Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
46
5.90
11.78
19.43/1.28
46.00
6.60
0.14
3205.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 46
42 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 486.5
Best clustering variants
42 0.99/0.01 5 486.5
12:28 h 02-Jul-2025
  • Cene advokatskih usluga poskupele su za nešto više od 11 odsto, objavila je Advokatska komora Srbije.
  • ◉ Porasle cene advokatskih usluga u Srbiji: Evo koliko će sada koštati izlazak na ročište
13:00 h 30-Jun-2025
  • U junu je došlo do izmene Zakona o republičkim administrativnim taksama koje će uticati na ukupne troškove registracije vozila, piše sajt Super Registracija.
  • Registracija vozila poskupljuje od 1. jula 2025: Sve što treba da znate o novim cenama i pravilima
12:30 h
  • Prilika je propuštena kada su prilivi iz inostranstva bili i te kako izdašni, a privreda rasla po stopama, kako bi rekao predsednik države, najvišim u Evropi, piše Biznis i finansije.
  • Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
02:28 h
  • Poslato više od 66,18 miliona računa za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi" Poslato više od 66,18 miliona računa za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi": Evo kada je izvlačenje pobednika koji će dobiti vredne nagrade Učestvovanje zahteva registraciju putem aplikacije dostupne na glavnim platformama, gde se unose lični podaci Nagradni fond uključuje pet stanova u Beogradu vrednih 1,2 miliona evra i deset automobila Poreska uprava saopštila je da je za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi" do 20 časova registrovano 334.747 naloga, kao i da je poslato 66.180.744 računa i 80.625.759 jedinstvenih kodova.
  • Poslato više od 66,18 miliona računa za nagradnu igru "Uzmi račun i pobedi"
00:04 h
  • Od 1. jula menja se visina republičke administrativne takse, evo koliko iznose Poreska uprava: Od 1. jula menja se visina Republičke administrativne takse Taksa za žalbu na rešenje Poreske uprave iznosi 2.560 dinara.
  • Od 1. jula menja se visina republičke administrativne takse, evo koliko iznose
Danas

U slučaju da je ne naplati država u kojoj kompanija posluje, pravo naplate dobija država u kojoj je sedište grupacije.Pošto Srbija taj propis još nije usvojila, dok Severna Makedonija na primer jeste, Kostić smatra da je besmisleno nuditi poreske olakšice takvim kompanijama jer im država neće naplatiti porez.

Ukoliko bi ga naplatila, to bi onda stvorilo prostor za poreske podsticaje preduzećima koja su ispod ovog praga, a koja čine 99 odsto srpske privrede.„To bi se kretalo oko ideje koju srpska privreda gura i pokušava već godinama da izdejstvuje, a to je povrat poreskog kredita iz člana 48 iz Zakona o porezu na dobit pravnih lica“, rekao je Kostić, uz opasku da bi taj poreski kredit bio veoma skup ukoliko bi bio dostupan svima i država za njega verovatno ne bi imala sredstava.Međutim, kako je dodao, ako bi on bio na raspolaganju efektivno samo domaćim privrednicima, onda da bi to bilo prihvatljivo“.Kada se govori o smanjenju troškova radne snage, Kostić je istakao da ne bi trebalo da se smanje samo izdaci za poslodavce, nego da se svim privrednicima omogući da na tržištu budu konkurentni, odnosno da uz što manji trošak isplaćuju što veću neto zaradu, naročito visokoobrazovanima.Na pitanje kako se to postiže, Kostić je podsetii da su u Srbiji podsticaji tog tipa ranije uvođeni.„Možemo da obnovimo podsticaje za zapošljavanje mladih, pod uslovom da je početna zarada iznad određenog praga“, rekao je on.Reforma poreza na dohodak morala bi da se zasniva na najširem mogućem društvenom konsenzusu, naglasio je Kostić, a sam proces izrade rešenja zahtevao bi bar dve godine i javnu raspravu poslodavaca, sindikata, nauke, privrede i svih drugih zainteresovanih aktera.Poreski savetnik Darko Majstorović je za Biznis i finansije rekao da privrednici veće poreske uštede mogu da ostvare tek ulaganjem većim od 100 miliona dinara u osnovna sredstva, što domaća preduzeća ne mogu tek tako da priušte.Što se tiče poreza i doprinosa, Majstorović je skrenuo pažnju na izmene zakona koje su omogućile poreske olakšice za neke kategorije stranih radnika ali ne i za domaće, što je po njegovoj oceni katastrofalno za domaću privredu.„To bi značilo da strani radnik koji dođe košta manje poslodavca od domaćeg. Time se proizvodi dvostruko loš efekat, neće se zapošljavati domaći radnici, a uticaće negativno i na poreske prihode jer će država prikupiti manje doprinosa za takve radnike“, rekao je on.Kada je u pitanju podrška države domaćim ulaganjima, povoljnom poreskom politikom i povoljnim razvojnim dugoročnim kreditima treba podsticati pre svega domaće izvozne investicije, a zatim i sve druge proizvodne i investicije u prerađivački sektor, stav je Majstorovića.Objasnio je da bi ulaganja u izvozno orijentisana preduzeća povećala izvoz i smanjila deficit u trgovini sa svetom koji raste. Danas