Najvažniji faktori su kreditni rejting zemlje i ocena investitora u pogledu sposobnosti emitenta da kontinuirano i uredno servisira zaduženje“, objasnio je Gujaničić.Na pitanje, da li možemo očekivati dalji rast kamatnih stopa, Gujaničić kaže da će trend domaćih kamata u velikoj meri zavisiti od generalnog nivoa kamata na globalnom nivou, a na njega u velikoj meri, kako je istakao, utiču inflatorni pritisci.„Stoga, nastavak trenda smanjenja kamata ECB-a pozitivno utiče na cenu budućeg zaduživanja Srbije, dok su na negativnoj strani i dalje povišeni inflatorni pritisci u našoj zemlji, politička nestabilnost, kao i neodrživost domaćeg privrednog modela koji se zasniva na prevelikim državnim investicijama i stranim ulaganjim“, rekao je Gujaničić.Šta još pokazuju podaci?Osim što podaci iz AMECO baze pokazuju da Srbija plaća visoku kamatu zaduživanja u poređenju sa EU, ovi podaci pokazuju da, s druge strane, Srbija ima umereni javni dug u odnosu na BDP.Javni dug Srbije iznosio je na kraju prošle godine 47,5 odsto BDP-a, što je značajno niže od proseka Evropske unije (82,4 odsto), a posebno od evrozone, gde je dug dostigao 89,1 odsto.Evropske zemlje koje su najmanje zadužene su Estonija (23,2 odsto), Bugarska (24,5 odsto), Luksemburg (27,5 odsto), Danska (31 odsto) i Švedska (32,8 odsto).Najzaduženija evropska zemlja i dalje je Grčka čiji javni dug iznosi 153,1 odsto BDP-a, iza nje Italija sa 136,6 odsto, Francuska sa 112,7 odsto, Belgija sa 103,4 odsto i Španija sa 102,3 odsto.Međutim, uprkos visokim dugovima, sve ove zemlje plaćaju niže kamatne stope od Srbije, jer tržišta imaju više poverenja u njihove ekonomije.Na primer, Nemačka ima javni dug od 63 odsto BDP-a – više nego Srbija – ali plaća samo 1,7 odsto kamatu. Danas