Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
23
8.86
10.44
9.85/1.32
23.00
3.57
0.16
1607.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 23
46 ■ 0.99/0.01 ■ 3 ■ 42.4
Best clustering variants
46 0.99/0.01 3 42.4
01:00 h 24-Jun-2025
  • Astronomi opservatorije „Vera Rubin“, koja je tek otvorena, podelili su prve fotografije napravljene najvećom astronomskom kamerom na svetu, a koje uključuju zadivljujuće snimke spiralnih galaksija u sazvežđu Device i maglina Trifid i Laguna u sazvežđu Strelca.
  • ◉ SVEMIR KAKAV DO SADA NIJE VIĐEN: Prve fotografije univerzuma napravljene najvećom kamerom na svetu (FOTO)
15:51 h 23-Jun-2025
  • Ovaj džinovski teleskop je napravljen da bude brz.
  • Svevideće oko opservatorije „Vera Rubin“ će transformisati astronomiju obuhvatnošću i brzinom
20:45 h 22-Jun-2025
  • Srbi na korak da pronađu 9. planetu: Videćemo slike iz svemira nikad stvorene u istoriji (FOTO) SRPSKI NAUČNICI NA KORAK DO PRONALASKA 9. PLANETE?!
  • Srbi na korak da pronađu 9. planetu: Videćemo slike iz svemira nikad stvorene u istoriji
09:30 h 21-Jun-2025
  • LETO na severnoj Zemljinoj hemisferi zvanično je počelo jutros u četiri časa i 42 minuta, dok je na južnoj hemisferi u isto vreme počela zima.
  • STIŽU DUŽI DANI: Zvanično počelo leto
09:02 h
  • Good life Kako da vam ovo leto bude najbolje do sad Prvi dan leta je stanje uma Letnji solsticij donosi osećaj slobode kroz jednostavne radosti.
  • Kako da vam ovo leto bude najbolje do sad
07:08 h
  • Tačno u 4 sata i 42 minuta jutros, na severnoj Zemljinoj hemisferi nastupa letnji solsticij – trenutak kada Sunce dostiže najvišu tačku na nebu i kada počinje leto.Danas počinje leto, a ispred sebe imamo i solsticij, najduži dan u godini.Astronomski gledano, ovo je vrhunac svetlosti i simbolički početak nove, sunčane sezone koja traje do ponedeljka, 22. septembra 2025.
  • Danas zvanično počinje leto: Sve o solsticijumu, najdužem danu u godini i običajima koji ga prate
021

NSF-DOE Vera C. Rubin Observatory Ogromno galaktičko jato, uključujući spiralne galaksije u ogromnom sazvežđu Device, koje je oko 100 milijardi puta veće od Mlečnog puta BBC ekipa je posetila Opservatoriju Veru Rubin pre objave snimaka.Nalazi se na planini Sero Paćonu u Andima u Čileu, na privatnom zemljištu posvećenom istraživanjima svemira, na kojem već postoji nekoliko opservatorija.Smeštena je na izuzetno visokom, veoma suvom, vrlo mračnom, i savršenom mestu za posmatranje zvezda.Izuzetno je važno da uvek bude mračno.Noćna vožnja krivudavim putem do vrha i nazad obavlja se veoma oprezno, jer ne smeju da se pale duga svetla.Ista pravila važe i u samoj opservatoriji.Postoji inženjerska jedinica čiji zadatak je da obezbedi da kupola oko teleskopa, koja se otvara ka noćnom nebu, bude u potpunom mraku.Oni isključuju sve LED lampice i druge izvore svetla koji bi mogli da ometaju prijem noćne svetlosti.Svetlost zvezda je „dovoljna” za navigaciju, kaže naučnica Elana Urbah.Kaže da je jedan od glavnih ciljeva opservatorije da se „razume istorija svemira”, što podrazumeva mogućnost da se vide blede galaksije ili supernove, zvezdane eksplozije, koje su se dogodile „pre milijardi godina”.„Zato su nam potrebne izuzetno oštre slike”, kaže Elana.

SLAC National Accelerator Laboratory Kamera ima 3.200 megapiksela i napravljena je u SLAC Nacionalnoj akceleratorskoj laboratoriji Ministarstva energetike SAD-a To se postiže jedinstvenom konstrukcijom koja se sastoji od tri ogledala.Svetlost noćnog neba najpre ulazi teleskop i udara u primarno ogledalo (prečnika 8,4 metra), zatim se reflektuje na sekundarno ogledalo (3,4 metra), pa potom na treće ogledalo (4,8 metara), pre nego što uđe u kameru.Ogledala teleskopa moraju da budu u besprekornom stanju.Čak i najmanja čestica prašine može da naruši kvalitet snimka.Zahvaljujući izuzetno visokoj reflektivnosti i brzini sistema, teleskop može da prikupi ogromnu količinu svetlosti.To je „zaista ključno” za posmatranje objekata koji su „neverovatno daleko, što u astronomiji znači da potiču iz ranih epoha svemira”, kaže Gijem Megijas, stručnjak za aktivnu optiku u opservatoriji.Kamera u teleskopu snimaće noćno nebo svaka tri dana tokom deset godina, u okviru projekta nazvanog Legacy Survey of Space and Time .Kamera je dimenzija 1,65 puta tri metra, teška je 2.800 kilograma i ima široko vidno polje.Snimaće po sliku otprilike svakih 40 sekundi, tokom osam do 12 sati svake noći, zahvaljujući brzom pomeranju pokretne kupole i nosača teleskopa.Kamera ima 3.200 megapiksela (67 puta više od kamere Ajfona 16 Pro), što je toliko visoka rezolucija koja bi mogla da snimi lopticu za golf na Mesecu, a za prikazivanje samo jednog snimka bio bi potreban 400 Ultra HD ekran televizora.„Kada smo ovde dobili prvu fotografiju, bio je to zaista poseban trenutak”, kaže Megijas.„Kada sam počeo da radim na ovom projektu, upoznao sam nekoga ko je na njemu radio još od 1996., a ja sam rođen 1997. 021

021

SLAC National Accelerator Laboratory Kamera ima 3.200 megapiksela i napravljena je u SLAC Nacionalnoj akceleratorskoj laboratoriji Ministarstva energetike SAD-a To se postiže jedinstvenom konstrukcijom koja se sastoji od tri ogledala.Svetlost noćnog neba najpre ulazi teleskop i udara u primarno ogledalo (prečnika 8,4 metra), zatim se reflektuje na sekundarno ogledalo (3,4 metra), pa potom na treće ogledalo (4,8 metara), pre nego što uđe u kameru.Ogledala teleskopa moraju da budu u besprekornom stanju.Čak i najmanja čestica prašine može da naruši kvalitet snimka.Zahvaljujući izuzetno visokoj reflektivnosti i brzini sistema, teleskop može da prikupi ogromnu količinu svetlosti.To je „zaista ključno” za posmatranje objekata koji su „neverovatno daleko, što u astronomiji znači da potiču iz ranih epoha svemira”, kaže Gijem Megijas, stručnjak za aktivnu optiku u opservatoriji.Kamera u teleskopu snimaće noćno nebo svaka tri dana tokom deset godina, u okviru projekta nazvanog Legacy Survey of Space and Time .Kamera je dimenzija 1,65 puta tri metra, teška je 2.800 kilograma i ima široko vidno polje.Snimaće po sliku otprilike svakih 40 sekundi, tokom osam do 12 sati svake noći, zahvaljujući brzom pomeranju pokretne kupole i nosača teleskopa.Kamera ima 3.200 megapiksela (67 puta više od kamere Ajfona 16 Pro), što je toliko visoka rezolucija koja bi mogla da snimi lopticu za golf na Mesecu, a za prikazivanje samo jednog snimka bio bi potreban 400 Ultra HD ekran televizora.„Kada smo ovde dobili prvu fotografiju, bio je to zaista poseban trenutak”, kaže Megijas.„Kada sam počeo da radim na ovom projektu, upoznao sam nekoga ko je na njemu radio još od 1996., a ja sam rođen 1997.

godine.„Tada svhatite da je ovo poduhvat čitave generacije astronoma”.Stotine naučnika širom sveta će analizirati ogroman priliv podataka, čiji broj će dostizati i do 10 miliona tokom noći.Ovo istraživanje je usredsređeno na četiri oblasti: mapiranje promena na nebu, nastanak Mlečnog puta, mapiranje Sunčevog sistema, i razumevanje tamne materije i porekla svemira.Ali najveća snaga teleskopa je njegova konstantnost.On će neprestano istraživati ista područja, i svaki put kada otkrije promenu poslaće obaveštenje naučnicima. 021