Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
23
13.37
16.17
8.32/1.64
23.00
5.42
0.24
1743.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 23
60 ■ 0.99/0.01 ■ 3 ■ 82.1
Best clustering variants
60 0.99/0.01 3 82.1
12:30 h 23-Jun-2025
  • Da li su američki napadi zaista "potpuno uništili" objekte u Fordovu, Natanzu i Isfahanu, kako to tvrdi predsednik Donald Tramp?
  • ◉ Da li su ovi kamioni spasili iranski nuklearni program?
09:22 h 22-Jun-2025
  • Izraelci tvrde da su bili u „punoj koordinaciji" sa SAD u planiranju ovih udara.
  • Šta je poznato o američkom napadu na iranska nuklearna postrojenja
09:03 h
  • Satelitska fotografija Fordova, jednog od tri iranska nukelarna postrojenja koje je gađala američka vojska Amerika je izvela „uspešno bombardovanje" tri nuklearna objekta u Iranu i oni su „zbrisani", objavio je predsednik SAD Donald Tramp u noći između 21. i 22. juna.Izraelci tvrde da su bili u „punoj koordinaciji" sa SAD u planiranju ovih udara.Teheran je potvrdio napade, ali je negirao da su nuklearna postrojenja uništena.Napadi Amerike znače i značajnu eskalaciju u tekućem ratu Irana i Izraela.Evo šta je poznato o američkom napadu.Šta je Amerika bombardovala i koje je oružje upotrebljeno?Jedna od meta bila je Fordov, postrojenje za obogaćivanje uranijuma skriveno u zabačenom delu Irana, u planini.Ovo postrojenje je od vitalnog značaja za iranske nuklearne ambicije.
  • Šta je poznato o američkom napadu na iranska nuklearna postrojenja
09:00 h
  • Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob Izraela i Irana pošto su B-2 stelt bombarderima gađale iranska nuklearna postrojenja Fordo, Natanz i Eshafan.
  • IZRAELSKO-IRANSKI SUKOB: SAD bombardovale Iran; Tramp: Ključna nuklearna postrojenja su u potpunosti uništena
08:19 h
  • Američki ratni avioni i podmornice napali su tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu u ranim jutarnjim satima nedelje, čime je američka vojska direktno uvučena u rat protiv Irana, a pojavili su se i strahovi da bi ovi napadi mogli izazvati opasnu eskalaciju širom Bliskog istoka, piše New York Times.
  • Svi detalji američkog napada na nuklearna postrojenja: Koristili su i podmornice, javili se Irancima s porukom
05:30 h
  • Amerika je izvršila napad na tri ključna nuklearna postrojenja Irana, saopštio je predsednik Donald Tramp.
  • Amerika napala iranska nuklearna postrojenja
Danas

Satelitska fotografija Fordova, jednog od tri iranska nukelarna postrojenja koje je gađala američka vojskaAmerika je izvela „uspešno bombardovanje“ tri nuklearna objekta u Iranu i oni su „zbrisani“, objavio je predsednik SAD Donald Tramp u noći između 21. i 22. juna.Izraelci tvrde da su bili u „punoj koordinaciji“ sa SAD u planiranju ovih udara.Teheran je potvrdio napade, ali je negirao da su nuklearna postrojenja uništena.Napadi Amerike znače i značajnu eskalaciju u tekućem ratu Irana i Izraela.Evo šta je poznato o američkom napadu.Šta je Amerika bombardovala i koje je oružje upotrebljeno?Jedna od meta bila je Fordov, postrojenje za obogaćivanje uranijuma skriveno u zabačenom delu Irana, u planini.Ovo postrojenje je od vitalnog značaja za iranske nuklearne ambicije.Za sada nisu poznate pune razmere štete u tom postrojenju.SAD kažu da su pogođena i dva druga nuklearna objekta – u Natanzu i Isfahanu.Skriven u planini južno od Teherana, veruje se da je Fordov dublje pod zemljom nego tunel ispod Lamanša koji povezuje Veliku Britaniju i Francusku.Izraelsko oružje teško da može da dosegne do dubina Fordova ispod površine Zemlje.Smatra se da samo Amerika ima bombu za „razaranje bunkera“, dovoljno snažnu i veliku da uništi Fordov.Ta američka bomba se zove GBU-57 Masivna bombardovačka bomba (MOP).Bomba teži 13.600 kilograma (13,6 tona) i može da prodre kroz oko 18 metara betona ili 61 metar zemlje pre nego što eksplodira, prema rečima stručnjaka.Zbog dubine Fordovih tunela, uspeh MOP-a nije zagarantovan, ali je to jedina bomba koja bi mogla da se približi.Američki mediji izveštavaju da su obe bombe korišćene u napadima. Danas

