Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
222
8.51
11.71
105.07/5.75
222.00
22.23
0.10
16032.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 222
288 ■ 0.99/0.01 ■ 23 ■ 234.8
Best clustering variants
288 0.99/0.01 23 234.8
14:41 h 30-May-2025
  • Dani izraelskog filma u Beogradu odloženi su zbog, kako tvrdi Ambasada Izraela, pretnji i pritisaka propalestinskih grupa koje žele da spreče promociju izraelske kulture, dok su sa druge strane pojedini umetnici, u znak solidarnosti s Palestinom, otkazali sopstvenu izložbu. Dani izraelskog filma, koji su trebali da se održe od 4. do 6. juna u beogradskom Domu omladine, odloženi su usled, kako se navodi, pretnji, pritisaka i zastrašivanja od strane propalestinskih aktivista.
  • ◉ Otkazani Dani izraelskog filma u Beogradu: Ambasada reagovala zbog navodnih pretnji i pritisaka
07:00 h 28-May-2025
  • KADA završi posao u Hemijsko-medicinskoj školi, u kojoj godinama predaje matematiku, Vrščanka Danijela Radeka (42) postaje sušta suprotnost svojoj profesiji i strogim matematičkim formulama.
  • FIGURE IZ RERNE KAO DA SU ŽIVE: Vrščanka Danijela Radeka među retkima u Srbiji izrađuje statue od polimerne gline (FOTO)
06:00 h
  • Kulturno-umetničko društvo „Branko Cvetković“ obeležiće osam decenija postojanja susretom generacija „cvetkovićevaca“, kako su nazvali večerašnji koncert u Ustanovi kulture „Vuk“ (Bulevar kralja Aleksandra 77a). Društvo je osnovano 3. maja 1945.
  • Piše Ivan Mrđen: Osam decenija KUD „Branko Cvetković“
05:30 h
  • NOVI SAD - U poznatoj emisiji "Randevu s muzikom – Muzički obrtaji", koja se emituje uživo iz Muzičkog studija Radio-televizije Vojvodine, danas od 18 časova gostovaće grupa "Prlomonael".
  • "Promonael"- muzička energija iz Bačkog Petrovca u emisiji "Randevu s muzikom"; sreda, 18 sati, RTV2
04:00 h
  • Gosta nove epizode video serijala Tanjug Reflektor bio je glumac Stefan Starčević koji je govorio o svojoj ulozi u seriji "Samonikli" čije emitivanje počinje danas na televiziji Superstar.
  • Stefan Starčević: Serija "Samonikli" je savremena priča o mladim ljudima
Danas

Kuća mraka, mrtva draga i pesma o zaboravljenoj pesmi – ovi magloviti, uzbudljivi i pomalo sablasni motivi dugo su opsedali jednog umetnika razbarušene kose.„Kada pomisle na pesnika, ljudima uglavnom padne na pamet Vladislav Petković Dis”, kaže Uroš Đurković, književni kritičar i teoretičar književnosti sa Instituta za srpsku kulturu Priština – Leposavić na Kosovu.„Govoriti o njemu, znači govoriti o srpskoj poeziji u celini”, dodaje on u izjavi za BBC na srpskom.Zajedno sa Jovanom Dučićem, Milanom Rakićem, Aleksom Šantićem i Milutinom Bojićem, Dis se ubraja među pesnike koji su oblikovali srpsku poeziju 20. veka.„Njegovi stihovi često poprimaju proročki ili vizionarski ton, teže da prodru preko granica uobičajenog shvatanja i artikulisanja istine koje postoje van domašaja jezika ili čulnog iskustva”, kaže Dominika Gapska sa Univerziteta u Poznanu u Poljskoj za BBC na srpskom.Neke od Petkovićevih najpoznatijih pesma su Možda spava, Nirvana, Jutarnja idila.Za vreme kratkog, 37-godišnjeg života, napisao je dve zbirke poezije – Utopljene duše i Mi čekamo cara.Odrastanje i mladostNi decenijama posle prerane smrti Vladislava Petkovića Disa, nisu se znali pouzdani podaci iz njegovog života, kaže Olivera Nedeljković iz biblioteke koja nosi njegovo ime u Čačku.„Čak se i u enciklopedijama nalazilo se mnoštvo krupnih omaški, pa je trebalo precizno utvrditi hronologiju i topografiju njegovog života i upisati nedostajuća imena na razgranato porodično stablo Disovih roditelja, Marije i Dimitrija Petkovića”, dodaje ona u izjavi za BBC na srpskom.Rođen je u Zablaću kod Čačka 1880. Danas

Danas

Nagađanja na internetu sugerišu da bi novo umetničko delo ‘Želim da budem ono što si video u meni‘ moglo da bude u francuskoj luci MarsejuPoznati ulični umetnik Benksi predstavio je novo delo, ali gde ga je naslikao za sada je misterija.Na fotografiji objavljenoj na Instagramu ovaj umetnik za koga niko sa sigurnošću ne zna ko je zapravo, predstavljena je senka svetionika nastala od uličnog stuba, uz reči: „Želim da budeš ono što si video u meni“ (I want to be what you saw in me).Ali, dok se vidi šta je nacrtano, objava malo otkriva o lokaciji umetničkog dela.Drugi, širi snimak koji prikazuje dvoje ljudi kako šetaju pse daje malo više informacija.Dok neki korisnici društvenih mreža spekulišu da je ovo delo moglo da bude u Marseju, na jugu Francuske, drugi pokušavaju da protumače šta znači ovo delo i poruka.Na drugom umetničkom delu koje kruži internetom vidi se zamagljena osoba koja se vozi skuterom ispred dela, a tu je i grafit na zidu na kojem piše „Jaze“ (Yaze).Oznaka se poklapa sa onom koju koristi kanadski crtač grafita Marco The Polo, koji na Instagramu objavljuje sopstvena dela, ali je ranije rekao da mu je Benksi inspiracija.Tokom cele karijere, Benksi nije otkrio pravi identitet, a samo preko Instagram naloga se potvrđuje da su radovi originalni, odnosno njegovi.U njegovim delima često se provlače i političke poruke.Tako je u nekim ranijim radovima aludirao na imigraciju, rat u Ukrajini i beskućništvo.Značenje nekih drugih njegovih radova je, međutim, manje jasno, kao što je prošlogodišnji serijal životinja naslikanih na lokacijama širom Londona.U decembru 2024.

godine, Benksi je objavio još jedan rad – slika žene koja doji dete sa rupom u zidu koja izgleda kao rana od metka u njenim grudima.Dete izgleda uznemireno.Kritičari umetnosti veruju da je Benksi snažno aludirao na tradicionalne prikaze Bogorodice i deteta.Objava uličnog umetnika pojavila se na Instagramu 16. decembra 2024. Danas

Danas

Bila je to doslovno luda, luđačka okupacija.

Šesnaest mjeseci ludosti koju je nabrijavala karizmatska osobnost ludog čovjeka – izjavio je Bezinović.D’Anuncija je nazvao ćaknutim diktatorom i uporedio ga sa Džokerom: izuzetno inteligentan, zabavan i vrcav, ali i zastrašujuć.Film je snimio iz perspektive svojih današnjih sugrađana koji su mu svesrdno pomogli u rekonstrukciji događaja, a kao izvor je konsultovao bogatu arhivsku građu i istoričare sa obe strane.Međutim, kako je istakao, želja mu nije bila samo da snimi film „o nekom ludom diktatoru” već da ispriča priču o Rijeci koju će njegovi sugrađani prenositi naraštajima, priču koja će biti i njegova i riječka i naučno utemeljena.– Htio sam mladima pokazati koliko Rijeka ima kompleksnu i uzbudljivu povijest te da je današnja priča o njoj površna (…) Nadam se da će ovaj film podsjetiti na to da je prisutnost raznih europskih i svjetskih kultura i raznih načina života u našem gradu naše bogatstvo – poručio je Bezinović.Nakon „Blokade” (2012) i „Kratkog izleta” (2017), za koji je osvojio Zlatnu arenu u Puli, „Fiume o morte!” je njegovo treće dugometražno ostvarenje, koje mu je u Roterdamu donelo ne samo Nagradu Tigar, već i nagradu FIPRESCI (Međunarodnog udruženja filmskih kritičara).„U razdoblju uspona ultranacionalizma u savremenom evropskom kontekstu, Bezinovićev film razigrano se hvata u koštac s prošlošću, ne kao zatvorenim poglavljem, već kao živom stvarnošću”, piše u obrazloženju roterdamskog žirija.„Fiume o morte!” snimljen je u koprodukciji Hrvatske, Italije i Slovenije, a domaći distributer je Five Stars Film.Od 29. maja film je na repertoaru sledećih bioskopa: Tuckwood Cineplex, Cineplexx Ušće Shopping Center, Art bioskop Kolarac (od 2. 6), Kulturni centar Čačak (2 – 4. 6), Eurocinema Subotica (2 – 4. 6), Kulturni centar Pančeva (2 – 5. 6), Kulturni centar Novog sada (od 3. juna), SKC Kragujevac (u junu)…Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

Šifra (The Code) režija i scenario: Judžin Kotljarenko zemlja: SAD, 2024Judžin Kotljarenko je ukrajinski Jevrejin rođen u Odesi (stoga je, zapravo, Jevgenij) a odrastao u Bruklinu, i momak koji krije svoje godište (recimo da je na ivici zlokobne vododelnice zvane „40“).Fakultet, i to – ako je po pitanju svega ovoga mudro verovati Vikipediji – Kolumbiju u Njujorku koja se ne upisuje tek tako, nije završio pre nego što se relocirao u Los Anđeles da bi postao filmski autor.Petnaestak godina i desetak svakovrsnih filmova kasnije, Kotljarenko je jedan od nemalog broja reditelja koji održavaju u životu umetničku nit američkog filma, i koji svojim povremenim i obodnim učešćem u holivudskoj proizvodnom pogonu doprinose i da cela ta fabrika snova ili košmara ne sklizne u lukrativistički besmisao.Sredinom prošle decenije Jevgenij/Judžin započeo je kontinuiranu saradnju sa Dašom Nekrasovom, kalifornijskom glumicom/scenaristkinjom/rediteljkom rođenom u Minsku 1991.

godine, za koju sam u jednom tekstu ustanovio da je pomalo genije.Uz to, ume i odlično da odabere audicije na koje će otići, pa je tako nedavno dala glumački doprinos u dva filma koji su se našli na Danasovoj listi najboljih filmova godine (novozelandski „Bad Behaviour“ u kojem je toliko iritantna da je nervno labilna glavna junakinja u tumačenju Dženifer Koneli masakrira stolicom, i „La Bête“/“Zver“ Bertrana Bonela gde ima par dugačkih i odličnih scena sa Leom Sejdu).Foto: IMDb U teškom prevodivom filmu „Wobble Palace“ (neka bude „Klimava palata“; 2018) Kotljarenko i Nekrasova igraju mladi par koji nakon nekoliko godina ulaganja energije u vezu i dizajniranje životnog prostora (pre u ovo drugo, što je dobar ugao analize prioriteta modernog čoveka) shvataju da je međusobna intelektualna i seksualna privlačnost na izdisaju.Jedan vikend odvajaju za test „singl“ egzistencije, što je, opet, povezano sa kontrolom stambenog prostora, te on u subotu dovodi nekoliko ženskih „tinder spojeva“, dok ona u nedelju provodi vreme sa novim i starim poznanicima koje je upoznala na starinski, fizički i trodimenzionalni način.I to je, otprilike, fabula koja vodi do ljubavnog razrešenja, što znači da ukupni kvalitet zavisi kako od dramsko-dijaloških detalja („Wobble Palace“ donekle i spada u „mumblecore“ podvrstu američkog nezavisnog filma) tako od vanfilmske, tj. identitetske zanimljivosti protagonista.U oba segmenta je Kotljarenko – a i Nekrasova (videti njen potpuno poremećeni, umetnosti paranoje Romana Polanskog srodni „The Scary of Sixty-First“) – majstor, te je „Wobble Palace“ obavio festivalski „pos’o“ i autoru dao mogućnost da nadalje stvara u okviru ambicioznijih ekonomskih koordinata.Foto: IMDbZa „Spree“ (od „killing spree“ – kratkotrajni ubilački pohod) iz 2020. Danas

Danas

Priča o najvećoj legendi muzičke scene, Miši Kovaču, biće ispričana i na filmu, piše Jutarnji list.Naime, priprema se dugometražni igrani film o Miši Kovaču, jednoj od najvećih muzičkih ikona hrvatske i regionalne istorije.Film radnog naslova “MIŠO” biće prvi biografski projekat ovakvih razmera o pevaču čije su pesme obeležile kolektivno pamćenje, a čija životna priča prevazilazi granice estrade.Filmska ekipa za sada ne želi da otkrije ko će glumiti Mišu, a kako nezvanično saznajemo, u toku su pregovori i dogovori s glumcima, jer će čast da ožive Mišu na platnu imati više njih, pošto će film pratiti Mišu od detinjstva do današnjih dana.– U toku su razgovori, još ništa nije odlučeno, ali mogu vam otkriti da bi jedan od onih koji će Mišu uteloviti na filmskom platnu mogao biti i Goran Bogdan, kome bi ovo mogla biti jedna od uloga života – kaže nam naš izvor, od kog saznajemo da bi snimanje trebalo da počne krajem leta.Scenario za film potpisuje književnica Milana Vlaović Kovaček, koja već dve godine predano istražuje bogatu biografiju i diskografiju Miše Kovača kroz razgovore s njim lično, njegovom porodicom i najbližim saradnicima.U radu na scenariju pridružio joj se i nagrađivani bosanskohercegovački filmski autor Pjer Žalica, jedan od najcenjenijih autora regionalne kinematografije.– Mišo je junak našeg doba koji zaslužuje svoju filmsku priču – njegov život je emotivna i veličanstvena saga o pobedi i o porazu, ali nikada o odustajanju.

Pišući ovaj scenario, zaronila sam u sećanje u najčistijem smislu te reči, jer Mišinim pesmama opevano je gotovo sve što je u našim životima bilo važno – izjavila je Milana Vlaović Kovaček i dodala da je počastvovana što je dobila priliku da napiše ovaj scenario.– Više je razloga zbog kojih sam podjednako i uzbuđen i ponosan što sam dobio priliku da radim na ovom projektu. Danas