Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
33
9.41
12.67
13.68/1.64
33.00
5.56
0.17
2332.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 33
47 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 158.5
Best clustering variants
47 0.99/0.01 4 158.5
13:49 h 23-Jun-2025
  • Razvoj medijske pismenosti, posebno kod mladih je značajan da bi javnost razlikovala informacije od dezinformacija i za rad novinara u skladu s novinarskim Kodeksom, rečeno je danas na skupu o toj problematici.Na okruglom stolu „Medijska pismenost kao oružje građana protiv manipulacije“ Saveta za štampu navedeno je da moderne tehnologije, koje su lako dostupne, a neke od njih i besplatne, doprinose stvaranju dezinformacija.Moderatorka ogruglog stola Jelena Milutinović kazala je da je po anketama od pre nekoliko godina, samo 12 odsto građana medijski pismeno, te da više od polovine građana ima problem da razlikuje istinu od dezonframacija.Profesorka beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti Ana Martinoli objasnila je da medijska pismenost predstvalja skup znanja i veština, koji omogućava da se odvoji informacija od dezinformacije čiji je cilj da nametne ili promeni neki stav.Prema njenim rečima, to se odnosi na neka duštvena zbivanja i politčke procese, a tome doprinose i savremene tehnologije koje su lako dostupne, a neke od njih i besplatne.Okrugli sto je okupio mlade novinare, studente novinarstva, aktiviste i predstavnike medijskih organizacija sa ciljem da kroz dijalog otkriju načine za prepoznavanje i borbu protiv dezinformacija, piše u najavi skupa.Odgovornost novinara i ulogu etike u izveštavanju i kako edukacija i medijska pismenost mogu ojačati otpornost društva na manipulaciju, takodje su teme skupa.U najavi je navedeno da u savremenom medijskom okruženju, gde su informacije sveprisutne, ali često nepouzdane, medijska pismenost postaje ključno oruđe za zaštitu istine i demokratskih vrednosti.Ona omogućava mladima – posebno budućim novinarima – da razviju kritičko mišljenje, prepoznaju manipulativne sadržaje, razumeju ulogu etike u izveštavanju i odgovorno koriste medijske alate.Kroz jačanje medijske pismenosti gradimo otpornije društvo, osnažujemo pojedince da traže i dele tačne informacije i stvaramo prostor za profesionalno, nezavisno i verodostojno novinarstvo koje služi javnom interesu, navodi se.Na početku skupa predstavljeni su delovi video intervjua sa deset istaknutih novinara, nastalih u okviru inicijative „Novinari poštuju Kodeks“.Savet za štampu je nezavisno, samoregulatorno telo koje okuplja izdavače, vlasnike štampanih i onlajn medija i profesionalne novinare.Osnovan je da bi pratio poštovanje Kodeksa novinara Srbije u štampanim i onlajn medijima i rešavao žalbe pojedinaca i institucija na sadržaje štampanih medija.
