijalni integritet naše zemlje.„Doživeće gorku i bolnu sudbinu sa ogromnim i pogubnim posledicama“, poručio je Muhamed Pakpur, novi komandant Iranske revolucionarne garde.Hamnei je 13. juna poručio da Izrael „očekuje oštra kazna“, a iranski zvaničnici optužuju Ameriku za saučesništvo u napadu.„Izraelski napadi su objava rata, odmah rešite ovo pitanje, napad je grubo kršenje suvereniteta Irana“, poručio je iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči u pismu Ujedinjenim nacijama.Jedan izraelski vojni zvaničnik rekao je za BBC da Iran ima dovoljno nuklearnog materijala da stvori nuklearne bombe „u roku od nekoliko dana“.Satima posle početnih udara, prijavljena je eksplozija u nuklearnom postrojenju Natanz, oko 225 kilometara južno od Teheranu, prema iranskim državnim medijima.Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je kasnije potvrdila da je postrojenje u Natanzu pogođeno, ali i da nije primećen porast nivoa radijacije.Gađano je postrojenje i u Isfahanu, drugom najvećem iranskom gradu, tvrdi portparol izraelske vojske.Stopirani pregovori o nuklearnom sporazumuNapadi Izraela su počeli u jeku pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu Teherana.Specijalni izaslanik za bliskostočni region trebalo je 15. juna da nastavi razgovore sa iranskom delegacijom, ali su pregovori otkazani.Tramp je ranije ponovio da Amerika ne želi da Iran razvije nuklearno oružje.„Nećemo to dozvoliti“, rekao je i dodao da se nada da će postići dogovor kako bi se Teheran sprečio da razvije nuklearno oružje.Pentagon je rekao da veruje da postoji „mnogo indikacija“ da se Iran „kreće ka nečemu što mnogo liči na nuklearno oružje“.Pogledajte video: Zašto su Amerika i Iran gorki neprijateljiŠta je iranski nuklearni program?

Maxar Technologies/ReutersSatelitski snimak iranskih nuklearnih postrojenjaIran godinama tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namenjen za civilnu proizvodnju energije i da ne pokušava da napravi atomsku bombu.Neka od postrojenja širom Irana bila su meta izraelskih udara.Ali mnoge zemlje, kao i svetsko nuklearno nadzorno telo, Međunarodna agencija za atomsku energiju (MAAE), nisu uverene da je iranski program isključivo u civilne svrhe.Ove nedelje, odbor guvernera nadzornog tela saopštio je da je Iran prvi put za 20 godina prekršio svoje obaveze o neširenju nuklearnog oružja.Navedeni su „brojni propusti“ Irana da pruži potpune odgovore o neprijavljenom nuklearnom materijalu i zalihama obogaćenog uranijuma.U ranijem izveštaju MAAE navodi se da je Iran obogatio uranijum do čistoće od 60 odsto, što je dovoljno uranijuma za izradu devet nuklearnih bombi. Danas

Danas

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grosi (Grossi) je danas saopštio da će sazvati vanredni sastanak Saveta guvernera IAEA u ponedeljak u 10:00 u sedištu agencije UN u Beču zbog „hitne situacije“ u Iranu „posle najnovijih napada na nuklearna postrojenja“, piše na sajtu te organizacije.“ S obzirom na sve ozbiljniju situaciju u pogledu nuklearne bezbednosti i bezbednosti, Savet guvernera će se sutra sastati na vanrednoj sednici, na kojoj ću govoriti“, rekao je generalni direktor Grosi.Generalni direktor je rekao da su iranske regulatorne vlasti obavestile IAEA da nije došlo do povećanja nivoa radijacije van tih lokacije posle nedavnih napada na tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za obogaćivanje uranijuma Fordou (Fordow).„Ne očekujemo da će biti bilo kakvih zdravstvenih posledica po ljude ili životnu sredinu van gađanih lokacija“, rekao je on. „Nastavićemo da pratimo i procenjujemo situaciju u Iranu i pružaćemo dalja ažuriranja kako budu dostupne dodatne informacije“, rekao je Grosi.Po najnovijim informacijama koje je IAEA verifikovala pre početka napada Izraela na Iran 13. juna, tri lokacije koje su prošle noći bile na meti Sjedinjenih Država – uključujući Isfahan i Natanz – sadržale su nuklearni materijal u obliku uranijuma obogaćenog na različite nivoe, što može izazvati radioaktivnu i hemijsku kontaminaciju u objektima koji su pogođeni, kaže IAEA.Kao što i u izjavi Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija u petak, generalni direktor Grosi je ponovio svoj poziv na vojnu uzdržanost i neophodan rad na diplomatskom rešenju.„U više navrata sam govorio da nuklearna postrojenja nikada ne bi trebalo napadati“, rekao je on.Ukazao je da je prekid neprijateljstava potreban da bi „IAEA mogla da nastavi svoj vitalni inspekcijski rad u Iranu, uključujući neophodnu verifikaciju njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma“, dodao je on.Generalni direktor Grosi je takođe istakao važnost stalne i blagovremene razmene informacija sa Iranom o pitanjima nuklearne bezbednosti, bezbednosti uopšte i zaštitnih mera.Francuska agencija dodaje da je Grosi rekao za američku TV CNN da je u ovoj fazi nemoguće proceniti obim štete, naročito Fordoua, postrojenje u planini za obogaćivanje uranijuma, 90 metara ispod površine tla.„Šteta bi mogla da bude velika, čak i ogromna“, rekao je Grosi izrazivši nadu da će inspektori IAEA tamo moći da se vrate što je pre moguće.Situacija je drugačija u Natanzu, drugoj lokaciji koja je bila meta i izraelskih i američkih napada, čiji je površinski deo „jasno“ uništen, kazao je on i pretpostavlja da su oštećeni i podzemni objekti za obogaćivanje uranijuma.Isto važi i za Isfahan, „koji već nekoliko dana trpi štetu i napade“ i gde je pogođeno nekoliko zgrada, kazao je Grosi.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Beta

| 21.06.2025 U vreme kada Ujedinjene nacije (UN) obeležavaju 80. godišnjicu, njegove humanitarne agencije suočavaju se sa jednom od najvećih kriza u svojoj istoriji, jer su SAD, najveći finansijer ali i drugi zapadni donatori, smanjili pomoć pošto neki od njih žele da koriste novac za jačanje odbrane, ukazali su aktivisti.Humanitarni aktivisti ocenjuju da takvi pritisci umanjuju ključnu ulogu UN i njenih partnera u naporima da se spasu milioni života obezbeđivanjem šatora, hrane i vode ljudima koji beže od nemira - poput Mjanmara, Sudana, Sirije i Venecuele ili pomaganjem u iskorenjivanju malih boginja i drugih bolesti."To je ubedljivo najveći udarac za humanitarni rad UN u mojih 40 godina rada kao humanitarnog radnika", rekao je bivši šef humanitarne pomoći UN Jan Egeland, koji sada predvodi Norveški savet za izbeglice.Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zatražio je od šefova agencija UN smanjenje broja zaposlenih i za 20 odsto, a njegova kancelarija u Njujorku iznela je sveobuhvatne ideje o reformi koja bi mogla značajno da promeni način na koji Ujedinjene nacije dodeljuju pomoć.Zagovornici kažu da su operacije pomoći UN pomogle milionima širom sveta pogođenim siromaštvom, bolestima, sukobima i glađu. Kritičari insistiraju da su mnoge operacije postale preopterećene, prepune birokratskih prepreka i nedostatka odgovornosti, i da su previše udaljene od potreba ljudi na terenu.Oni kažu da su "postkolonijalne" zapadne donacije podstakle zavisnost i korupciju, što guši sposobnost zemalja da se same razvijaju, dok se programi pomoći koje podržavaju UN, a koji bi trebalo da budu vremenski ograničeni, često odugovlače godinama pa i decenijama bez kraja na vidiku."Ove godine procenili smo da je oko 343 miliona ljudi pogođeno sa akutnim nedostatkom hrane", rekao je zamenik izvršnog direktora Svetskog programa za hranu (WFP) Karl Skau. Beta

Danas

Veruje se da samo SAD ima dovoljno veliku bombu, GBU 57/B, da uništi Fordo – jedno od dva glavna iranska postrojenja za obogaćivanje uranijma, pisao je britanski Gardijan nekoliko dana uoči jutrošnjeg američkog napada na Iran.Gardijan je procjenjivao da se Fordo da nalazi u planinama na dubini od 80-90 metara, a jedini avion sposoban da donosi bombu dovoljno jaku da to probije B-2, pisale su britanske novine u analizi.To su bombe za uništavanje bunkera od 13,6 tona koje mogu prodrijeti do dubine od 60 metara.Američki bombarderi B-2 imaju domet od oko 6.000 milja bez nadopunjavanja goriva, ali obično djeluju iz ograničenog broja baza kao što su Vajtmen u Misuriju, Feirford u Oksforšireu i izolovana baza Dijego Garsija u južnom Indijskom okeanu, koju SAD sada iznajmljuje od Mauricijusa.Ovaj tip bombardera napao je pet podzemnih oružanih objekata jemenskih pobunjenika Hutija u oktobra prošle godine iz zračne baze Vajtmen, udaljene oko 8.000 kilometara.Britanski analitičari tvrde da će biti potrebno više napada da se Fordo.Baza Dijego Garcija je mnogo bliža iranskom postrojenju Fordo, udaljenom 3.200 milja, a B-2 bi se morali napuniti gorivom po povratku s potencijalnog napada na iranska nuklearna postrojenja.Iako je Izrael napao Fordo prvog dana operacije, iranski zvaničnici su tvrdili da objekt nije oštećen.Satelitski snimci od ranije pokazale su prisutnost šest B-2 u bazi Dijego Garsija, što je polovina broja ovih aviona koji se smatraju operativnima, a SAD ih ukupno ima 19.Iranski centri za nuklearna istraživanja teška su meta za bombe, pisale su britanske novine, dodajući da bi SAD mogle da razmotrie napad na još jedno iransko postrojenje, Natanz.I za to postrojenje iranska amrija tvrdi da je prošlo relativno neoštećeno nakon izraelskih napada, iako izraelska vojska to osporava.Druga udarna grupa predvođena nosačem aviona Nimitz poslana je iz Istočne Azije na Bliski istok ranije prošle sedmice, gdje će se pridružiti udarnoj grupi nosača Karl Vinson, koja već deluje relativno blizu Irana, oko Arapskog mora.Najmanje tri američka razarača su i u Sredozemnom moru, primećuje se u tekstu.Kretanje više od 31 aviona američkih vazdušnih snaga koji dopunjuju gorivo sugerira da Pentagon razmatra napad dugog dometa, pisao je Gardijan.Avione tankere, uglavnom KC-135 Stratotankere i KC-46 Pegasus, snimila je web stranica AirNav Systems u nedelju kako se kreću prema istoku, prema Evropi.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