021

Zbog lokacije.Fordov je sagrađen duboko pod zemljom na planinskom vencu blizu grada Koma, oko 96 kilometara južno od prestonice Teherana, što ga čini gotovo nedostupnim za izraelsko oružje, ali ne i za oružje Sjedinjenih Država.Satelitski snimciAmerički vazdušni napad na Fordov i dva druga postrojenja, Natanz i Isfahan, u noći između 21. i 22. juna naneo je „razarajuću" štetu nuklearnom programu, prema rečima američkog ministra odbrane Pita Hegseta.„Uzeli smo im 'bombu' iz ruku (i oni bi je koristili kad bi mogli!)", napisao je predsednik Donald Tramp na njegovoj društvenoj mreži Istina (Truth Social), odgovarajući na kritike republikanske kongresmenke koja je odluku o napadu na Iran nazvala „neustavnom".U slučaju podzemnog postrojenja, satelitski snimci visoke rezolucije koje je objavila kompanija Maksar tehnolodžis (Maxar Technologies) otkrivaju da su američke bombe pogodile metu.Slike, nastale 22. juna, nekoliko sati posle napada koje je odobrio Tramp, prikazuju do šest velikih kratera (verovatno ulazne tačke za američke bombe), kao i sivu prašinu i ostatke razbacane po planinskoj padini.

MAXAR TECHNOLOGIES/Handout via REUTERS Fordov pre američkog napada MAXAR TECHNOLOGIES/Handout via REUTERS Fordov posle američkog napada Rupe ili krateri izgledaju kao potvrda da je Vašington prvi put na bojnom polju koristio moćnu bombu za razbijanje bunkera GBU-57A/B.GBU-57 teži 13.600 kilograma i, prema rečima vojnih stručnjaka, može da prodre u približno 18 metara betona ili 61 metar ispod zemlje pre nego što eksplodira.Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je na konferenciji za novinare da su SAD uništile nuklearni potencijal u Fordovu, što je bio njihov glavni cilj.General vazduhoplovstva Den Kejn, koji je takođe izašao pred novinare, bio je oprezniji: konačna procena štete će potrajati neko vreme, rekao je.Ali prema preliminarnim procenama, „sva tri objekta [koje su SAD napale te noći] pretrpela su izuzetno veliku štetu i uništenje", tvrde u Pentagonu.'Operacija Ponoćni čekić' je držana u strogoj tajnosti, za nju je znalo tek nekoliko ljudi, rekao je Hegset.Korišćeno je oko 75 „precizno vođenih projektila", među kojima i 14 „masivnih prodornih bombi" - poznatih i kao „razarači bunkera", kažu u Pentagonu. 021

Danas

MAXAR TECHNOLOGIES/Handout via REUTERSKrateri oko postrojenja Fordov snimljeni 22. juna, posle američkih napadaMeđutim, na slikama se ne vide stubovi dima, vatre ili krupnih krhotina.Zašto?„Nećete videti veliki eksplozivni efekat na mestu ulaska, jer [ove vrste bombi] nisu napravljene da detoniraju na ulazu, već duboko unutar objekta“, objasnio je Stu Rej, viši analitičar slika u McKenzie Intelligence Services, za BBC.Još jedan detalj je da se šest ulaznih tunela u Fordov više ne vide na slikama.To, prema rečima stručnjaka, može da bude posledica njihovog urušavanja posle napada ili pokušaj Iranaca da ih namerno prekriju kako bi „prikrili štetu od bombardovanja“.Rej je rekao i da su američki avioni bacili najmanje tri različite municije na dve tačke udara i da siva boja tla izgleda kao da su betonski ostaci izbačeni eksplozijama.

MAXAR TECHNOLOGIES/Handout via REUTERSKombinovana fotografija – Fordov pre i posle američkog napadaOštećen, ali ne i uništenMeđutim, činjenica da je postrojenje Fordov pod zemljom otežava proveru obima štete od napada.„Jasno je da je oštećen, ali stepen oštećenja unutar postrojenja za obogaćivanje uranijuma ne može da se utvrdi sa sigurnošću“, rekao je Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).Iranske vlasti su priznale da je postrojenje oštećeno.„Pretrpeli smo štetu“, rekao je Behruz Kamalvandi, portparol Organizacije za atomsku energiju Irana (AEOI), koji je ipak jasno stavio do znanja da će se nuklearni program nastaviti.„Ovo nije prvi put da je (nuklearna) industrija pretrpela štetu“, podsetio je.Teheran je umanjio značaj incidenta, tvrdeći da je materijal koji se nalazio u Fordu prethodno premešten na druge lokacije.„Iran nije pretrpeo veliki udarac jer su materijali već bili uklonjeni“, rekao je Hasan Abedini, zamenik političkog direktora iranske državne televizije. Danas

021

MAXAR TECHNOLOGIES/Handout via REUTERS Kombinovana fotografija - Fordov pre i posle američkog napada Oštećen, ali ne i uništenMeđutim, činjenica da je postrojenje Fordov pod zemljom otežava proveru obima štete od napada.„Jasno je da je oštećen, ali stepen oštećenja unutar postrojenja za obogaćivanje uranijuma ne može da se utvrdi sa sigurnošću", rekao je Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).Iranske vlasti su priznale da je postrojenje oštećeno.„Pretrpeli smo štetu", rekao je Behruz Kamalvandi, portparol Organizacije za atomsku energiju Irana (AEOI), koji je ipak jasno stavio do znanja da će se nuklearni program nastaviti.„Ovo nije prvi put da je (nuklearna) industrija pretrpela štetu", podsetio je.Teheran je umanjio značaj incidenta, tvrdeći da je materijal koji se nalazio u Fordu prethodno premešten na druge lokacije.„Iran nije pretrpeo veliki udarac jer su materijali već bili uklonjeni", rekao je Hasan Abedini, zamenik političkog direktora iranske državne televizije.

Pentagon tvrdi da su napadi bili „razarajući" po iranski nuklearni program Početne procene izraelske obaveštajne službe ukazuju da američki napadi nisu uništili, ali da jesu naneli „veliku štetu" Fordovu, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na dva izraelska agenta koji su zahtevali anonimnost.Drugi iranski zvaničnici, poput predsednika Masuda Pezeškijana, poručuju da neće odustati od nuklearne tehnologije, ponavljajući da će to biti isključivo u „civilne i mirnodopske svrhe".Međunardona agencija je saopštila da nije otkrila povećanje nivoa zračenja posle američkih napada.IAEA je 2023. 021

Danas

Da li je Trampu potrebno odobrenje Kongresa da pošalje SAD u rat?Prema američkom zakonu, predsednik nema ovlašćenje da formalno objavi rat drugoj zemlji.To može samo Kongres, odnosno izabrani zakonodavci iz Predstavničkog (donjeg) doma i Senat.Ali u zakonu piše i da je predsednik vrhovni komandant oružanih snaga.To znači da može da rasporedi američke trupe i sprovodi vojne operacije bez formalne objave rata.Tako je, na primer, Tramp odlučio da izvrši vazdušne napade u Siriji 2017.