  • ◉ Skup o medijskoj pismenosti: Oružje građana protiv manipulacija
15:30 h 21-Jun-2025
  • | Izvor: Beta | 21.06.2025 Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić je danas izjavio da je nezavisnim novinarima sada na mnogo načina sve teže da rade, ali da se, uprkos tome, svake godine jave mladi novinari koji svoj poziv shvataju kao misiju."Na mnogo načina je teže danas, međutim nezavisni novinari su nekako navikli na vanredne okolnosti, skoro ceo život nam protiče u pritiscima, prozivanjima, koliko trpimo, malo se žalimo", rekao je Bodrožić za Betu u pauzi redovne Skupštine NUNS u Beogradu.Istakao je da ga raduje što, "i pored ovakvih okolnosti, svake godine imamo neka nova, mlada imena, naročito u istraživačkim centrima, koja pokazuju da je ovaj put kojim idemo pravi i da će uvek imati sledbenike"."Oni žele da budu pravi novinari i da svoj poziv dožive kao misiju, a ne samo kao zanimanje", kazao je on."Kada se sada ističu grupe zaslužne što se narod pobunio i što su građani na ulicama, mi smo, da ne budemo lažno skromni, jedan od esnafa koji je sve vreme gurao, a kada su drugi ćutali, mi smo sve vreme bili tu, mislim na slobodne, nezavisne novinare", rekao je Bodrožić.Istakao je da je uspeh da uprkos velikim pritiscima postoje i dalje mediji i novinari koji se "odupiru politici kontrolisanih medija", ukazujući, između ostalog, da su na mnogo načina onemogućeni da zarade na tržištu jer "pravo tržište ne postoji zato što je pod kontrolom države".Govoreći na otvaranju Skupštine NUNS-a, rekao da to udruženje pogotovo u poslednjih desetak godina deluje u "neprijateljskom okruženju", ali je ipak često najangažovanije i najprisutnije u medijskoj zajednici.Rekao je da ima ljudi koji bi pomogli Udruženju da ponudi neke usluge svom članstvu, ali takvi kažu da u ovakvim vremenima to ne bi bilo pametno za njihov biznis.Po rečima Bodrožića, takve firme nisu spremne da vidi da podržavaju NUNS "koji je u većini medija pod upravom vlasti označen kao organizacija koja radi protiv zemlje i naroda - kao teroristi".Rekao je da je NUNS planirao da napravi mural za svog prvog predsednika, Dragana Nikitovića, ali kojoj god zgradi sa praznim, visokim zidom su se obratili, uglavnom su ih odbili."Iako je to centar Beograda i važi da su tu ljudi otvoreniji, postoji zazor od nas, od toga da bude neki naš znak na fasadi zgrade.
  • Bodrožić (NUNS): Sve je teže raditi, ali mladi žele da postanu pravi novinari
Beta

| Izvor: Beta | 21.06.2025 Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić je danas izjavio da je nezavisnim novinarima sada na mnogo načina sve teže da rade, ali da se, uprkos tome, svake godine jave mladi novinari koji svoj poziv shvataju kao misiju."Na mnogo načina je teže danas, međutim nezavisni novinari su nekako navikli na vanredne okolnosti, skoro ceo život nam protiče u pritiscima, prozivanjima, koliko trpimo, malo se žalimo", rekao je Bodrožić za Betu u pauzi redovne Skupštine NUNS u Beogradu.Istakao je da ga raduje što, "i pored ovakvih okolnosti, svake godine imamo neka nova, mlada imena, naročito u istraživačkim centrima, koja pokazuju da je ovaj put kojim idemo pravi i da će uvek imati sledbenike"."Oni žele da budu pravi novinari i da svoj poziv dožive kao misiju, a ne samo kao zanimanje", kazao je on."Kada se sada ističu grupe zaslužne što se narod pobunio i što su građani na ulicama, mi smo, da ne budemo lažno skromni, jedan od esnafa koji je sve vreme gurao, a kada su drugi ćutali, mi smo sve vreme bili tu, mislim na slobodne, nezavisne novinare", rekao je Bodrožić.Istakao je da je uspeh da uprkos velikim pritiscima postoje i dalje mediji i novinari koji se "odupiru politici kontrolisanih medija", ukazujući, između ostalog, da su na mnogo načina onemogućeni da zarade na tržištu jer "pravo tržište ne postoji zato što je pod kontrolom države".Govoreći na otvaranju Skupštine NUNS-a, rekao da to udruženje pogotovo u poslednjih desetak godina deluje u "neprijateljskom okruženju", ali je ipak često najangažovanije i najprisutnije u medijskoj zajednici.Rekao je da ima ljudi koji bi pomogli Udruženju da ponudi neke usluge svom članstvu, ali takvi kažu da u ovakvim vremenima to ne bi bilo pametno za njihov biznis.Po rečima Bodrožića, takve firme nisu spremne da vidi da podržavaju NUNS "koji je u većini medija pod upravom vlasti označen kao organizacija koja radi protiv zemlje i naroda - kao teroristi".Rekao je da je NUNS planirao da napravi mural za svog prvog predsednika, Dragana Nikitovića, ali kojoj god zgradi sa praznim, visokim zidom su se obratili, uglavnom su ih odbili."Iako je to centar Beograda i važi da su tu ljudi otvoreniji, postoji zazor od nas, od toga da bude neki naš znak na fasadi zgrade. Beta

13:49 h 23-Jun-2025
  • Razvoj medijske pismenosti, posebno kod mladih je značajan da bi javnost razlikovala informacije od dezinformacija i za rad novinara u skladu s novinarskim Kodeksom, rečeno je danas na skupu o toj problematici.Na okruglom stolu „Medijska pismenost kao oružje građana protiv manipulacije“ Saveta za štampu navedeno je da moderne tehnologije, koje su lako dostupne, a neke od njih i besplatne, doprinose stvaranju dezinformacija.Moderatorka ogruglog stola Jelena Milutinović kazala je da je po anketama od pre nekoliko godina, samo 12 odsto građana medijski pismeno, te da više od polovine građana ima problem da razlikuje istinu od dezonframacija.Profesorka beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti Ana Martinoli objasnila je da medijska pismenost predstvalja skup znanja i veština, koji omogućava da se odvoji informacija od dezinformacije čiji je cilj da nametne ili promeni neki stav.Prema njenim rečima, to se odnosi na neka duštvena zbivanja i politčke procese, a tome doprinose i savremene tehnologije koje su lako dostupne, a neke od njih i besplatne.Okrugli sto je okupio mlade novinare, studente novinarstva, aktiviste i predstavnike medijskih organizacija sa ciljem da kroz dijalog otkriju načine za prepoznavanje i borbu protiv dezinformacija, piše u najavi skupa.Odgovornost novinara i ulogu etike u izveštavanju i kako edukacija i medijska pismenost mogu ojačati otpornost društva na manipulaciju, takodje su teme skupa.U najavi je navedeno da u savremenom medijskom okruženju, gde su informacije sveprisutne, ali često nepouzdane, medijska pismenost postaje ključno oruđe za zaštitu istine i demokratskih vrednosti.Ona omogućava mladima – posebno budućim novinarima – da razviju kritičko mišljenje, prepoznaju manipulativne sadržaje, razumeju ulogu etike u izveštavanju i odgovorno koriste medijske alate.Kroz jačanje medijske pismenosti gradimo otpornije društvo, osnažujemo pojedince da traže i dele tačne informacije i stvaramo prostor za profesionalno, nezavisno i verodostojno novinarstvo koje služi javnom interesu, navodi se.Na početku skupa predstavljeni su delovi video intervjua sa deset istaknutih novinara, nastalih u okviru inicijative „Novinari poštuju Kodeks“.Savet za štampu je nezavisno, samoregulatorno telo koje okuplja izdavače, vlasnike štampanih i onlajn medija i profesionalne novinare.Osnovan je da bi pratio poštovanje Kodeksa novinara Srbije u štampanim i onlajn medijima i rešavao žalbe pojedinaca i institucija na sadržaje štampanih medija.
  • ◉ Skup o medijskoj pismenosti: Oružje građana protiv manipulacija
16:30 h 22-Jun-2025
  • Počinje Osnivačka skupština Asocijacije novinara Srbije, gde će govoriti neki od najboljih i najpoznatijih srpskih novinara i urednika.
  • Skupština Asocijacije novinara Srbije
16:00 h
  • Počinje Osnivačka skupština Asocijacije novinara Srbije, gde će govoriti neki od najboljih i najpoznatijih srpskih novinara i urednika.
  • Počela Osnivačka skupština Asocijacija novinara Srbije
15:30 h 21-Jun-2025
  • | Izvor: Beta | 21.06.2025 Predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Željko Bodrožić je danas izjavio da je nezavisnim novinarima sada na mnogo načina sve teže da rade, ali da se, uprkos tome, svake godine jave mladi novinari koji svoj poziv shvataju kao misiju."Na mnogo načina je teže danas, međutim nezavisni novinari su nekako navikli na vanredne okolnosti, skoro ceo život nam protiče u pritiscima, prozivanjima, koliko trpimo, malo se žalimo", rekao je Bodrožić za Betu u pauzi redovne Skupštine NUNS u Beogradu.Istakao je da ga raduje što, "i pored ovakvih okolnosti, svake godine imamo neka nova, mlada imena, naročito u istraživačkim centrima, koja pokazuju da je ovaj put kojim idemo pravi i da će uvek imati sledbenike"."Oni žele da budu pravi novinari i da svoj poziv dožive kao misiju, a ne samo kao zanimanje", kazao je on."Kada se sada ističu grupe zaslužne što se narod pobunio i što su građani na ulicama, mi smo, da ne budemo lažno skromni, jedan od esnafa koji je sve vreme gurao, a kada su drugi ćutali, mi smo sve vreme bili tu, mislim na slobodne, nezavisne novinare", rekao je Bodrožić.Istakao je da je uspeh da uprkos velikim pritiscima postoje i dalje mediji i novinari koji se "odupiru politici kontrolisanih medija", ukazujući, između ostalog, da su na mnogo načina onemogućeni da zarade na tržištu jer "pravo tržište ne postoji zato što je pod kontrolom države".Govoreći na otvaranju Skupštine NUNS-a, rekao da to udruženje pogotovo u poslednjih desetak godina deluje u "neprijateljskom okruženju", ali je ipak često najangažovanije i najprisutnije u medijskoj zajednici.Rekao je da ima ljudi koji bi pomogli Udruženju da ponudi neke usluge svom članstvu, ali takvi kažu da u ovakvim vremenima to ne bi bilo pametno za njihov biznis.Po rečima Bodrožića, takve firme nisu spremne da vidi da podržavaju NUNS "koji je u većini medija pod upravom vlasti označen kao organizacija koja radi protiv zemlje i naroda - kao teroristi".Rekao je da je NUNS planirao da napravi mural za svog prvog predsednika, Dragana Nikitovića, ali kojoj god zgradi sa praznim, visokim zidom su se obratili, uglavnom su ih odbili."Iako je to centar Beograda i važi da su tu ljudi otvoreniji, postoji zazor od nas, od toga da bude neki naš znak na fasadi zgrade.
  • Bodrožić (NUNS): Sve je teže raditi, ali mladi žele da postanu pravi novinari
08:51 h
  • Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn.
  • Hitna pomoć: Mirna noć u Beogradu
Danas

Govor mržnje danas je pre svega uperen prema političkim neistomišljenicima, kaže predsednica Komiteta pravnika za lljudska prava (YUCOM) Katarina Golubović, dok novinarka nedeljnika Vreme Jovana Gligorijević ocenjuje da su za govor mržnje u javnom prostoru nosioci visokih državnih funkcija daleko odgovorniji od medija.Ona je u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet ukazala da sve što kažu predsednik države, poslanici vladajuće većine i predsednica parlamenta ide direktno u medije, što deo medija doživljava kao neku vrstu zelenog svetla da mogu slobodno i sami da nastave da proizvode govor mržnje.Po njoj, govor mržnje u medijima i u državnim institucijama ne može odvojeno da se posmatra, a takođe je teško označiti granicu između uvreda i govora mržnje.„Kada govor mržnje dolazi iz institucija, iz medija sa nacionalnom frekvencijom, iz prodržavnih tabloida, od prodržavnih ljudi, onda zapravo te granice više nema, sve je dozvoljeno“, ocenjuje Gligorijević.Ona podseća da je u Nemačkoj u vreme porasta broja napada na migrante rađeno istraživanje o povezanosti govora mržnje i nacionalističkih incidenata u društvu.Kako kaže, naučnici su uspeli da utvrde da korelacija postoji, ali ne i da li govor mržnje ohrabruje ljude da čine nasilje, ili obrnuto – da se, kada se nasilni incidenti događaju, ljudi osećaju slobodnije da verbalno iskažu svu netrpeljivost prema određenoj grupi ljudi.„Nemojmo zaboraviti da je i verbalno nasilje – nasilje, a kada pričamo o govoru mržnje, reč je verbalnom nasilju koje od fizičkog nasilja izdvajamo samo zato što nikome nije razbijena glava od nečijih reči, a i to je diskutabilno”, smatra Gligorijević.Još napominje da je ranije mnogo verovala u moć edukacije, emancipacije i prevazilaženje razlika, ali da sve češće vidi da su ljudi u potpunosti svesni da to što rade nije u redu, i da namerno to koriste kao sredstvo protiv neistomišljenika.Zbog toga sada duboko veruje u sankcije i u budućnosti vidi zabranu delovanja i političke participacije određenim snagama koje sada diktiraju javni govor.Istovremeno, Katarina Golubović podseća da je govor mržnje sankcionisan u više zakona, pre svega kroz krivični, kao izazivanje rasne, nacionalne i verske mržnje i netrpeljivosti, ali i kroz zakone o javnom informisanju i medijima i zabrani diskriminacije.Kako je rekla u razgovoru s Tamarom Skrozza, „govor mržnje uvek je zasnovan na nekim ličnim svojstvima onoga ko je predmet kritike ili napada, a uperen je protiv cele grupe, a ne protiv samo jednog lica”.Govor mržnje kao takav sankcionisan je u Albaniji, Crnoj Gori i kod nas, precizirala je Golubović i primetila da se ostale zemlje članice Saveta Evrope ne bave zasebno tim pojmom.Svakako sankcionišu govor mržnje kroz druga krivična dela, odnosno kao granicu slobode izražavanja koja zapravo može da izazove mržnju, naglasila je Golubović.Ona je podsetila da je u periodu do 2012-13 godine viđen snižen nivo govora mržnje, pre svega kao pozitivna reakcija na odluke sudova i na poruke Poverenice za zaštitu ravnopravnosti.”Međutim, u protekle tri godine vidi se retrogradna sudska praksa i sve je manje pojavljivanja poverenice, ne zato što ona ne reaguje, nego zato što je i sama napadnuta zbog toga što brani žrtve govora mržnje u javnosti”, rekla je Golubović.Nekada smo imali osude političara za govor mržnje kroz parnični postupak, ali se ta praksa u poslednje vreme promenila, napomenula je ona i obrazložila da sudska praksa sada kaže da je to vrlo često lični stav i da kao takav jeste politički nekorektan, ali nije podoban da izazove mržnju.To je, kaže Golubović, jedna negativna praksa koja je ustanovljena tužbom Nacionalnog veća Albanaca protiv tadašnjeg ministra Aleksandra Vulina.„Problem je i to što govor mržnje prema političkim neistomišljenicima nije krivično sankcionisan i trebalo bi da radimo na tome da se to promeni”, zaključila je Golubović u razgovoru za FoNet.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Razvoj medijske pismenosti, posebno kod mladih je značajan da bi javnost razlikovala informacije od dezinformacija i za rad novinara u skladu s novinarskim Kodeksom, rečeno je danas na skupu o toj problematici.Na okruglom stolu „Medijska pismenost kao oružje građana protiv manipulacije“ Saveta za štampu navedeno je da moderne tehnologije, koje su lako dostupne, a neke od njih i besplatne, doprinose stvaranju dezinformacija.Moderatorka ogruglog stola Jelena Milutinović kazala je da je po anketama od pre nekoliko godina, samo 12 odsto građana medijski pismeno, te da više od polovine građana ima problem da razlikuje istinu od dezonframacija.Profesorka beogradskog Fakulteta dramskih umetnosti Ana Martinoli objasnila je da medijska pismenost predstvalja skup znanja i veština, koji omogućava da se odvoji informacija od dezinformacije čiji je cilj da nametne ili promeni neki stav.Prema njenim rečima, to se odnosi na neka duštvena zbivanja i politčke procese, a tome doprinose i savremene tehnologije koje su lako dostupne, a neke od njih i besplatne.Okrugli sto je okupio mlade novinare, studente novinarstva, aktiviste i predstavnike medijskih organizacija sa ciljem da kroz dijalog otkriju načine za prepoznavanje i borbu protiv dezinformacija, piše u najavi skupa.Odgovornost novinara i ulogu etike u izveštavanju i kako edukacija i medijska pismenost mogu ojačati otpornost društva na manipulaciju, takodje su teme skupa.U najavi je navedeno da u savremenom medijskom okruženju, gde su informacije sveprisutne, ali često nepouzdane, medijska pismenost postaje ključno oruđe za zaštitu istine i demokratskih vrednosti.Ona omogućava mladima – posebno budućim novinarima – da razviju kritičko mišljenje, prepoznaju manipulativne sadržaje, razumeju ulogu etike u izveštavanju i odgovorno koriste medijske alate.Kroz jačanje medijske pismenosti gradimo otpornije društvo, osnažujemo pojedince da traže i dele tačne informacije i stvaramo prostor za profesionalno, nezavisno i verodostojno novinarstvo koje služi javnom interesu, navodi se.Na početku skupa predstavljeni su delovi video intervjua sa deset istaknutih novinara, nastalih u okviru inicijative „Novinari poštuju Kodeks“.Savet za štampu je nezavisno, samoregulatorno telo koje okuplja izdavače, vlasnike štampanih i onlajn medija i profesionalne novinare.Osnovan je da bi pratio poštovanje Kodeksa novinara Srbije u štampanim i onlajn medijima i rešavao žalbe pojedinaca i institucija na sadržaje štampanih medija. Danas

Beta

| 22.06.2025 Društvo sudija Srbije osudio je danas način na koji je list Informer izveštavao o sudskoj odluci da se lokalni izbori na jednom biračkom mestu u Kosjeriću ponove, pozivajući Visoki savet sudstva da reaguje i "obavlja svoju ustavnu funkciju i obezbeđuje uslove za nezavisan rad sudija i sudova".Prethodno je Informer u tekstu pod naslovom "Ovo su sudije-blokaderi koji su glasali za ponavljanje izbora u Kosjeriću" članove sudskog veća nazivao i "državnim neprijateljima", uz objavljivanje njihovih fotografija u, kako Društvo sudija Srbije ocenjuje, "maniru na koji se u sredstvima javnog informisanja objavljuju fotografije osumnjičenih učinilaca krivičnih dela nedostupnih organima gonjenja".Društvo ocenjuje da je tim tekstom Informer pozivao građane da u slučaju prepoznavanja pomognu u njihovom privođenju, tako što se njima nameće zaključak da su sudije donošenjem odluke postupale suprotno dužnosti da budu nezavisne i nepristrasne."Takav način osporavanja sudskih odluka i neprimerenih napada na sudije povodom donetih sudskih odluka, čime se građani odvraćaju od suda, što za posledicu može imati 'preuzmanje pravde u svoje ruke' i podrivanje sudske vlasti, a time i ustavnog poretka države u celini", navodi se u saopštenju.U saopštenju je ukazano da je odluka o ponavljanju izbora na jednom biračkom mestu u Kosjeriću doneta na osnovu Zakona o lokalnim izborima.Takođe se dodaje i da sloboda medija u Srbiji jeste garantovana Ustavom, ali da se ne može koristiti za podsticanje mržnje niti rušenju Ustavom utvrđenog poretka koji počiva, između ostalog, na nezavisnosti sudske vlasti, zbog čega je pozvalo Visoki savet sudstva da reaguje. Beta