Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
65
3.12
8.50
29.98/0.90
65.00
6.12
0.09
4672.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 65
141 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 197.5
Best clustering variants
141 0.99/0.01 7 197.5
07:01 h 22-Jun-2025
  • Analitičar Boško Jakšić o sukobu Irana i Izraela: Iranci neće kapitulirati ni po koji cenu "IRANCI NEĆE KAPITULIRATI NI PO KOJI CENU" Naš analitičar šta nas čeka u sukobu Irana i Izraela: Ulazimo u OPASNU DIMENZIJU ako se ovo desi Boško Jakšić naglašava da nuklearno oružje predstavlja najveći rizik u sukobu Irana i Izraela Iranci se brane kao žrtve izraelskih napada, jačajući nacionalno jedinstvo Sofija Vulićević Novinarka redakcije za TV sadržaj 22. jun 2025.
  • ◉ "Iranci neće kapitulirati ni po koji cenu"
08:14 h 20-Jun-2025
  • U nastavku, BBC stručnjaci i dopisnici odgovaraju na ključna pitanja čitalaca i na najčešće pretrage na internetu u vezi sa ovim sukobom.
  • Može li Teheran da napadne američke ciljeve i druga pitanja o izraelsko-iranskom sukobu
07:30 h
  • U kratkim crtama: SAD razmatraju opcije: Predsednik Donald Tramp rekao je da će dati dve nedelje za diplomatiju pre nego što odluči da li će pokrenuti napad u Iranu.
  • izrael iran najnovije vesti
07:09 h
  • Za nedelju dana izraelskih napada na Iran poginulo je najmanje 657 ljudi, a ranjeno 2.037, saopštila je grupa za ljudska prava.
  • (Uživo) Rat Iran Izrael: Raketni baraž Teherana, gori grad na jugu, Rusija se oglasila
05:21 h
  • Premijer Izraela Benjamin Netanjahu šokirao je Izraelce izjavom da je njegov sin "već drugi put morao da odloži svadbu" zbog iranskog bombardovanja.
  • "On je narcis bez granica"
00:00 h
  • Vong je rekla da će australijski ambasador u Iranu ostati u regionu Bliskog Istoka, kako bi podržao odgovor vlade Australije na krizu, prenosi Rojters.
  • AUSTRALIJA ZATVORILA AMBASADU U IRANU Ambasador će ostati u regionu Bliskog Istoka
Danas

godine, Izadi je jedva preživeo izraelski vazdušni napad usmeren na iranski konzulat u sirijskom Damasku, Sirija.Tada je poginulo nekoliko visokorangiranih komandanata Kuds snaga.Iran se povodom ovih navoda još nije oglasio.Neuspeli pregovori u ŽeneviPosle razgovora sa predstavnicima nekoliko evropskih zemalja u Ženevi, iranski šef diplomatije Abas Aragči poručio je da će Teheran ustupiti mesto diplomatiji tek kada Izrael bude prekinuo napade na Iran.Razgovore sa predstavnicima Nemačke, Francuske, Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, opisao je kao „ozbiljne i dostojanstveni“, ali je brzo postalo jasno da su razlike u stajalištima Evrope i Irana ogromne.„Iranski nuklearni program je u mirnodopske svrhe, a napadi na Iran su kršenje međunarodnog prava.„Izrael je počinio gnusne ratne zločine za koje mora da odgovara“, rekao je iranski diplomata.„Jasno sam stavio do znanja da se o pravu Irana na samoodbranu ne pregovora“, dodao je Aragči.Sukob Izraela i Irana ušao je u drugu nedelju.Izrael je 13. juna napao Iran, gađajući nuklearna postrojenja širom zemlje, tvrdeći da Teheran namerava da napravi atomsku bombu.U početnim izraelskim napadima poginulo je nekoliko visokih oficira iranske vojske, među kojima i komandant vazduhoplovnih snaga.Sedam iranskih nuklearnih naučnika ubijeno je u odvojenim napadima.Od tada, Iran je počeo da uzvraća, lansirajući rakete i dronove širom Izraela.U najnovijem izraelskom napadu na postrojenje u centralnom delu Irana nije došlo do izlivanja bilo kakvog opasnog materijala, izvestila je novinska agencija Fars.Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) se o tome još nije oglasila.Iran je uzvratio raketama i dronovima, eksplozije su odjekivale širom Tel Aviva.Širom Irana su 20. juna održani veliki skupovi protiv napada Izraela.U iranskim napadima 19. juna pogođena je bolnica Soroka, na jugu Izralea.Iranski državni mediji tvrde da je meta bio vojni objekat u blizini bolnice.Istovremeno, izraelska vojska potvrdila je da su mete njenih udara 19. juna bili iranski nuklearni objekti, kao i „neaktivni“ reaktor za tešku vodu u Araku i postrojenje u Natanzu.Čekajući odluku TrampaAmerički predsednik Donald Tramp će u naredne dve nedelje doneti odluku o tome da li se uključuje u rat, rečeno je iz Bele kuće19.

