Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
59
3.25
7.85
27.51/0.90
59.00
5.29
0.09
4133.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 59
71 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 298.5
Best clustering variants
71 0.99/0.01 6 298.5
20:30 h 05-Jun-2025
  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije zvanično je otpočelo rad na izradi Nacrta zakona o službenim kontrolama.
  • ◉ Srbija uvodi nov zakon: Sledi temeljna reforma, evo šta se očekuje
12:46 h
  • Uprava za agrarna plaćanja raspisala je Javni poziv za podsticaje u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla za 2025.
  • Stočarima više od 18 milijardi dinara
10:55 h
  • Uprava za agrarna plaćanja raspisala je Javni poziv za podsticaje u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla za 2025.
  • STIŽE NOVAC ZA STOČARE Više od 18 milijardi dinara za priplodna grla
14:00 h 04-Jun-2025
  • Kako je saopštilo resorno ministarstvo, predstavnici udruženja podržali su mere koje je ministarstvo do sada preduzelo i izrazili uverenje da će one dati rezultate i dovesti do regulacije tržišta, stabilizacije otkupnih cena mleka, koje će biti u skladu sa kretanjima cena u regionu, kao i do smanjenja viškova mleka.
  • Glamočić sa mačvanskim mlekarima o merama za poboljšanje stanja u mlekarstvu
12:56 h 03-Jun-2025
  • Moj novčanik Imlek: Nećemo smanjivati cene mleka Velika mlekara u Srbiji donela odluku usred krize proizvođača: "Nećemo smanjivati cene mleka" Ova odluka dolazi usled povećane ponude sirovog mleka i zaliha mlečnih proizvoda na tržištu. Ministar poljoprivrede istakao je potrebu za jačanjem partnerstva i sistematskim unapređenjem sektora U trenutku kada se tržište suočava sa značajnim viškovima sirovog mleka i rekordnim zalihama gotovih mlečnih proizvoda, kompanija Imlek donela je odluku da se otkupna cena sirovog mleka za mesece maj i jun ne smanjuje.
  • Nećemo smanjivati cene mleka
09:54 h
  • Na krajnjem severu Srbije, pre više od dve decenije, četvoročlano gazdinstvo započelo je mali poljoprivredni eksperiment.
  • Zašto je malo organske poljoprivrede u Srbiji
09:53 h
  • Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) pokrenuo je postupak javnog nadmetanja za izdavanje najviše tri pojedinačne dozvole za korišćenje 5G mreže.Zakonom o elektronskim komunikacijama propisano je da RATEL donosi odluku o pokretanju postupka javnog nadmetanja za izdavanje pojedinačnih dozvola u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu akta resornog ministarstva kojim se propisuju minimalni uslovi za izdavanje pojedinačnih dozvola na osnovu sprovedenog postupka javnog nadmetanja i obrazuje komisiju za sprovođenje postupka javnog nadmetanja, objavio je RATEL, a prenosi N1.Pravilnik koji reguliše minimalne uslove za izdavanje dozvola za 5G stupio je na snagu 24. maja 2025.
  • RATEL pokrenuo licitaciju za korišćenje 5G mreže
Danas

godine.Uzorkovanje će biti obavljano u prisustvu proizvođača, a po rečima Glamočića cilj je uvođenje stimulativnog modela otkupa, koji će nagrađivati kvalitet, uz pravedan tretman za sve proizvođače.Ministar je najavio formiranje radne grupe koja će razraditi detalje rada te laboratorije, a koja će biti sastavljena od ključnih aktera u sektoru mlekarstva i nadležnih institucija.Ta grupa će imati zadatak i da aktivno učestvuje u kreiranju mera, razmeni informacija o uvozu, izvozu i drugim strateškim pitanjima, uz maksimalnu transparentnost i stalnu komunikaciju sa Ministarstvom poljoprivrede.Ministar je istakao da će javni poziv za subvencije za kvalitetna priplodna grla biti raspisan najkasnije naredne nedelje.Predstavnici Udruženja tražili su da se poštuje Sporazum koji je potpisan prošle godine sa Ministarstvom, te da istovremeno bude raspisan i javni poziv za subvencije za krave prvotelke u ukupnom iznosu od 100 miliona dinara.Glamočić je naveo da je neophodno da prvo dođe do stabilizacije tržišta, nakon čega se očekuje raspisivanje i tog javnog poziva.U razgovoru je rečeno i da će biti razmotren model preraspodele postojećih mera podrške poljoprivrednicima, uključujući pitanje premija za mleko, o čemu, kako je saopšteno, danas nisu usaglašeni stavovi, pa će na tu temu biti nastavljen dijalog sa proizvođačima.Proizvođače mleka na sastanku su predstavljali Goran Vasić, Dušan Filipović, Miloš Galonić, Branislav Terzić i Petar Gajić.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Uprava za agrarna plaćanja pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede danas je objavila Javni poziv za podnošenje zahteva za podsticaje za nabavku priplodnih grla za ovu godinu.Poziv je raspisan na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja prava na ove vrste podsticaja, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.Rok za podnošenje zahteva je od 5. juna do 4. jula 2025.

godine.Proizvođači se mogu prijaviti isključivo elektronskim putem preko informacionog sistema eAgrar.Pravo na ove podsticaje imaju registrovana pravna lica, preduzetnici i nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su u skladu sa zakonom obnovili registracije za tekuću godinu.Podsticaji se dodeljuju za različite vrste kvalitetnih priplodnih grla: mlečne i tovne krave, ovce, koze, krmače, živinu i ribe.Iznosi podsticaja po grlu su sledeći:• za kvalitetne priplodne mlečne krave i tovne krave i bikove 55.000 dinara;• za ovce i koze 10.000 dinara;• za krmače 18.000 dinara;• za živinu i ribe predviđeni iznosi su od 100 do 500 dinara po grlu.Ukupna raspoloživa sredstva po ovom javnom pozivu iznose više od osamnaest milijardi dinara.„Ova mera predstavlja jedan od najznačajnijih instrumenata podrške stočarstvu, čiji je cilj da se unapređuje genetski potencijal stočnih fondova, obezbedi stabilna i konkurentna proizvodnja, poveća kvalitet i bezbednost hrane domaćeg porekla i doprinese ukupnom razvoju poljoprivrede i ruralnih područja Srbije“, navodi se u saopštenju.Svi detalji, kao i tehnička uputstva za podnošenje zahteva, dostupni su na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja, kao i preko informacionog centra Ministarstva i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

Na krajnjem severu Srbije, pre više od dve decenije, četvoročlano gazdinstvo započelo je mali poljoprivredni eksperiment.Josip Mamužić, tada 40-godišnjak, odlučio je da sa tradicionalne, konvencionalne pređe na organsku poljoprivredu.„O tome sam slušao na radionicima i seminarima i odlučio sam da pokušam“, govori za BBC na srpskom.Često se govori da je reč o poljoprivredi bez upotrebe pesticida, veštačkih boja, mineralnih đubriva, ali ta definicija nije do kraja tačna, jer određena sredstva jesu dozvoljena, poput biopesticida, ukazuje Snežana Oljača, profesorka sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.„To je ekološki sistem proizvodnje, jasno je definisano koja sredstva smeju da se koriste, na koji način se gaje i štite biljke, a čime se hrane životinje.„Mi njom zapravo želimo da imitiramo prirodu“, kaže ona za BBC na srpskom.U Evropskoj uniji podsticanje organske proizvodnje je politički prioritet i pod organskim usevima je zasejano u proseku 2,5 odsto obradivog zemljišta u svakoj članici.U zemljama evropskog bloka u planu je da površinu uvećaju deset puta do kraja 2030.Uprkos pogodnoj klimi i plodnoj zemlji, organska poljoprivreda je na Balkanu zanemarena.Od zemalja bivše Jugoslavije prednjače Hrvatska sa 8,6 odsto i Slovenija sa 10,7 odsto useva pod organskom proizvodnjom.„Tržište u Hrvatskoj je najzrelije.

Srbija i Severna Makedonija ulažu u ovaj sektor.„Bosna ima plodno tlo, ima zainteresovanih, ali nema podršku države“, zapisao je Matero Vituri u knjizi Organski Balkan – akteri, politike i institucije.U Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedonijii i Crnoj Gori pod organskim usevima je manje od jedan odsto zemlje.Šta sve treba da znate ako želite da se bavite organskom proizvodnjom?Gazdinstvo Mamužić iz sela Ljutovo kod Subotice je među 7.000 koliko se u Srbiji trenutno bave organskom proizvodnjom.Ova grana poljoprivrede regulisana je Zakonom o organskoj proizvodnji i pravilnicima o kontroli, sertifikaciji i metodama koje bi trebalo primenjaviti u radu.U praksi, to znači pregršt administracije, višegodišnje kontrole i ogromno strpljenje.Da biste se bavili organskom poljoprivrednom nije dovoljno da imate plodnu zemlju.Proizvođač prethodno mora da prođe niz obuka i kontrole nadležnih organizacija kojim se utvrđuje da li je postupao kako je propisano tokom prelaznog perioda.Prelazni period je vreme potrebno da se zemlja očisti od veštačkog đubriva i drugih neorganskih materija.Sertifikat i etiketa da je proizvod zaista organski dobijaju se tek posle prelaznog perioda koji može da bude između dve i tri godine, u zavisnosti o kojoj poljoprivrednoj kulturi je reč.Prvi proizvodi Josipa Mamužića dobili su organsku etiketu 2006. Danas