Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
84
2.74
17.29
31.72/0.72
84.00
14.66
0.17
6998.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 84
187 ■ 0.99/0.01 ■ 9 ■ 706.0
Best clustering variants
187 0.99/0.01 9 706.0
09:30 h 03-Jun-2025
  • Nikad se nećemo pomiriti sa tim, niti prihvatiti da te više nema.
  • ◉ Oglasili se roditelji Novosađanke (19) koja je stradala u Budvi
08:00 h 02-Jun-2025
  • "Čekaj sine, ljubavi moja...
  • Rodjaka Tijane Radonjić bila tik uz nju u Budvi
07:30 h 01-Jun-2025
  • Dosadašnja istraga utvrdila je da je Novosađanka (19) na letovanje u Budvu došla sa rođakom i njenom bebom, koja je s njima bila i neposredno pre velike tragedije.
  • Rođak opisao kako je došlo do nesreće u Budvi u kojoj je poginula Novosađanka
20:00 h 31-May-2025
  • Natali Vud bila je jedna od najtraženijih glumica Holivuda kada je njen život tragično prekinut.
  • Ko je ubio Natali Vud?
11:48 h
  • „Ne bacaj kamenje u more!".Ova rečenica verovatno mnogima čudno zvuči, posebno deci koja se često igraju 'žabica', gledajući kako bačeni oblutak poskakuje po morskoj površini prkoseći talasima.Upozorenja da bi se stalnim bacanjem kamenčića morski zaliv vremenom zatrpao i narušio prirodni sklad, kako u plićaku, tako i na plažama u priobalju probudila su pitanja da li bi 'žabice' zaista mogle da dovedu do filmskih slika da u stanovima zaplivaju ajkule ili na terasama rastu alge umesto hrizantema?„U teoriji bi dodavanje mase, u ovom slučaju kamenja, moglo da podigne nivo mora, ali moralo bi biti mnogo kamenja.
  • Može li bacanje kamenčića da podigne nivo mora
10:51 h
  • Oglasila se strina koja je bila u Budvi sa stradalom Novosađankom: "Trebalo je da uživamo u suncu" "Nadam se da si negde gde nikada više NEĆEŠ MOĆI DA PADNEŠ" Oglasila se strina koja je bila u Budvi sa stradalom Novosađankom: "Trebalo je da uživamo u suncu" Devetnaestogodišnja Novosađanka T.R. tragično je stradala tokom parasejlinga u Budvi.
  • Oglasila se strina koja je bila u Budvi sa stradalom Novosađankom: "Trebalo je da uživamo u suncu"
06:30 h
  • Istraga bi trebalo da utvrdi kako je došlo do tragedije u Budvi kada je u sredu nastradala Tijana R. (19) iz Novog Sada, koja je sa visine od oko 50 metara na parasejlingu pala u more.
  • Stradalu tinejdžerku je uhvatio napad panike!
00:30 h
  • Tinejdžerka (19) iz Novog Sada poginula je u sredu u Budvi kada je pala u more sa visine od 50 metara tokom parasejlinga.
  • Oglasila se strina poginule Novosađanke
021

nivo mora svake godine raste 3,2 milimetra godišnje.Poslednjih 55 godina, dominantan uzrok je ponašanje čoveka, zaključuje se u izveštaju.

Jedan od faktora podizanja nivoa mora je i otopljavanje ledenih pokrivača, poput ovog na Grenlandu Posledice i rešenjaPosledice porasta nivoa mora mogu biti višestruke - ekonomske, društvene, kulturne i ekološke.Priobalna staništa, koralni grebeni i riblji fondovi mogu da budu oštećena, dok slana voda može da zarazi zalihe pitke vode.Na udaru je i poljoprivredno zemljiše, kao i domovi u priobalju.Ugrožene su i plaže i odmarališta, što bi dovelo do pada prihod od turizma u zemljama kojima je to glavna privredna grana.Međutim, „realnost u geoprostoru" je složena, zavisi od mnoštva nepoznatih faktora i zato ne mogu precizno da se predvide posledice i uticaj porasta nivoa mora, kaže Anđelković.Kada bi došlo do izdizanja nivoa mora i do jednog metra za sto godina, kako neki klimatolozi predviđaju, „trebalo bi da se zapaze velike i izražene posledice", na primer, u gradovima na niskim obalama, poput Venecije, Majamija i Kankuna.Na ovdašnjim obalama toga nema „osim povremenih dešavanja ili minornih posledica za koje ne možemo da utvrdimo da predstavljaju kontinuirani trend tokom poslednjeg veka", kaže profesor.Dva su pristupa borbi za sprečavanje porasta nivoa mora i i zaštiti, ukazuje.„Najznačajnija akcija je usporavanje globalnog zagrevanja smanjenjem emisije gasova staklene bašte, glavnog pokretača klimatskih promena", poput ugljen-dioksida, metana i drugih, savetuju Ujedinjene nacije.Izgradnja odbrambenih bedema, nasipa, zidova i preseljenje stanovništva kao mera prilagođavanja su neka su od mogućih rešenja, ukazuje Anđelković.Apel u odelu do članaka u moru: 'Tonemo' Tuvalu, država u Tihom okeanu, jedna je od najugroženijih Na udaru su gradovi u priobalju i deltama velikih reka, dok su najugroženija manja ostrva sa niskim kopnom, svega nekoliko metara iznad nivoa mora.Porast nivoa mora i drugi klimatski uticaji već primoravaju na selidbu ljude u zemljama Tihog okeana, kao što su Tuvalu, Vanuatu i Solomonska ostrva.„Tonemo i to se ne dešava samo nama", glasilo je dramatično obraćanje ministra iz vlade male pacifičke zemlje Tuvalu učesnicima svetskog klimatskog samita decembra 2021.U odelu, u vodi do kolena, na mestu koje je pre mnogo godina bio suv teren, ministar Sajmon Kofe Kofe, ukazao je na poguban uticaj klimatskih promena.Četiri godine kasnije, objavljeno je da je, suočen sa nestankom zbog klimatskih promena, Tuvalu počeo da pravi digitalnu rezervnu kopiju svega, od kuća do drveća.Fidži beleži godišnji porast nivoa mora od šest milimetara, skoro dvostruko više od globalnog proseka.Kao jedno od rešenja, ova država sadi šume mangrova, vegetacije koji uspeva na muljevitim terenima i u slanim vodenim sredinama, jer čvrsto korenje sprečava eroziju obale i može da posluži kao prirodna barijera od poplava.Ugroženi su i Kiribati, još jedna ostrvska država u Tihom okeanu, koji su pre više od 10 godina razmatrali kupovinu 23 kvadratna kilometra površine upravo od Fidžija „za uzgoj useva i naseljavanje poljoprivrednika", ali i „vađenje zemlje" za bedeme od poplava.Na svega 2,1 metar iznad nivoa mora, u Indijskom okeanu prostiru se Maldivi, čija je vlada 2009. 021