juna.„Na osnovu činjenice da postoji značajna šansa za pregovore koji se mogu, ali i ne moraju održati sa Iranom u bliskoj budućnosti, doneću odluku da li ću ići ili ne u naredne dve nedelje“, prenela je portparolka Karolina Livit medijima poruku Trampa.Prethodno je demantovao medijske navode da je odobrio plan za napad na Iran, ali da nije doneo konačnu odluku da li će biti primenjen.Tu informaciju su ranije objavili Volstrit džornal i CBS, američki partner BBC-ja.„Vol strit džornal nema pojma o tome šta ja imam na umu u vezi sa Iranom“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina.Tramp je odložio pokretanje udara u slučaju da Iran pristane da odustane od nuklearnog programa, rekao je visoki obaveštajni izvor za CBS.Amerikanci navodno razmatraju američki napad na Fordov, podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u ​​Iranu.„Možda hoću, a možda i neću“, glasio je Trampov odgovor 18. juna na pitanje da li će napasti Iran.„Niko ne zna šta hoću da uradim, ali mogu ovo da kažem: Iran ima mnogo problema, i želi da pregovara“, rekao je Tramp.Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei prethodno je odbio Trampov ultimatum za bezuslovnom predajom.„Nećemo klečati pred kapijom Bele kuće. Bitka počinje i da nema kompromisa“, odgovor je Teherana.Zamenik šefa diplomatije Irana Sajed Katibzadeh poručio je da ovo nije američki rat.„Ali ako žele da se umešaju, predsednik Tramp će zauvek biti upamćen po ratu koji nije bio njegov, nego je u njega uvučen.„To će biti pakao za ceo region.“Izraelska vojska tvrdi da je 18. juna pogodila postrojenja za proizvodnju mašina za uranijum i fabrike oružja u Iranu.BBC za sada ne može nezavisno da potvrdi ovu informaciju.Iranske rakete navodno su 17. juna pogodile sedište izraelske tajne službe Mosad, o čemu su izvestil državni mediji u Iranu.Iranska državna novinska agencija Tasnim objavila je seriju fotografija na kojima, kako tvrdi, gori sedište Mosada u Tel Avivu.Izraelske vlasti nisu komentarisale navodni napad na Mosad, a zbog ograničenja mediji u Izraelu ne mogu da izveštavaju o nekim ciljanim lokacijama.„Lovci Vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde, uprkos visoko naprednim odbrambenim sistemima, pogodili su vojnoobaveštajni centar (Mosad)“, tvrdi agencija na Telegramu.Izrael je 16. juna gađao sedište iranskih državnih medija u Teheranu.Tokom ovog napada poginulo je troje zaposlenih, objavili su iranski državni mediji.Pogledajte trenutak kada je izraelska raketa pogodila iransku državnu televiziju tokom programa uživoUlazak Amerike bi promenio tok sukobaUlazak Amerike potpuno bi „promenio način na koji Iran vodi rat“, tvrdi Dara Kondui sa političkih nauka na Univerzitetu u Melburnu.„Iran bi bio primoran da napadne američke interese na Bliskom istoku“, dodaje za BBC.Američki predsednik je o ovoj mogućnosti razgovarao sa njegovim timom za nacionalnu bezbednost.Ukoliko bi se Amerika uključila u ovaj sukob, jedna od njenih potencijalnih meta bila bi iransko nuklearno postrojenje Fordov, koje je duboko pod zemljom.Samo SAD ima bombu, tešku 13.600 kilograma, koja bi mogla da prodre u njega i uništi ga.Međutim, ideju u ulasku u rat ne podržavaju svi unutar Trampove administracije.Američki Kongres je taj koji proglašava rat protiv druge države, što se nije desilo od Drugog svetskog rata, iako je SAD od tada ulazila u nekoliko sukoba širom sveta.„SAD bi trebalo da nastave da Izraelu obezbeđuje odbrambeno oružje, ali nema bezbednosnih razloga da ratuje sa Iranom“, izjavio je Tim Kejn, demokratski senator iz Virdžinije.Više od 450 poginulih u Iranu do sada: organizacija HRANAOd 13. do 17. juna, u Iranu je poginulo 452 ljudi, a ranjeno 646, objavila je neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRANA).Prema tom izvoru, poginulo je 224 civila, a 188 je ranjeno.Poginulo je i 109 vojnika, a 123 je ranjeno, navodi se.Poginulo je još 119 ljudi, a još 335 ranjeno, ali njihov identitet još nije utvrđen, dodaju iz ove organizacije.BBC ne može nezavisno da potvrdi ovaj broj.U Izraelu je broj žrtava veći od 20, a ima i desetine ranjenih u iranskim napadima na centralni i severni Izrael, objavili su zvaničnici.Pogledajte kako stanovnici Teherana odlaze iz grada‘Ajatolah je bezbedan. Danas

Danas

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne“.Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da „Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran“.U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da „Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima“.Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: „nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje“.Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se „ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona“.Na naslovnoj stranici francuskog lista „Mond“ danas stoji naslov „Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu“.I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

godineVlada želi da ultraortodoksni Jevreji, oslobođeni obavezne vojne službe ako se posvete verskim studijama, mogu da se prijave kao i svi ostali Izraelci.Zbog iscrpljenosti skoro 20 meseci neprekidnog rata, nezadovoljstvo se proširilo među mnogim Izraelcima, koji žele da se učešće u ratnim akcijama ravnomerno podele među svima.Ali Netanjahuu su potrebne male ultraortodoksne stranke za opstanak njegove vlade, pa je odložen zakon koji bi ih obavezao da se prijave.Vlada je jedva preživela pokušaj opozicije prošle nedelje da raspusti parlament i sruši izvršnu vlast, a spasili su je samo pregovori u poslednjem trenutku sa ultraortodoksnim strankama o kontroverznom zakonu.Društvena i politička podrškaUprkos iscrpljenosti rezervista i društva uopšte posle toliko meseci rata, Netanjahu „nema problema na domaćem političkom frontu, ni među biračima, ni među političarima“, primećuje Avraham Diskin.Nekoliko opozicionih političkih ličnosti, poput bivšeg premijera Jaira Lapida, lidera centrističke stranke Ješ Atid, i bivšeg zamenika premijera Benija Ganca, lidera koalicije Kadžo Lavan (Plavo-beli), iskazali su podršku Netanjahuu u njegovoj akciji protiv Irana poslednjih dana.„Sve ostalo je palo u drugi plan.

Nije da je manje važno, ali ljudi više ne pričaju o tome“, kaže emeritus profesor političkih nauka.Ako bi se dogodila „neka katastrofa“ ili bi se rat previše otegao, „ne znamo, ali za sada je podrška zagarantovana“, objašnjava on.Štaviše, kritike Netanjahuove vlade zbog načina na koji je vodila rat u Gazi i zbog toga kako, prema rečima kritičara, nije dala prioritet oslobađanju talaca koji su i dalje u zatočeništvu Hamasa, bile su donekle prigušene. Danas

Danas

Najmanje 24 osobe su poginule u Izraelu kao rezultat napada.Cilj Izraela je da uništi iranski nuklearni program i potencijalno dovede do promene režima, kažu analitičari.Ovi ciljevi otežavaju Iranu brzo okončanje sukoba.

Zvanični stav Irana je da neće pregovarati dok je pod napadom, strahujući da će biti primoran da se potpuno preda američkim i izraelskim uslovima.Iran se možda umesto toga nada da će američkog predsednika Donalda Trampa ubediti da obuzda Izrael, što bi moglo biti u njegovom interesu da izbegne uplitanje u daleki rat, čak i ako je američki lider nedavno izgledao kao da podržava napad na Iran i ponovio da se Iranu ne može dozvoliti da ima nuklearno oružje.Ako Sjedinjene Američke Države prepoznaju hitnu potrebu za deeskalacijom i uspeju da ubede Izrael da obustavi svoju vojnu kampanju, onda – s obzirom na sve veće troškove rata za Iran i činjenicu da je glavni cilj Irana da zaustavi sukob, a ne da ga proširi – veoma je verovatno da će Iran pristati na prekid vatre ili političko rešenje“,smatra Hamidreza Aziz, stručnjak za Iran u ekspertskoj organizaciji Bliskoistočno vijeće za globalna pitanja.Malo održivih opcijaTeoretski, Iran bi se mogao vratiti za pregovarački sto i potpisati sporazum dok je pod pritiskom.Međutim, Iran bi bio primoran da se u potpunosti odrekne svog nuklearnog programa, što bi omogućilo njegovim neprijateljima da agresivno traže promenu režima bez straha od posledica, rekli su analitičari ranije za Al Džaziru.To je malo verovatan scenario, prema rečima Reze H. Akbarua, analitičara za Iran i Bliski istok i menadžera programa za Severnu Afriku i Južnu Aziju u Institutu za izveštavanje o ratu i miru.„(Iranski nuklearni) program ostaje prednost za Iran, omogućavajući im čak i da sarađuju sa SAD. Danas

Danas

MARC ISRAEL SELLEM/POOL/AFP via Getty ImagesBenjamin Netanjahu na mestu razornog iranskog napadaNešto slično se dogodilo i sa međunarodnom diplomatijom.Uprkos oštrim kritikama evropskih zemalja, na primer, zbog rata Izraela u Gazi, koji ne odobravaju iz humanitarnih razloga (više od 55.000 ljudi je poginulo na palestinskoj teritoriji), „napadi na iranske nuklearne kapacitete nisu dobili značajne kritike“, rekla je Ksenija Svetlova, istraživačica Programa za Bliski istok i Severnu Afriku u Čatam Hausu, u nedavno objavljenom tekstu.

GIL COHEN-MAGEN/AFP via Getty ImagesSvaka raketa za sistem Davidova praćka košta milion američkih dolaraTroškovi rataDugotrajni rat ima dodatnu cenu: izuzetno je skup.Svaka od raketa Tamir koje koristi Gvozdena kupola košta 50.000 američkih dolara.Rakete Staner za sistem Davidova praćka koštaju po milion američkih dolara, dok rakete Strela-3 za presretanje balističkih raketa koje je lansirao Iran koštaju po tri miliona američkih dolara.Svaka.Bivši finansijski savetnik načelnika Generalštaba izraelske vojske procenjuje da rat sa Iranom košta Izrael oko 750 miliona dolara dnevno, otkrio je u intervjuu za izraelski Ynet News.I to bez uračunate štete od iranskog bombardovanja.Štaviše, kumulativni troškovi rata u Gazi dostigli su oko 67,5 milijardi američkih dolara, prema procenama izraelskog lista Calcalist.Da li Izrael može da održi ovaj nivo potrošnje?Za Avrahama Diskina, odgovor je da. Za sada.„Izrael nije birao kada je ušao u rat u Gazi, ali je to došlo u idealno vreme ekonomski, jer Izrael ima mnogo veći prihod po glavi stanovnika od mnogih evropskih zemalja“, kaže politolog.Na duge staze, dodaje Frenk Ledvidž, ekonomija će, naravno, patiti.„Ali to je trenutno sekundarna briga.„Ako ste pod onim što doživljavate kao egzistencijalnu pretnju, onda zapravo nije važno koliko vremena ili novca ulažete, jer je alternativa brisanje ili smrt.“BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas