„Niko više neće ući u EU, možda još Crna Gora“, kazao je pre neki dan predsednik Hrvatske Zoran Milanović dodajući da se „države obmanjuju lažnim obećanjima da će postati članice EU ne bi li se iznudili neki ustupci“.Od drugih se, naveo je Milanović, očekuje da svoju spoljnu politiku podrede evropskim interesima, a to je obračun sa Moskvom.Da li je ova izjava predsednika Hrvatske otrežnjujuće i realno sagledavanje stanja na terenu ili je više odraz Milanovićevog, neretko, kritičkog odnosa prema briselskim institucijama?Sagovornici Danasa tumače je sa rezervom navodeći, između ostalog, da takvo nešto sa sigurnošću ne znaju ni vodeće ličnosti EU bloka, jer je put u EU kao tobogan.Đurović: EU nema alternativu, ali je za tango potrebno dvojefoto snapshot yotube„Cijenim da je iznijeti stav predsjednika Milanovića da ‘niko više neće ući u EU, osim možda Crna Gora’ dat u kontekstu aktuelnog mandata Evropskog parlamenta i Komisije, te političke podrške briselskih institucija prema Crnoj Gori i njenom ambicioznom planu pristupanja EU u tom periodu“, kaže za Danas Gordana Đurović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i bivša crnogorska ministarka Evropskih integracija.Argumenti se, dodaje, mogu naći u promišljanju da je Crna Gora dovoljno evropska i transatlantska, dovoljno mala i dovoljno dugo u procesu pristupanja, da bi se mogla asporbovati i dokazati da proširenje živi na Zapadnom Balkanu.To je, ukazuje Đurović, pragmatičan pristup EU koji je Crnoj Gori, početkom 2024. Danas