Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
118
3.61
8.18
56.39/1.66
118.00
9.62
0.08
7552.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 118
208 ■ 0.99/0.01 ■ 12 ■ 541.7
Best clustering variants
208 0.99/0.01 12 541.7
Bizportal

Građani i pravna lica u Podgorici duguju za vodu 4,25 miliona evra, a gubici na vodovodnoj mreži iznose 54 odsto.Kako bi se smanjili gubici, što je prioritet preduzeća Vodovod i kanalizacija, nastaviće se sa zamenom cevovoda, rečeno je Gradskom portalu u tom preduzeću.Cevovod je u upotrebi duži vremenski period i njegova zamena, kako su naveli, podrazumeva rekonstrukciju vodovodne mreže, za šta su u gradskom budžetu predviđena značajna sredstva.Kada je reč o dugovanjima, koja zaključno sa 15. aprilom iznose 4,25 miliona evra, navodi se da su se neki građani žalili na enormno velike račune za vodu pa su u medijima objavljivane i cifre i od čak 941 evra, iz Vodovoda su pojasnili da svi potrošači koji su primili uvećan račun za vodu mogu podneti zahtev za reklamaciju.

Pojasnili su da se posle primljenog zahteva radi kontrola mernog mesta i konstatuje da li postoji kvar na vodomeru odnosno ventilima a ukoliko se ustanovi da kvar postoji potrošaču se koriguje račun.– Ukoliko se ustanovi da je vodomer ispravan, potrošačima savetujemo da urade kontrolu unutrašnjih instalacija, jer ta vrsta kvara u većini slučajeva bude uzrok visokog računa za vodu- dodali su iz ovog preduzeća.Naveli su da je trenutno registrovano 13.212 potrošača koji se snabdevaju sa zajedničkog vodomera i da se iz dana u dan taj broj smanjuje, jer, kako su istakli, sve više potrošača koristi mogućnost ugradnje internog brojila.Što se tiče mogućeg stečaja, o čemu se u javnosti govori mesecima i to zbog duga od oko šest miliona evra, u Vodovodu su istakli im ne preti stečaj jer se očekuje da će nova cena vode dovesti do stabilizacija poslovanja i da će u relativno kratkom roku moći da izmiruju dospele obaveze. Bizportal

Danas

To pokazuje da je zaduživanje za Srbiju skuplje, jer tržišta traže veću cenu da bi pokrila rizik.Glavni broker Momentum Securities Nenad Gujaničić izjavio je za Danas da je kamatna stopa koju neka zemlja plaća rezultat većeg broja faktora.„Kada su u pitanju države, cena zaduživanja ne zavisi samo od udela javnog duga u BDP-u, premda je jasno da manje opterećenje pozitivno utiče na cenu duga.

Najvažniji faktori su kreditni rejting zemlje i ocena investitora u pogledu sposobnosti emitenta da kontinuirano i uredno servisira zaduženje“, objasnio je Gujaničić.Na pitanje, da li možemo očekivati dalji rast kamatnih stopa, Gujaničić kaže da će trend domaćih kamata u velikoj meri zavisiti od generalnog nivoa kamata na globalnom nivou, a na njega u velikoj meri, kako je istakao, utiču inflatorni pritisci.„Stoga, nastavak trenda smanjenja kamata ECB-a pozitivno utiče na cenu budućeg zaduživanja Srbije, dok su na negativnoj strani i dalje povišeni inflatorni pritisci u našoj zemlji, politička nestabilnost, kao i neodrživost domaćeg privrednog modela koji se zasniva na prevelikim državnim investicijama i stranim ulaganjim“, rekao je Gujaničić.Šta još pokazuju podaci?Osim što podaci iz AMECO baze pokazuju da Srbija plaća visoku kamatu zaduživanja u poređenju sa EU, ovi podaci pokazuju da, s druge strane, Srbija ima umereni javni dug u odnosu na BDP.Javni dug Srbije iznosio je na kraju prošle godine 47,5 odsto BDP-a, što je značajno niže od proseka Evropske unije (82,4 odsto), a posebno od evrozone, gde je dug dostigao 89,1 odsto.Evropske zemlje koje su najmanje zadužene su Estonija (23,2 odsto), Bugarska (24,5 odsto), Luksemburg (27,5 odsto), Danska (31 odsto) i Švedska (32,8 odsto).Najzaduženija evropska zemlja i dalje je Grčka čiji javni dug iznosi 153,1 odsto BDP-a, iza nje Italija sa 136,6 odsto, Francuska sa 112,7 odsto, Belgija sa 103,4 odsto i Španija sa 102,3 odsto.Međutim, uprkos visokim dugovima, sve ove zemlje plaćaju niže kamatne stope od Srbije, jer tržišta imaju više poverenja u njihove ekonomije.Na primer, Nemačka ima javni dug od 63 odsto BDP-a – više nego Srbija – ali plaća samo 1,7 odsto kamatu. Danas