Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
29
5.78
10.52
12.09/0.97
29.00
4.28
0.15
1917.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 29
31 ■ 0.99/0.01 ■ 3 ■ 33.8
Best clustering variants
31 0.99/0.01 3 33.8
16:00 h 23-Jun-2025
  • U jednom napadu ubijeno je pet članova porodice u severozapadnom delu grada Gaze, dok je 13 osoba sa teškim povredama primljeno u bolnicu al-Šifa.
  • ◉ Izraelska vojska ubila 30 Palestinaca u Gazi
11:07 h 21-Jun-2025
  • U vreme kada ;Ujedinjene nacije (UN) obeležavaju 80. godišnjicu, njegove humanitarne agencije suočavaju se sa jednom od najvećih kriza u svojoj istoriji, jer su SAD, najveći finansijer ali i drugi zapadni donatori, smanjili pomoć pošto neki od njih žele da koriste novac za jačanje odbrane, ukazali su aktivisti.Humanitarni aktivisti ocenjuju da takvi pritisci umanjuju ključnu ulogu UN i njenih partnera u naporima da se spasu milioni života obezbeđivanjem šatora, hrane i vode ljudima koji beže od nemira – poput Mjanmara, Sudana, Sirije i Venecuele ili pomaganjem u iskorenjivanju malih boginja i drugih bolesti.„To je ubedljivo najveći udarac za humanitarni rad UN u mojih 40 godina rada kao humanitarnog radnika“, ; rekao je bivši šef humanitarne pomoći UN ;Jan Egeland, ;koji sada predvodi Norveški savet za izbeglice.
  • Neizvesna budućnost Ujedinjenih nacija
08:54 h
  • Izrael istovremeno održava najmanje pet ratnih frontova, sa ogromnim vojnim, ekonomskim i društvenim troškovima.
  • Kako Izrael može da drži toliko otvorenih ratnih frontova
08:34 h
  • JACK GUEZ/AFP via Getty Images Gaza, Liban, Sirija, Jemen i sada Iran.Izrael istovremeno održava najmanje pet ratnih frontova, sa ogromnim vojnim, ekonomskim i društvenim troškovima.Od kada je palestinski Hamas napao južni Izrael iz Gaze 7. oktobra 2023.
  • Kako Izrael može da drži toliko otvorenih ratnih frontova
Beta

| 21.06.2025 U vreme kada Ujedinjene nacije (UN) obeležavaju 80. godišnjicu, njegove humanitarne agencije suočavaju se sa jednom od najvećih kriza u svojoj istoriji, jer su SAD, najveći finansijer ali i drugi zapadni donatori, smanjili pomoć pošto neki od njih žele da koriste novac za jačanje odbrane, ukazali su aktivisti.Humanitarni aktivisti ocenjuju da takvi pritisci umanjuju ključnu ulogu UN i njenih partnera u naporima da se spasu milioni života obezbeđivanjem šatora, hrane i vode ljudima koji beže od nemira - poput Mjanmara, Sudana, Sirije i Venecuele ili pomaganjem u iskorenjivanju malih boginja i drugih bolesti."To je ubedljivo najveći udarac za humanitarni rad UN u mojih 40 godina rada kao humanitarnog radnika", rekao je bivši šef humanitarne pomoći UN Jan Egeland, koji sada predvodi Norveški savet za izbeglice.Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zatražio je od šefova agencija UN smanjenje broja zaposlenih i za 20 odsto, a njegova kancelarija u Njujorku iznela je sveobuhvatne ideje o reformi koja bi mogla značajno da promeni način na koji Ujedinjene nacije dodeljuju pomoć.Zagovornici kažu da su operacije pomoći UN pomogle milionima širom sveta pogođenim siromaštvom, bolestima, sukobima i glađu. Kritičari insistiraju da su mnoge operacije postale preopterećene, prepune birokratskih prepreka i nedostatka odgovornosti, i da su previše udaljene od potreba ljudi na terenu.Oni kažu da su "postkolonijalne" zapadne donacije podstakle zavisnost i korupciju, što guši sposobnost zemalja da se same razvijaju, dok se programi pomoći koje podržavaju UN, a koji bi trebalo da budu vremenski ograničeni, često odugovlače godinama pa i decenijama bez kraja na vidiku."Ove godine procenili smo da je oko 343 miliona ljudi pogođeno sa akutnim nedostatkom hrane", rekao je zamenik izvršnog direktora Svetskog programa za hranu (WFP) Karl Skau. Beta

Danas

Mostafa Alkharouf/Anadolu via Getty ImagesZa izraelski protivraketni štit se govori da je jedan od najefikasnijih na svetu, ali ima i slabostiGodinama se smatralo da je ovaj PVO sistem njabolji na svetu, ali su iranski napadi pokazali da itekako ima slabosti.Sistem, priznaje i izraelska vojska priznaje, nije nepogrešiv, ali daje zemlji značajnu prednost nad neprijateljima.Ali koliko dugo se takvo raspoređivanje može održati?Za Frenka Ledvidža, iz vojne perspektive, dva faktora bi na kraju mogla da ometaju sposobnost Izraela da održi toliko otvorenih frontova: broj vojnika i municija.U tom smislu, stručnjak ističe da veliki deo izraelskog raketnog sistema zavisi od uvoza iz Sjedinjenih Država, bilo za komponente ili kompletnu municiju.„Ali problem je što je američka vojska opterećena isporukama oružja i municije Ukrajini, a ovo (onaj sa Iranom) biće veoma intenzivan rat, čak i ako se Vašington ne umeša“, kaže Ledvidž.Američki stručnjaci za logistiku „postaju veoma zabrinuti zbog već smanjenog kapaciteta SAD da održe korak za Kinom, što je izazov koji određuje tempo i apsolutni prioritet za američki odbrambeni industrijski sistem“, prema rečima profesora Univerziteta u Portsmutu.Opadanje broja pripadnika vojske takođe bi mogao da bude hendikep.„Izraelci ne mogu unedogled da održavaju isti tempo operacija“, kaže stručnjak.Pilotima izraelskog vazduhoplovstva, kao i pripadnicima kopnenih snaga potreban je odmor, dodaje.Nagomilani umor od drugih vojnih akcija, ističe on, „utiče na efikasnost, uzrokuje greške i na kraju će dovesti do gubitaka“.To je možda razlog zašto se čini da Izrael usporava tempo operacija protiv Irana, „ne zaboravljajući da postoje i akciju u Gazi i da moraju da pokriju komponentu protivvazdušne odbrane svojih operacija, kao i da imaju kapacitet da se nose sa nepredviđenim događajima“.Osipanje rezervistaIzraelska vojska ima približno 178.000 aktivnih pripadnika, plus približno 460.000 rezervnih vojnika.Vojna služba je obavezna u zemlji za muškarce i žene starije od 18 godina, uz neke izuzetke.Oni ostaju rezervisti do 51. godine.Od 7. oktobra 20203.

i napada palestinskih ekstremističkih grupa, Izrael mobiliše stotine hiljada rezervista.Krajem maja, vlada je odobrila poziv do 450.000 rezervnih vojnika tokom naredna tri meseca, što je najveći broj u istoriji Izraela.Nastavak mobilizacije „naštetio je ekonomiji i mentalnom zdravlju, porodičnim odnosima i karijerama rezervista, dok izuzeća drže ultraortodoksne Jevreje podalje od prvih linija fronta“, piše The Times of Israel. Danas

Danas

MARC ISRAEL SELLEM/POOL/AFP via Getty ImagesBenjamin Netanjahu na mestu razornog iranskog napadaNešto slično se dogodilo i sa međunarodnom diplomatijom.Uprkos oštrim kritikama evropskih zemalja, na primer, zbog rata Izraela u Gazi, koji ne odobravaju iz humanitarnih razloga (više od 55.000 ljudi je poginulo na palestinskoj teritoriji), „napadi na iranske nuklearne kapacitete nisu dobili značajne kritike“, rekla je Ksenija Svetlova, istraživačica Programa za Bliski istok i Severnu Afriku u Čatam Hausu, u nedavno objavljenom tekstu.

GIL COHEN-MAGEN/AFP via Getty ImagesSvaka raketa za sistem Davidova praćka košta milion američkih dolaraTroškovi rataDugotrajni rat ima dodatnu cenu: izuzetno je skup.Svaka od raketa Tamir koje koristi Gvozdena kupola košta 50.000 američkih dolara.Rakete Staner za sistem Davidova praćka koštaju po milion američkih dolara, dok rakete Strela-3 za presretanje balističkih raketa koje je lansirao Iran koštaju po tri miliona američkih dolara.Svaka.Bivši finansijski savetnik načelnika Generalštaba izraelske vojske procenjuje da rat sa Iranom košta Izrael oko 750 miliona dolara dnevno, otkrio je u intervjuu za izraelski Ynet News.I to bez uračunate štete od iranskog bombardovanja.Štaviše, kumulativni troškovi rata u Gazi dostigli su oko 67,5 milijardi američkih dolara, prema procenama izraelskog lista Calcalist.Da li Izrael može da održi ovaj nivo potrošnje?Za Avrahama Diskina, odgovor je da. Za sada.„Izrael nije birao kada je ušao u rat u Gazi, ali je to došlo u idealno vreme ekonomski, jer Izrael ima mnogo veći prihod po glavi stanovnika od mnogih evropskih zemalja“, kaže politolog.Na duge staze, dodaje Frenk Ledvidž, ekonomija će, naravno, patiti.„Ali to je trenutno sekundarna briga.„Ako ste pod onim što doživljavate kao egzistencijalnu pretnju, onda zapravo nije važno koliko vremena ili novca ulažete, jer je alternativa brisanje ili smrt.“BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas