Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
28
5.57
10.30
11.71/0.90
28.00
4.04
0.14
1945.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 28
64 ■ 0.99/0.01 ■ 3 ■ 76.2
Best clustering variants
64 0.99/0.01 3 76.2
22:30 h 24-Jun-2025
  • Dinastija Pahlavi vladala je Iranom od 1925.
  • ◉ Prokletstvo porodice poslednjeg iranskog šaha
19:15 h 23-Jun-2025
  • Reza Pahlavi, sin poslednjeg iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija, već više od četiri decenije živi u egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama.
  • Sin poslednjeg šaha i večiti opozicionar režima
13:16 h
  • Prognani sin poslednjeg iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija danas se ponudio za privremenog vođu u tranzicionom periodu nakon svrgavanja teokratske vladavine ajatolaha Alija Hamneija.
  • Prognani princ Irana želi vlast umesto Hamneija
23:15 h 22-Jun-2025
  • Iranski zvaničnici razmatraju mogućnost uklanjanja ajatolaha Alija Hamneija sa pozicije vrhovnog vođe Irana, nakon što je zemlja pretrpela vazdušne udare Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, navode dva izvora uključena u te razgovore u tekstu koji je The Atlantic objavio u nedelju.
  • Ajatolahu Hamneiju preti smena! Novi vetrovi u Iranu, više izvora potvrdilo da je ova opcija na stolu
23:00 h
  • Ali Šamkani, viši savetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneja, izjavio je u nedelju da američki vazdušni napadi na iranska nuklearna postrojenja neće poremetiti iranski nuklearni program.
  • "Iznenađenja će se nastaviti": Ajatolahov savetnik se "vratio iz mrtvih"
17:47 h
  • Oni to porede s padom argentiske vojne diktature posle poraza u Malvinskom ratu, rušenjem vlasti Slobodana Miloševića posle NATO bombardovanja 1999, kao i teškim porazom Sadama Huseina posle upada u Kuvajt 1991.
  • Mediji u EU o napadu SAD na Iran: Mule u istoj situaciji kao Milošević i Sadam Husein
16:45 h
  • Mediji i analitičari u Evropskoj uniji (EU) vide mogućnost rasula i smene režima u Teheranu posle američkog udara na iranske nuklearne centre i porede to s padom argentiske vojne diktature posle poraza u Malvinskom ratu, rušenjem vlasti Slobodana Miloševića posle NATO bombardovanja 1999, kao i teškim porazom Sadama Huseina posle upada u Kuvajt 1991.
  • Mediji u EU o napadu SAD: Mule u Teheranu u istoj situaciji kao Milošević i Sadam Husein
13:30 h
  • Za vreme bombardovanja Irana poginuo je mladi 12-godišnji tekvondista Amir Ali Amini, koji je nekoliko dana posle tragične smrti od strane Islamske zajednice proglašen za velikomučenika.
  • U bombardovanju poginuo 12-godišnji tekvondista
Espreso

Moglo bi se takođe da se desi potpuno suprotno – rekao je on. Ko bi mogao da zameni Alija Hamneija?

Na dugoj listi potencijalnih kandidata su: Alireza Arafi - visoki sveštenik, član Skupštine eksperata i šef Komskog seminara, konzervativac koji takođe služi u Savetu čuvara Ajatolah Hašem Hoseini Bušehri - prvi zamenik predsedavajućeg Skupštine eksperata i šef Društva seminara koji često predvodi molitve petkom u Komu u ime vrhovnog vođe Ali Asgar Hedžazi - moćna figura iza kulisa koja nadgleda političko-bezbednosne poslove u kancelariji vrhovnog vođe, duboko ukorenjena u iranskoj obaveštajnoj mreži Golam Hosein Mohseni Edžei - aktuelni šef pravosuđa i bivši ministar obaveštajnih poslova koji se smatra jakim, lojalnim insajderom Mohamed Mohamadi Golpajegani - dugogodišnji šef kabineta u kancelariji Hamneija Ali Akbar Velajati - bivši ministar spoljnih poslova i trenutni visoki savetnik Hamneija za spoljnu politiku Kamal Harazi - još jedan bivši ministar spoljnih poslova, trenutno služi u Savetu za proveru državne koristi i Strateškom savetu za spoljne poslove Irana Ali Laridžani - bivši predsednik parlamenta i glavni nuklearni pregovarač, pragmatičan konzervativac Reza Pahlavi - sin svrgnutog iranskog šaha, koji živi u egzilu i zalaže se za sekularni, demokratski Iran, vidi se kao simbolički lider u slučaju potpunog kolapsa režima Modžtaba Hamnei - drugi sin ajatolaha sa bliskim vezama sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) i iranskom konzervativnom elitom Ko je Modžtaba Hamnei? Espreso

Mondo

Na dugoj listi potencijalnih kandidata su: Alireza Arafi - visoki sveštenik, član Skupštine eksperata i šef Komskog seminara, konzervativac koji takođe služi u Savetu čuvaraAjatolah Hašem Hoseini Bušehri - prvi zamenik predsedavajućeg Skupštine eksperata i šef Društva seminara koji često predvodi molitve petkom u Komu u ime vrhovnog vođeAli Asgar Hedžazi - moćna figura iza kulisa koja nadgleda političko-bezbednosne poslove u kancelariji vrhovnog vođe, duboko ukorenjena u iranskoj obaveštajnoj mrežiGolam Hosein Mohseni Edžei - aktuelni šef pravosuđa i bivši ministar obaveštajnih poslova koji se smatra jakim, lojalnim insajderomMohamed Mohamadi Golpajegani - dugogodišnji šef kabineta u kancelariji HamneijaAli Akbar Velajati - bivši ministar spoljnih poslova i trenutni visoki savetnik Hamneija za spoljnu politikuKamal Harazi - još jedan bivši ministar spoljnih poslova, trenutno služi u Savetu za proveru državne koristi i Strateškom savetu za spoljne poslove IranaAli Laridžani - bivši predsednik parlamenta i glavni nuklearni pregovarač, pragmatičan konzervativacReza Pahlavi - sin svrgnutog iranskog šaha, koji živi u egzilu i zalaže se za sekularni, demokratski Iran, vidi se kao simbolički lider u slučaju potpunog kolapsa režimaModžtaba Hamnei - drugi sin ajatolaha sa bliskim vezama sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) i iranskom konzervativnom elitom Jedna je od najuticajnijih figura u iranskom svešteničkom establišmentu kojim rukovodi njegov otac, piše Rojters.

Rođen je 1969. Mondo

021

godine", dodaje ona, misleći na nevoljnu odluku prvog iranskog revolucionarnog vođe da ogorčeno prihvati primirje u razornom iransko-iračkom ratu.'Ovo nije rat koji Iran želi'U proteklih deset dana, žestoki izraelski udari naneli su više štete iranskom komandnom lancu i vojnoj mašineriji nego njegov osmogodišnji rat sa Irakom, koji još uvek baca dugu senku na iransko društvo.Izraelski napadi su eliminisali mnoge sa najviših položaja iranskih snaga bezbednosti zajedno sa vodećim nuklearnim naučnicima.Ulazak Amerike u ovaj sukob sada je samo pojačao taj pritisak.Islamska revolucionarna garda (IRGC), osnovana nakon iranske revolucije 1979.

godine, prkosno upozorava na odmazdu protiv SAD zbog koje će one „trajno zažaliti".Ali iza oštrog rata rečima kriju se brzi proračuni radi izbegavanja katastrofalne greške u koracima.„Ovo nije rat koji Iran želi", kaže Hamidreza Azizi, iz Bliskoistočnog saveta za međunarodne odonose.„Ali već vidimo argumente pristalica režima da je, bez obzira na razmere prave štete koje su SAD mogle da nanesu, imidž Irana kao snažne zemlje i regionalne sile toliko dramatično uzdrman da to zahteva odgovor." Dim iznad Tel Aviva nakon udara iranskih raketa 22. juna Svaka reakcija je, međutim, rizična.Direktan napad na jednu od dvadesetak američkih baza na Bliskom istoku, ili jednog od više od 40.000 pripadnika američkih trupa, verovatno bi pokrenuo krupnu odmazdu Amerike.Zatvaranje Ormuskog moreuza, strateškog plovnog puta za petinu svetskog naftnog saobraćaja, moglo bi da se obije o glavu uznemiravanjem arapskih saveznika u regionu, baš kao i Kine, glavne mušterije za iransku naftu.Zapadne pomorske snage bi takođe mogle biti primorane da zaštite ovo krupno „usko grlo" i izbegnu značajne ekonomske potrese.A ono što je Iran smatrao vlastitom „ofanzivnom odbranom", njegova mreža posrednika i partnera širom regiona, oslabljeno je ili izbrisano u izraelskim napadima i atentatima tokom proteklih 20 meseci rata.Nije najjasnije da li postoji prihvatljivi prag za Iran koji bi se doživeo kao uzvraćanje koje neće izazvati gnev Amerike, a koji bi omogućio obema stranama da se povuku sa same ivice.Ovaj komplikovani odnos bio je stavljen na probu najmanje jednom ranije.Pre pet godina, kad je predsednik Tramp naredio atentat na komandanta IRGC-a Kasema Sulejmanija u napadu dronom na Bagdad, mnogi su strahovali da bi to moglo da izazove katastrofalno otimanje situacije kontroli.Ali Iran je najavio kontranapad preko iračkih zvaničnika, napavši delove američkih baza u kojem je izbegnuto stradanje američkog osoblja ili nanošenje značajne štete.Ali ovaj trenutak je mnogo većih razmera.'Amerika je izdala diplomatiju, a ne Iran'Predsednik Tramp, koji je iznova iskazivao preferenciju prema „postizanju pogodbe sa Iranom" umesto da ga „vraški izbombarduje" sada deluje kao da je odlučno stao u izraelski ćošak u ringu.On je opisao Iran kao „siledžiju Bliskog istoka" rešenog da napravi nuklearnu bombu – što je zaključak koji ne dele prethodne procene američkih obaveštajnih službi.Obaveštajni timovi sada detaljno analiziraju rezultate onoga što Pentagon naziva „najvećim operativnim udarom bombardera B-2 u američkoj istoriji".On je naneo „izuzetno veliku štetu i razaranje" glavnim iranskim nuklearnim postrojenjima u Natanzu, Isfahanu i Fordovu.Samo „bombe razaračice bunkera" mogu da probiju postrojenje Fordov zakopano duboko u planini. 021

Danas

godine.Vlast vrhovnog ajatolaha Alija Hameneija je uzdrmana, on je već odredio verske državne i vojne naslednike ako bi bio ubijen, prenose evropski mediji navode lista Njujork tajms.I ukazuju na to da je američki predsednik Donald Tramp zapretio islamskom režimu u Iranu još žešćim napadima ako posle udara na tri iranska nuklearna centra ne pristane na primirje i obustavu programa za proizvodnju atomske bombe, već pokuša da napadne američke baze u regionu.„Ali, ako bi prihvatili takvo poniženje, mule na vlasti bi izazvale pobunu u iranskom narodu koji se sučeljava s teškim saznanjem da ga je islamski režim ne samo izolovao, osiromašio i podvrgao tlačenju, već nije u stanju ni da odbrani zemlju“, piše, pored ostalog, francuski list Lezeko.„Klasičan mehanizam kad jedna diktatura doživi vojni poraz jeste da je ‘car go’ i to se videlo u Argentini posle poraza na Malvinima/Foklandima, ili u slučaju Miloševića 1999…iako to ne ide baš automatski, jer Sadam Husein je privremeno preživeo svoj poraz u Kuvajtu“, dodaje pariski dnevnik.Mada napominje da je „šansa režima u Teheranu to što ne postoji nijedna uverljiva politička alternativa, opozicionari su svi u izbeglištvu, u zatvoru ili na groblju“.Neki mediji i analitičari u EU procenjuju da bi region i sam Iran upali u haos ako bi uzdrmani islamski režim u Teheranu pao s vlasti, a upozoravaju da su Bliski istok i svet na pragu velike neizvesnosti posle američkog vojnog udara na Iran.Tako se smatra da će cena nafte besumnje porasti, a postavlja se i pitanje hoće li posle američkog udara na iranske nuklearne centre, Iran napasti američke baze u regionu i blokirati za svetski promet nafte bitan moreuz Hormuz, što bi ceo region gurnulo u rat i uzdrmalo ceo svet.Zvaničnici EU ponovo pozivaju na obustavu rata i mirovne pregovore, francuski predsednik Emanuel Makron je hitno sazvao sednicu saveta nacionalne bezbednosti.Tramp je izjavio da se „Iran, moćnik Bliskog istoka, sad mora povinovati miru“.Ipak, mediji u EU ukazuju na to da su izvori u Teheranu stavili do znanja da su pre američkog bombardovanja sav obogaćeni uranijum i potreban materijal povučeni iz pogodjenih podzemnih nuklearnih centara.U prilog takvoj tvrdnji možda ide i da je Međunarodna agencija za atomsku energiju saopštila da nikakve radioaktivne radijacije nisu zabeležene na tri iranska nuklearna centra koje su pogodile američke bombe.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas