Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
203
3.90
10.33
95.70/2.37
203.00
17.77
0.09
16437.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 203
252 ■ 0.99/0.01 ■ 21 ■ 275.3
Best clustering variants
252 0.99/0.01 21 275.3
Danas

Nismo veće trube Videli od Guče Kao što su studenti Što žele da uče.Izgledaju oni Ko optička varka Podigli su šatore Nasred lepog parka.Pa od tih studenata Što žele da uče Ne mož ko čovek Ni da šetaš kuče.Tamo gde je Fifi Drvo zašoravo Ćaciji se bore Za studentsko pravo.Ne mož u tom parku Da kopaš po pesku Ćaciji se bore Da pišu u svesku.Ne mož u tom parku Da sediš na klupi Jerbo ga nastanjuju Pametni a glupi.Ne mož tamo niko LJuljašku da jaše Dečicu nam malu Ćaciji sad plaše.Tamo gde su kučići Skakali bezbrižno Skupila se škvadra Što liči na dno.Mesecima tu su Al nisu za džabe NJima se pridružile I napredne babe.Slušajući gluposti Profesora Čede U park su pristigle I napredne dede.Čuvaju nam Srbiju Od zlih blokadera Svako od njih razmišlja Kao Baba Sera.Mala nužda jedan A velika dva Propade mi semestar J… njega ja.Tu su pored ostalih Od ranije znalci U park pristigli Sitni kriminalci.Jednom je i predsednik Izašo iz rupe Da mu složno Ćaciji Celivaju ….Jednom im je predsednik Girice darivo Pojeli su girice I usput po pivo.Pa im je za Vaskrs Darivao jaja Tražili mu Ćaciji Od Šipova Zmaja.Tražili mu Ćaciji I Lukasa Acu A može i gratis Diskreciju Macu.Procvetali Ćaciji Puna im je duša Kad ih je nahvalila Ćaci Karleuša.Prošlo je to vreme Ko dlanom o dlan Ćacilend je postao Američki san.Postali su država Nalik Vatikanu Niko tamo nije Našo neku manu.Mora da će uskoro Da biraju papu Kome će da stave Ćacijevsku kapu.Biti će taj papa Bolji nego Franja Zvaće se prigodno Ćaci papa Sranja.Ćaci papa Sranja Izmeđ gustog granja U parku će svoju Državu da sanja.Države te nema Još na karti sveta Granice su njene Od toi-toi klozeta.Prokišnjava šator Kad padaju kiše Ali zato klozet Prelepo miriše.Ćacilend taj mali Ima svoje čari Čuvaju ga složno Klozet graničari.Tu će Papa Sranja Ćacilendski Franja Naprednjačkom bogu Non-stop da se klanja.Širiće on veru Ćacilendskoj vrsti Krstiće se složno Sa svi svoji prsti.Čitaće im redovno Bibliju za Ćaci Novi zavet ne treba Stari nek se baci.Širiće on tamo Molitve za mir Napisane čitko Na toalet papir.Biće oni složni Kao jedan tim Papa Sranja biće Izabran uz dim.Ako papa bude Iz sela Kovilja Pustiće mu dim Sa ćumur roštilja.Ako papa bude Biran ispod šatre Pustiće mu dim Sa logorske vatre.Ako papa bude Sa prelepog Uba Pustiće mu neko Toi-toi goluba.I tako će Ćacilend Država ta mala Biti nova religija Korisnih budala.Koji vole kafu Gorču ali slađu Samo da nam ne riknu Usred štrajka glađu.Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/ShutterstockUmesto najavljenog izlaska iz krize, uvođenje onlajn nastave poslednjih nedelje stvorilo je još veću konfuziju i podele na pojedinim fakultetima.Više od 60 visokoobrazovnih ustanova dobilo je dozvolu Ministarstva prosvete za izvođenje nastave na daljinu dok traju studentske blokade, poslednji su podaci Nacionalnog tela za akreditaciju (NTA).To što je saglasnost dobijena ne znači međutim da se predavanja i održavaju.Tamo gde ih ima, modeli nastave se razlikuju, a pred posebnim izazovom su fakulteti na kojima je laboratorijski rad nezamenljiv.„Veliki broj profesora podržava zahteve studenata, ali nisu želeli da školska godina propadne.„Pokušavamo da studentima koji žele da nastave godinu pružimo neki oblik nastave i, nadamo se, ispita.„Imamo puno studenata kojima je ostalo malo ispita do diplome“, kaže Branislav Boričić, profesor Ekonomskog fakulteta, na kome je počela onlajn nastava.Studenti su prethodnih pola godina blokirali fakultete tražeći ispunjenje zahteva povezanih sa stradanjem 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, na šta je vlast odgovorila da je sve što je traženo i ispunjeno.Učesnici blokada su to odbacili i pridružili dodatne zahteve, među kojima je i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.Vlada je u međuvremenu izmenila propise smanjujući plate zaposlenima na univerzitetima, zbog čega je poslednja zarada za neke od njih bila svega nekoliko hiljada dinara.Posle ovog finansijskog udarca, ređale su se objave o uvođenju onlajn nastave.„Cilj vlasti je da podstakne podele na fakultetima ko je prešao na onlajn nastavu, a ko nije.„To je perfidna igra da se naruši jedinstvo koje je bilo na zavidnom nivou“, kaže Janko Baljak, reditelj i profesor Fakulteta dramskih umetnosti, za BBC na srpskom.Za nadoknadu „više ne postoje ni teoretske šanse“, smatra on.Studenti u blokadi usprotivili su se uvođenju onlajn nastave, poručujući da od blokada neće odustati.„Onlajn nastava nije uvedena da bi se studentima omogućilo obrazovanje, već da bi se ugušio studentski bunt“, kaže Dušan Tasić, student Medicinskog fakulteta u Nišu, za BBC na srpskom.U međuvremenu, iz Ministarstva prosvete stigao je stav da upis na fakultete ne može da počne dok se ne završi nadoknada.„S obzirom da nije počelo nadoknađivanje nastave, mi danas ne znamo kada se završava školska godina“, rekao je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković.Ko je počeo onlajn nastavu?Ceo Univerzitet u Kragujevcu i i Državni univerzitet u Novom Pazaru dobili su saglasnost Ministarstva prosvete za izvođenje nastave na daljinu.Dobila ju je i većina fakulteta Novosadskog univerziteta, manji broj viskoškolskih ustanova u Nišu, i najmanje njih u Beogradu.Među fakultetima koji imaju saglasnost je Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, sa koga su se i raširile blokade visokoškolski ustanova prošle godine.Onlajn nastave na FDU-u nema, tvrdi Janko Baljak.„Niti nastava na našem fakultetu može tako da se izvodi.„Na filmovima, pozorišnim predstavama radi se tokom cele godine.

To nije proces koji može da se sabije u mesec dana i da možemo da kažemo da smo odškolovali reditelje ili glumce“, kaže on za BBC na srpskom.Na spisku NTA-a je i Fakultet tehničkih nauka (FTN) u Novom Sadu, čiji studenti takođe kažu da onlajn nastava nije ni počela.„Onlajn nastave neće biti dok se studenti i predstavnici fakulteta ne dogovore”, kaže Aleksa Simić, student FTN-a, za BBC na srpskom.Kada će taj dogovor biti postignut, ne može da kaže. ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/ShutterstockStudenti su se pridružili profesorima na protestu ispred Vlade Srbije 23. maja, nezadovoljni poslednjim potezima vlastiKako izgleda onlajn nastava?Različito.Neki studenti potvrdili su za BBC na srpskom da imaju takozvani asinhroni model, što znači da profesori postavljaju prezentacije i druge materijale na onlajn platforme, a studenti mogu da im pristupe u koje god vreme žele.Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu održavaju se i predavanja preko aplikacija Zuma i Timsa, tako da studenti i profesori mogu da razgovaraju, kaže profesor Boričić.„Naravno da je onlajn nastava drugog kvaliteta. Danas

Kurir

Ističe se da visokoškolske ustanove ne mogu primenjivati hibridni model nastave, odnosno izvođenje nastave na daljinu u uslovima nemogućnosti rada u sedištu visokoškolske ustanove bez prethodno dobijene saglasnosti Ministarstva prosvete i svaka je dužna da pojedinačno podnese zahtev za dobijanje saglasnosti uz dostavljanje plana nadoknade nastave i modela primene nastave na daljinu.

Na ovaj način realizacija nastave putem komunikaciono-informacionih sistema u specifičnim okolnostima ne predstavlja odstupanje od važećih akreditacionih standarda - navedeno je na sajtu NAT-a. 1. UNIVERZITET U KRAGUJEVCU (zajedno sa fakultetima članicama) 2. DRŽAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU 3. Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu 4. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Nišu 5. Pedagoški fakultet u Vranju Univerziteta u Nišu 6. Elektronski fakultet Univerziteta u Nišu 7. Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu 8. Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu 9. Fakultet zaštite na radu Univerziteta u Nišu 10. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Nišu 11. Pravni fakultet Univerziteta u Nišu 12. Tehnološki fakultet u Leskovcu Univerziteta u Nišu 13. Fakultet umetnosti Univerziteta u Nišu 14. Građevinsko-arhitektonski fakultet Univerziteta u Nišu 15. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu 16. Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu 17. Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu 18. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 19. Tehnološki fakultet Univerziteta u Novom Sadu 20. Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu 21. Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu 22. Tehnički fakultet "Mihajlo Pupin" Zrenjanin Univerziteta u Novom Sadu 23. Građevinski fakultet u Subotici Univerziteta u Novom Sadu 24. Pedagoški fakultet u Somboru Univerziteta u Novom Sadu 25. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu 26. Akademija umetnosti Univerziteta u Novom Sadu 27. Fakultet za obrazovanje učitelja i vaspitača Univerziteta u Beogradu 28. Fakultet organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu 29. Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu 30. Fakultet veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu 31. Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu 32. Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu 33. Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu 34. Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu 35. Saobraćajni fakultet Univerziteta u Beogradu 36. Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu 37. Tehnički fakultet u Boru Univerziteta u Beogradu 38. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu 39. Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu 40. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu 41. Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu 42. Fakultet muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu 43. Fakultet likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu 44. Fakultet primenjenih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu 45. Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum 46. Akademija umetnosti Univerziteta Alfa BK 47. Računarski fakultet Univerziteta Union 48. Fakultet savremenih umetnosti Univerzitet Privredna akademija u Novom Sadu Akademije strukovnih studija i visoke škole strukovnih studija: 49. Akademija strukovnih studija Šabac 50. Beogradska akademija poslovnih i umetničkih strukovnih studija 51. Akademija strukovnih studija Beograd 52. Akademija strukovnih studija Politehnika 53. Akademija tehničko-vaspitačkih strukovnih studija Niš 54. Akademija strukovnih studija Zapadna Srbija 55. Akademija strukovnih studija Šumadija 56. Akademija tehničko-umetničkih strukovnih studija Beograd 57. Akademija vaspitačko-medicinskih strukovnih studija, Kruševac (za Odsek medicinskih studija Ćuprija) 58. Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trenera Subotica 59. Visoka tehnička škola strukovnih studija u Novom Sadu 60. Visoka tehnička škola strukovnih studija u Subotici 61. Visoka poslovna škola strukovnih studija Novi Sad 62. Visoka škola strukovnih studija – SIRMIJUM, Sremska Mitrovica 63. Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu 64. Visoka strukovna vaspitačka i medicinska škola u Vršcu 65. Visoka škola strukovnih studija „Vazduhoplovna akademija“ (zbog zatvaranja objekta koji je u rekonstrukciji). Više o ovome možete pročitati OVDE. Kurir

Danas

Ne baš. Trebalo je zabraniti sve koji su učestvovali u vladi SPS-SRS-JUL, pokušali genocid i izgubili Kosovo, a ne dopustiti fašistima da, nakon poraza Nemačke 1945, i dalje divljaju po minhenskim pivnicama i skupštinskim klupama.*** I sad, nove su karte podeljene i šta činiti sa njima?