021

Zbog iscrpljenosti skoro 20 meseci neprekidnog rata, nezadovoljstvo se proširilo među mnogim Izraelcima, koji žele da se učešće u ratnim akcijama ravnomerno podele među svima.Ali Netanjahuu su potrebne male ultraortodoksne stranke za opstanak njegove vlade, pa je odložen zakon koji bi ih obavezao da se prijave.Vlada je jedva preživela pokušaj opozicije prošle nedelje da raspusti parlament i sruši izvršnu vlast, a spasili su je samo pregovori u poslednjem trenutku sa ultraortodoksnim strankama o kontroverznom zakonu.Društvena i politička podrškaUprkos iscrpljenosti rezervista i društva uopšte posle toliko meseci rata, Netanjahu „nema problema na domaćem političkom frontu, ni među biračima, ni među političarima", primećuje Avraham Diskin.Nekoliko opozicionih političkih ličnosti, poput bivšeg premijera Jaira Lapida, lidera centrističke stranke Ješ Atid, i bivšeg zamenika premijera Benija Ganca, lidera koalicije Kadžo Lavan (Plavo-beli), iskazali su podršku Netanjahuu u njegovoj akciji protiv Irana poslednjih dana.„Sve ostalo je palo u drugi plan.

Nije da je manje važno, ali ljudi više ne pričaju o tome", kaže emeritus profesor političkih nauka.Ako bi se dogodila „neka katastrofa" ili bi se rat previše otegao, „ne znamo, ali za sada je podrška zagarantovana", objašnjava on.Štaviše, kritike Netanjahuove vlade zbog načina na koji je vodila rat u Gazi i zbog toga kako, prema rečima kritičara, nije dala prioritet oslobađanju talaca koji su i dalje u zatočeništvu Hamasa, bile su donekle prigušene. 021

Danas

Predsednik Francuske Emanuel Makron je danas, posle napada SAD na Iran, pozvao na izbegavanje „nekontrolisanog zaoštravanja“ na Bliskom istoku.Makron je to rekao na početku sastanka francuskog Saveta za odbranu, a ranije je od predsednika Iran Masuda Pezeškijana tražio da pokaže „najveću uzdržanost“ kako bi se „omogućio povratak na diplomatski put“.„Nijedan strogo vojni odgovor ne može proizvesti željene rezultate“, rekao je francuski predsednik na početku sastanka Saveta u Jelisejskoj palati.To je treći sastanak od početka rata kojeg je 13. juna pokrenuo Izrael pozivajući se na opasnost da Iran izgradi nuklearno oružje.„Nastavak diplomatskih i tehničkih razgovora jedini je način da se postigne cilj kojem svi težimo – da se spreči da Iran dobije nuklearno oružje, ali i da se spreči nekontrolisano zaoštravanje u regionu“, rekao je Makron.SAD su saopštile da su uništile iranski nuklearni program bombardovanjem njegova tri glavna postrojenja prošle noći, i na taj način su se pridružile ofanzivi koju je pokrenuo Izrael.Makron je govorio o „teškom trenutku za mir i stabilnost na Bliskom i Srednjem istoku, sa veoma jasnim uticajima i na kolektivnu bezbednost“, posle američkih napada, za koje je rekao da otvaraju „novu fazu koja očigledno zahteva budnost i odlučnu akciju sa francuske strane“.Prethodno je francuski predsednik obavio telefonske razgovore sa većinom svojih kolega u regionu i Evropi.

Pozvao je iranskog predsednika Masuda Pezeškijana „na smirivanje i da pokaže najveću uzdržanost“ kako bi se „omogućio povratak diplomatskim kanalima“.Makron je u zajedničkoj izjavi sa britanskim premijerom Kirom Starmerom i nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom pozvao Iran da kao odgovor na američke napade „ne preduzima dalje akcije koje bi mogle da destabilizuju region“.„Pozivamo Iran da se uključi u pregovore koji vode ka sporazumu koji rešava sve zabrinutosti u vezi s njegovim nuklearnim programom. Danas