godine protiv vlade Bašara al-Asada – sada svrgnutog sirijskog predsednika.Ta odluka nije zahtevala odobrenje Kongresa.Napade na Siriju, Tramp je obrazložio pitanjima nacionalne bezbednosti i humanitarnim razlozima.Neki zakonodavci sa obe strane političkog dijaloga nedavno su pokušali da ograniče Trampovu mogućnost da naređuje američke napade na Iran progurivanjem rezolucije o ratnim ovlašćenjima kroz Kongres.Ipak, može da prođe nekoliko nedelja pre nego što bi ona bila stavljena na glasanje, a i takve mere su više simbolične nego suštinske.Kako je sve počelo?Izrael je 13. juna pokrenuo iznenadni napad na desetine iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva.Izralski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da su „gađali samo srce“ iranskog nuklearnog programa.Izraelske vlasti tvrde da je Iran blizu pravljenja nukelarne bombe, što Teheran negira i godinama govori da nuklearni program razvija isključivo za civilne potrebe.Kao odogovr na iznenadni napad Izreal, Teheran je lansirao stotine raketa i dronova na Izrael.Dve zemlje su od tada nastavile da razmenjuju udare u vazdušnom ratu koji sada traje više od nedelju dana.Tramp, Netanjahu, kao i neki evropski lideri su na istoj liniji – Iran ne sme da ima nuklearnu bombu.Ruski predsednik Vladimir Putin, međutim, kaže da nema dokaza da Iran pokušava da napravi nuklearno oružje.„Rusija, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju, nikada nisu imale nikakve dokaze da se Iran sprema da dobije nuklearno oružje i to smo više puta rekli izraelskom rukovodstvu“, rekao je šef ruske države, prenosi Rojters.Rusija je spremna da podrži Iran u razvoju mirnodopskog nuklearnog programa, rekao je Putin, dodajući da Iran ima pravo na to.Veruje se da Izrael ima nuklearno oružje, iako to niti potvrđuje niti poriče.U martu je direktorka američke nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard rekla da, iako je Iran povećao zalihe uranijuma na neviđene nivoe, ne pravi nuklearno oružje.Tramp je potom rekao da je Gabard „pogrešila“, da bi ona potom korigovala izjavu.Tokom predizborne kampanje, Tramp je kritikovao prethodne američke administracije zbog učešća u „glupim beskrajnim ratovima“ na Bliskom istoku i obećao je da će držati Ameriku podalje od stranih sukoba.U vreme iznenadnog napada Izraela, Amerika i Iran su vodili pregovore o nuklearnom sporazumu.Pre samo dva dana, Tramp je rekao da će Iranu dati dve nedelje da započne suštinske pregovore pre nego što ga napadne.Ali se ispostavilo da je taj rok bio mnogo kraći.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

Mogao bi da se odluči i na napade na ratne brodove američke mornarice koristeći dronove i brze torpedne čamce.Da odloži odmazdu, odnosno odgovor za kasnije, kada proceni da je to najbolje vreme.

To bi značilo čekanje dok se trenutne napetosti ne smire i pokretanje iznenadnog napada kada američke baze više ne budu u maksimalnoj pripravnosti.Amerika upravlja vojnim bazama u najmanje 19 regiona na Bliskom istoku, među kojima su i Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.Među najočiglednijim ciljevima za Iran je štab 5. flote američke mornarice u Mina Salmanu u Bahreinu.Iran bi mogao da cilja kritičnu pomorsku rutu poznatu kao Ormuski moreuz, koji povezuje Persijski zaliv sa Indijskim okeanom i kroz koji se transportuje 30 odsto svetske nafte.Mogao bi da napadne i druge morske rute, što bi destabilizovalo svetsko tržište.Jedna od mogućnosti je i da Iran gađa objekte obližnjih zemalja za koje smatra da pomažu Americi, što bi rizikovalo da se rat proširi na ceo region.U satima posle američkog bombardovanja, Iran je lansirao novi talas raketa prema Izraelu.Eksplozije su se čule iznad Haife, Tel Aviva i Jerusalima.Šta je rekao Tramp i kako su reagovali političari u SAD?U društvu potpredsednika Džej Di. Vensa, ministra odbrane Pita Hegseta i državnog sekretara Marka Rubija, Tramp je rekao da će budući napadi biti „daleko veći“ ako Iran ne bude želeo diplomatsko rešenje.Operaciju je nazvao „izvanrednim vojnim uspehom“, rekavši da su sva tri objekta „potpuno uništena“ i da je nuklearna pretnja od „glavnog sponzora terorizma“ eliminisana.Rekao je da su uništeni ciljevi bili najveći i najopasniji, ali da „još ima mnogo ciljeva“ u Iranu i da bi dalji napadi mogli biti još razorniji.„Ovo (sukobi) ne mogu da budu nastavljeni. Danas