Šta bi uradio streljani premijer, pitao sam se. Pa igrao bi sa tim kartama, ne bi sedeo sa strane i kukao na zlu sreću. Tako sam i ja doživeo i prihvatio (još jedna odluka) poziv mog kolege sa Hemijskog fakulteta Aleksandra Popovića, ministra nauke i zaštite životne sredine, da zauzmem mesto pomoćnika za međunarodnu saradnju.Njegov kabinet je zadržao i ljude iz DS-a iz Đinđićeve vlade, i funkcionisao je kao dobar nacionalni tim, upravo onako kako sam se nadao da treba da funkcionišu DS i DSS na nivou cele države.*** U naredne dve godine uradili smo niz važnih stvari za zemlju i njeno približavanje EU. Završili smo pregovore sa Evropskom komisijom i usaglasili Memorandum o prvom pristupanju Srbije evropskim programima za istraživanje i razvoj, koji se od tada u manje-više neizmenjenom obliku obnavljaju do današnjeg dana.*** Obezbedili smo i sproveli nezavisne inostrane recenzije za srpske naučnoistraživačke projekte u ciklusu 2006-2010, najviše zahvaljujući pomoći Austrije i Francuske.Konačno, u saradnji sa IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) iz Beča, otpočeli smo proces rešavanja problema istrošenog nuklearnog goriva iz reaktora u Vinči i obezbedili finansiranje EU za kritičnu fazu prepakivanja i transporta goriva, koja nije bila pokrivena komercijalnim ugovorom sa Rusijom – zemljom porekla svežeg i prijema istrošenog goriva. Danas

Danas

Od kada je Miloš Pavlović, od milošte zvani Glavni Ćaci, najavio štrajk glađu „studenata koji žele da uče“, ukoliko do 1. juna fakulteti ne počnu sa radom, oči cele Srbije su u brizi kako će ovaj „najbolji student u Srbiji“, koji jedino još nije pretekao „najboljeg studenta u istoriji“, izdržati gladovanje.Nije poznato koliko će se ovom Ćaci-asketi pridružiti „studenata“, pošto je pored njega, u Pionirskom parku, uočeno još 3,5 njih.Koliko navodnika u dva pasusa, mada, kada bolje razmislim, pola ovog teksta će morati pod navodnike zbog autentičnosti ovog ćaci-pokreta i njihovih akcija.Neki zlonamerni ljudi, koji predvode „obojenu revoluciju“, sumnjaju da će Glavni Ćaci uopšte započeti štrajk glađu. Kažu da je tamo sve lažno i bleda kopija onoga što su „studenti koji ne žele da uče, već da ruše državu“ uradili za ovih šest meseci.Ruku na srce, čitavo to nehigijensko naselje zvano Ćacilend podseća na neku sumanutu paralelnu stvarnost.Oni, kao i ovi „studenti-rušitelji“, blokiraju, ali u nedostatku fakulteta izabraše Pionirski park, imaju svoje zahteve, svoje profesore i građane koji ih podržavaju — čak imaju i „bakice“ koje im tamo donose hranu.Zamalo i sud u Novom Sadu ne blokiraše, kako bi se „junaci“ koji su palicom studentkinji polomili vilicu, pustili na slobodu.Foto: A. RoknićKako bi se odagnale sumnje u nameru Pavlovića i još dva i po studenta da štrajkuju glađu, imam nekoliko predloga da se one odagnaju.Najbolje bi bilo kada bi nas, izdajničko-nezavisne novinare, konačno pustili u Ćacilend kako bismo ispratili štrajk glađu.Iako sam toj nehigijenskoj naseobini prišao samo jednom, i to službeno 15. marta, spreman sam da podnesem žrtvu i da, ukoliko gos’n Ćaci pristane, provedem s njim svo vreme njegovog gladovanja i budem živi svedok ove žrtve u ime znanja.Dok on bude štrajkovao, ja ću da se gostim pljeskavicama i ostalim đakonijama kako bih mu čeličio volju i samim tim njegov podvig učinio još većim.U znak solidarnosti, štrajku glađu mogao bi da se pridruži i predsednik. Danas

Danas

Njima fakultet više nije fakultet, njima je fakultet politička organizacija“, navela je Mihajlovićeva.Da je bivša potpredsednica Vlade Srbije u poslednjih nekoliko meseci, sa kritika, prešla na podršku bivšim kolegama iz vlasti, očigledno je svakome ko pažljivo prati njene objave na društvenim mrežama.Nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu pozivala je tadašnjeg ministra Gorana Vesića da podnese ostavku, a onda je vremenom prešla na pozive profesorima i dekanima univerziteta da podnesu ostavke i idu u partije i tamo se bave politikom.Danas tvrdi i da je rekonstrukcija i modernizacija pruge od Beograda do Budimpešte bio graditeljski poduhvat 21. veka, kao što je bila izgradnja prve pruge u Srbiji 1884.

godine.Printskrin Zorana Mihajlovic„Država važnija od toga ko se radovao što nisam više u SNS“Menjala je Mihajlovićeva stavove, ali jedno je sigurno, iako su bili u istoj partiji, ona i Vladimir Đukanović nikada nisu bili na istoj liniji.Na pitanje šta se to tako krucijalno pomenilo, ona za Danas kaže da se u važnim trenucima za društvo i zemlju nikad nije bavila time šta je ko kada rekao, već kako se problemi rešavaju.„Imam svoje stavove o svemu, od napretka ka EU, do zalaganja za litijum, do toga da sam od samog početka bila i jesam protiv blokada i uništavanja fakulteta, gušenja osnovnog ljudskog prava slobode kretanja i učenja“, ističe bivša potpredsednica SNS za naš list.Upitana kako se to njeni stavovi poklapaju baš sa najekstremnijim stavovima iz SNS koje plasira Đukanović, ona odgovara da nije pratila ko je šta prvi rekao i da je to manje važno.„Od kad gledam šta se dešava na nekim fakultetima, od FPN pa na dalje, znajući takođe njihovo finansijsko stanje, gledajući kako manjina onih koji bi da se bave politikom drže zatočen fakultet, govorila sam o tome, da neke fakultete unutar Univerziteta moguće je i ugasiti, a potom ponovo osnovati. Danas

Danas

U toku te šeste nedelje je protiv nas pokrenut disciplinski postupak, pa smo, da ne bismo ispale kukavice, obustavu rada produžile još jednu nedelju – priča Filipović.foto: Bus Plus Production/ATAImagesOna dodaje da su kao razlog za obustavu nastave navele ugroženu bezbednost, što je, podsetimo, bilo i obrazloženje mnogih prosvetara koji u prethodnom periodu nisu držali časove.Na pitanje kako su reagovale njihove kolege u kolektivu, Filipović odgovara da su imale tihu podršku pet, šest ljudi, ali da su doživele da ih neki nazivaju neradnicama i govorili su da im treba dati otkaz.– Problem je ova sredina, ljudi se plaše, a nas tri smo „štrčale“ – smatra Filipović.Naša sagovornica, inače, u pomenutoj školi radi 24 godine, njena koleginica Vesna 23, a Mirjana nešto kraće, jer je prethodno bila zaposlena u osnovnoj školi.Filipović tvrdi i da su ona i profesorka Mirjana Mihajlov od ranije „trn u oku“ direktorki, jer nisu želele da poklanjaju dvojke.– Dok ona nije stranački postavljena mi smo kao škola bili mala oaza van politike – tvrdi naša sagovornica.Šta na ove navode kaže direktorka Gimnazije i stručne škole „Svetozar Miletić“ nismo dobili odgovor do objave ovog teksta.Direktorku smo pitali i zašto je pomenutim profesorkama izrečena najteža mera – prestanak radnog odnosa, kada je bezmalno na stotine nastavnika u drugim školama takođe bilo u obustavi rada u prethodnom periodu.Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije, smatra da je u pitanju odmazda direktorke te škole, za razliku od direktora obrazovnih ustanova u kojima su na desetine nastavnika i duže bili u obistavi i nije bilo pokrenutih disciplinskih postupaka, „jer su direktori očito razumni i racionalni ljudi i nisu hteli da rade protiv interesa svojih kolega“.Kokot potvrđuje da su u nekim školama pokrenuti disciplinski postupci protiv zaposlenih zbog obustave rada, ali smatra da to nije masovna pojava.– Rok za pokretanje disciplinskog postupka je tri meseca, ali ne verujem da će ih biti više nego sada.

U nekim situacijama su pokrenuti postupci protiv svih zaposlenih na osnovu naloga prosvetnih inspekcija koje nisu bile nadležne u situaciji kada su se ljudi pozivali na ugroženu bezbednost, a imamo i pojedinačnih psotupaka gde su direktori lično rešili da ih pokrenu i vode. Danas

Danas

Danas, u 11:30 ispred TUŠ-a (nekadašnji ŠUP) „Toza Dragović” u Kragujevcu održaće se protest zbog pritisaka i kažnjavanja maturanata i profesora koji su učestvovali u blokadi od strane direktora te škole Ivice Miljkovića.Dolazak na protest ispred ŠUP-a su preko viber grupa i društvenih mreža najavili profesori i učenici obližnje Druge kragujevačke gimnazije, studenti u blokadi kragujevačkog Univerziteta, građani…Miljkovićeve „postupke” najoštrije je osudio i Foum kragujevačkih škola u svom sinoćnjem saopštenju.– Najoštrije osuđujemo svaki vid pritiska, kažnjavanja i pretnji kolegama i maturantima Trgovinsko-ugostiteljske škole „Toza Dragović” od strane direktora škole Ivice Miljkovića. Protiv deset maturanata škole pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak, osmoro kolega je dobilo pismene opomene, a profesorki Suzani Rogan preti otkaz zbog drugog disciplinskog postupka koji je protiv nje pokrenut, navodi se u obraćanju javnosti i medijima FKŠ uz poećanje da se „svi oni kažnjavaju zbog podrške studentima tokom blokade škole”.Iz Foruma kragujevačkih škola apeluju na rukovodstvo škole TUŠ „Toza Dragović” da, umesto podizanja tenzija, podstakne normalizaciju međusobnih odnosa i da odustane od svakog vida kažnjavanja.Kao što je Danas već više puta pisao TUŠ „Toza Dragović” je bila poslednja srednja škola u Kragujevcu koja je stupila u blokadu u znak pdrške studentskim protestima.

Javnosti nije nepoznato da je direktor Ivica Miljković od prvog dana pokušavao da omete i prekine blokade.Direktor Ivica Miljković nije jedini direktor srednje škole u Kragujevcu koji je pokušao da „slomije” blokadu i „ugasi” protest maturanata ali je on to nekako uvek činio najbrutalnije i najbanalnije.Miljković je tokom protesta zaključavao toalete učenicima u blokadi, oduzimao im donacije hrane (koje su se ubuđale u nekom njegovom magacinu) i zaplenio njihove lične stvari koje je danima zadržao, ulazio u školu kroz prozor tokom blokade, na početku protesta vukao učenike da uđu u školu, fizički je nasrnuo i vređao jednu maturantkinju na početku blokade…Zbog toga su, kako je takođe izveštavao Danas, učenici, njihovi profesoi i roditelji, studenti i građani Kragujevca više puta organizovali proteste ispred i u školi, kao što će i danas.Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas