Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
65
1.52
6.79
30.77/0.45
65.00
4.88
0.08
4703.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 65
127 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 199.8
Best clustering variants
127 0.99/0.01 7 199.8
14:30 h 22-Jun-2025
  • Naglasio je da napadi nisu bili usmereni na iranske trupe ili civile, već isključivo na vojne i nuklearne ciljeve.
  • ◉ Pit Hegset izjavio da su SAD uništile iranske nuklearne programe
18:50 h 20-Jun-2025
  • Načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), general-potpukovnik Ejal Zamir, izjavio je da Izraelci moraju da se pripreme za "dugotrajnu kampanju" protiv Irana kako bi se "eliminisala pretnja ovog obima".
  • Dramatično upozorenje generala IDF: "Izraelci moraju da se pripreme na..."
17:00 h
  • Nijedna spoljna sila neće spasiti Iran, oni moraju da spasu sebe, smatraju stručnjaci koji su govorili za Al Džaziru.Iran nema jasan način da okonča rat sa Izraelom, koji bi uskoro mogao da uključi Sjedinjene Države i dovede do novog rata na Bliskom istoku, rekli su analitičari za Al Džaziru.Od 13. juna, Izrael je ubio najmanje 240 Iranaca, od kojih su mnogi civili.
  • Koje opcije Iran ima za okončanje rata sa Izraelom: Eskalacijom do deeskalacije
07:09 h
  • Za nedelju dana izraelskih napada na Iran poginulo je najmanje 657 ljudi, a ranjeno 2.037, saopštila je grupa za ljudska prava.
  • (Uživo) Rat Iran Izrael: Raketni baraž Teherana, gori grad na jugu, Rusija se oglasila
05:21 h
  • Izrael je u Iranu uradio ono što Rusija ne može u Ukrajini za tri i po godine rata Izrael je u Iranu za 48 sati uradio ono što RUSIJA NE MOŽE U UKRAJINI za 3,5 godine rata: Efekat operacije bio je RAZORAN Analitičari kažu da je do sada najočiglednije to da je izraelska vazduhoplovna snaga suštinski sposobnija od ruske, dok je Ukrajina mnogo bolja u odbrani od Irana "U suštini, ono što je Izrael uradio s Iranom je ono što je Rusija želela da uradi sa Ukrajinom", rekao je Mihael Horovic, izraelski geopolitički analitičar. Milijana Milikšić Novinarka rubrike svet 20. jun 2025.
  • Izrael je u Iranu uradio ono što Rusija ne može u Ukrajini za tri i po godine rata
00:30 h
  • Izraelska vojna operacija protiv Irana pružila je snažnu stratešku pouku koju ruski zvaničnici ne bi smeli da zanemare, ocenjuje politički komentator moskovskog portala Cargrad, Andrej Pinčuk. U svom osvrtu, Pinčuk je pohvalio izraelski pristup kao primer "strogo sistemskog delovanja", ističući da je Tel Aviv za svega nekoliko dana ostvario konkretne rezultate zahvaljujući pažljivoj pripremi i koordinaciji svih bezbednosnih resursa.
  • Pinčuk: Rusko rukovodstvo da uči od Izraela
00:00 h
  • Vong je rekla da će australijski ambasador u Iranu ostati u regionu Bliskog Istoka, kako bi podržao odgovor vlade Australije na krizu, prenosi Rojters.
  • AUSTRALIJA ZATVORILA AMBASADU U IRANU Ambasador će ostati u regionu Bliskog Istoka
Beta

"Sada je trenutak u kojem bi nacionalne političke snage morale da usaglase jedinstvenu zajedničku platformu - i protiv vladajućeg režima i protiv spoljnih pretnji", napominje Golpur.Mediji u EU su preneli ocene i drugih iranskih analitičara u egzilu da "teokratske vlasti već decenijama sistematski guše opozicione glasove u Iranu.

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne".Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da "Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran".U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da "Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima".Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: "nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje".Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se "ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona".Na naslovnoj stranici francuskog lista "Mond" danas stoji naslov "Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu".I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama. Beta

Danas

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne“.Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da „Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran“.U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da „Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima“.Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: „nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje“.Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se „ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona“.Na naslovnoj stranici francuskog lista „Mond“ danas stoji naslov „Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu“.I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Odustajanje od njega bio bi šokantan razvoj događaja koji u ovom trenutku ne predviđam“, rekao je Al Džaziri.SAD i Iran su već održali pet rundi pregovora pre nego što je Izrael pokrenuo sukob.Dve strane su došle do ćorsokaka kada je Tramp zahtevao da Iran potpuno odustane od svog nuklearnog programa, koji svaka zemlja ima „neotuđivo pravo“ da koristi u mirnodopske svrhe prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, čiji je Iran potpisnik.Tramp je potom upozorio Iran da brzo pristane na sporazum ili će se suočiti sa još ozbiljnijim posledicama, nagoveštavajući promenu režima.Iran nema mnogo dobrih opcija, rekao je Negar Mortazavi, stručnjak za Iran u Centru za međunarodnu politiku (CIP).On veruje da odmazda protiv Izraela ne pruža Iranu izlaz iz sukoba.„Ali ako Iran ne uzvrati nakon svakog napada, (iranski zvaničnici) misle da će (izraelski napadi) postati žešći i mislim da su u pravu“, rekao je Mortazavi za Al Džaziru.

„Ali svaki put kada [Iran] uzvrati, daju Izraelu izgovor da ih ponovo napadne.“Da li postoji pritisak na SAD?Tokom prošle godine, regionalni uticaj Irana je pretrpeo velike poraze, ostavljajući ga geopolitički ranjivim.Iran se dugo oslanjao na svog saveznika, libansku oružanu grupu Hezbolah, da pruži odvraćanje od direktnih izraelskih napada, ali Hezbolah je značajno oslabljen nakon što je prošle godine poveo totalni rat protiv Izraela.Pored toga, Iran je izgubio još jednog saveznika kada je bivši sirijski predsednik Bašar el Asad svrgnut u decembru 2024. Danas

Danas

juna.„Na osnovu činjenice da postoji značajna šansa za pregovore koji se mogu, ali i ne moraju održati sa Iranom u bliskoj budućnosti, doneću odluku da li ću ići ili ne u naredne dve nedelje“, prenela je portparolka Karolina Livit medijima poruku Trampa.Prethodno je demantovao medijske navode da je odobrio plan za napad na Iran, ali da nije doneo konačnu odluku da li će biti primenjen.Tu informaciju su ranije objavili Volstrit džornal i CBS, američki partner BBC-ja.„Vol strit džornal nema pojma o tome šta ja imam na umu u vezi sa Iranom“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina.Tramp je odložio pokretanje udara u slučaju da Iran pristane da odustane od nuklearnog programa, rekao je visoki obaveštajni izvor za CBS.Amerikanci navodno razmatraju američki napad na Fordov, podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u ​​Iranu.„Možda hoću, a možda i neću“, glasio je Trampov odgovor 18. juna na pitanje da li će napasti Iran.„Niko ne zna šta hoću da uradim, ali mogu ovo da kažem: Iran ima mnogo problema, i želi da pregovara“, rekao je Tramp.Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei prethodno je odbio Trampov ultimatum za bezuslovnom predajom.„Nećemo klečati pred kapijom Bele kuće. Bitka počinje i da nema kompromisa“, odgovor je Teherana.Zamenik šefa diplomatije Irana Sajed Katibzadeh poručio je da ovo nije američki rat.„Ali ako žele da se umešaju, predsednik Tramp će zauvek biti upamćen po ratu koji nije bio njegov, nego je u njega uvučen.„To će biti pakao za ceo region.“Izraelska vojska tvrdi da je 18. juna pogodila postrojenja za proizvodnju mašina za uranijum i fabrike oružja u Iranu.BBC za sada ne može nezavisno da potvrdi ovu informaciju.Iranske rakete navodno su 17. juna pogodile sedište izraelske tajne službe Mosad, o čemu su izvestil državni mediji u Iranu.Iranska državna novinska agencija Tasnim objavila je seriju fotografija na kojima, kako tvrdi, gori sedište Mosada u Tel Avivu.Izraelske vlasti nisu komentarisale navodni napad na Mosad, a zbog ograničenja mediji u Izraelu ne mogu da izveštavaju o nekim ciljanim lokacijama.„Lovci Vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde, uprkos visoko naprednim odbrambenim sistemima, pogodili su vojnoobaveštajni centar (Mosad)“, tvrdi agencija na Telegramu.Izrael je 16. juna gađao sedište iranskih državnih medija u Teheranu.Tokom ovog napada poginulo je troje zaposlenih, objavili su iranski državni mediji.Pogledajte trenutak kada je izraelska raketa pogodila iransku državnu televiziju tokom programa uživoUlazak Amerike bi promenio tok sukobaUlazak Amerike potpuno bi „promenio način na koji Iran vodi rat“, tvrdi Dara Kondui sa političkih nauka na Univerzitetu u Melburnu.„Iran bi bio primoran da napadne američke interese na Bliskom istoku“, dodaje za BBC.Američki predsednik je o ovoj mogućnosti razgovarao sa njegovim timom za nacionalnu bezbednost.Ukoliko bi se Amerika uključila u ovaj sukob, jedna od njenih potencijalnih meta bila bi iransko nuklearno postrojenje Fordov, koje je duboko pod zemljom.Samo SAD ima bombu, tešku 13.600 kilograma, koja bi mogla da prodre u njega i uništi ga.Međutim, ideju u ulasku u rat ne podržavaju svi unutar Trampove administracije.Američki Kongres je taj koji proglašava rat protiv druge države, što se nije desilo od Drugog svetskog rata, iako je SAD od tada ulazila u nekoliko sukoba širom sveta.„SAD bi trebalo da nastave da Izraelu obezbeđuje odbrambeno oružje, ali nema bezbednosnih razloga da ratuje sa Iranom“, izjavio je Tim Kejn, demokratski senator iz Virdžinije.Više od 450 poginulih u Iranu do sada: organizacija HRANAOd 13. do 17. juna, u Iranu je poginulo 452 ljudi, a ranjeno 646, objavila je neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRANA).Prema tom izvoru, poginulo je 224 civila, a 188 je ranjeno.Poginulo je i 109 vojnika, a 123 je ranjeno, navodi se.Poginulo je još 119 ljudi, a još 335 ranjeno, ali njihov identitet još nije utvrđen, dodaju iz ove organizacije.BBC ne može nezavisno da potvrdi ovaj broj.U Izraelu je broj žrtava veći od 20, a ima i desetine ranjenih u iranskim napadima na centralni i severni Izrael, objavili su zvaničnici.Pogledajte kako stanovnici Teherana odlaze iz grada‘Ajatolah je bezbedan.

Za sada’, kaže TrampPočetkom nedelje, neimenovani američki zvaničnik rekao je da se Tramp usprotivio planu Izraela da ubije vrhovnog vođu Irana, ajatolaha Alija Hamneija.Atentat na Hamneija „nije dobra ideja“, rekao je navodno Tramp Netanjahuu, prema tvrdnjama jednog zvaničnika.Tramp nije javno komentarisao ove informacije.Američki predsednik je 17. juna na mreži Istina (Truth Social) izneo tvrdnju da Izrael ima „potpunu i totalnu kontrolu nad nebom iznad Irana“, a potom je objavio upozorenje Hamneiju:„Tačno znamo gde se krije takozvani ‘Vrhovni vođa’. On je laka meta, ali je bezbedan – nećemo ga eliminisati (ubiti!), barem ne za sada.“Posle iranskog napada na bolnicu, iz Izraela su poručili da „Hamnei ne zaslužuje da živi“.Teheran ne pokazuje nikakvu nameru da udovolji američkom predsedniku i njegovom ultimatumu o „bezuslovnoj predaji!“.U seriji objava na mreži Iks, na različitim jezičkim nalozima, Hamnei je poručio da Iran „nikada neće napraviti kompromis sa cionistima“.„Nećemo pokazati cionistima milost“, navodi se u prevodu objave.U drugoj objavi je poručio: „Bitka počinje“.U javnom obraćanju, Hamnei je upozorio da će svaki američki napad imati „ozbiljne nepopravljive posledice“.Islamskoj Republici se ne mogu nametnuti mir ili rat. Danas

Danas

Međutim, Tramp se susreće sa sve više problema u svom umetničkom poduhvatu.U tekućim međunarodnim sukobima, Tramp počinje da se pojavljuje kao mirotvorac UN, propovedajući pregovore i uzdržanost, i time sveden na ulogu nemoćnog posmatrača koga s poštovanjem ignorišu agresivni učesnici u sukobima (Rusija, Izrael).Njegova uloga neutralnog pregovarača je, naravno, lažna, jer je uvek jasno gde on zaista stoji (dok savetuje Izraelu da pokaže suzdržanost u Iranu, on istovremeno zahteva da se daju signali da SAD direktno podržavaju Izrael i da se pretvori Teheran u pepeo).Tenzija između republikanskih jastrebova i MAGA izolacionista ne samo da može biti „unutrašnji rat koji bi mogao da odluči o Trampovom odgovoru na Iran“, već je to tenzija koja definiše Trampovu globalnu politiku: Amerika kao lokalna supersila koja ignoriše veliki svet (MAGA izolacionizam), Amerika kao globalna supersila koja interveniše svuda, dok Tramp organizuje predstave u Beloj kući da bi javno ponižavao druge lidere (Zelenskog, Ramafosu…).Vrhunska ironija je u tome što je Trampov imidž pacifiste čudno dopunjen njegovom ratobornom percepcijom situacije unutar samih SAD.

Sada kada je sukob između Trampa i Ilona Maska, lica tehno-trampizma, eksplodirao i završio se Maskovim (verovatno privremenim) povlačenjem, vreme je da se fokusiramo na drugi pol suprotnosti koje strukturiraju Trampov univerzum, „levi“ populizam Stiva Benona.Povodom angažmana Nacionalne garde i američkih marinaca u Los Anđelesu protiv nereda, Benon je predložio jednostavan i šokantan odgovor na očigledno pitanje: kako Tramp može da koristi marince na tlu SAD kada se oružane snage mogu koristiti samo u ratu protiv spoljnog neprijatelja?Njegov odgovor je da SAD jesu u ratu, Treći svetski rat je upravo počeo u Kaliforniji masovnim pro-imigrantskim protestima:„Trampova administracija će iskoristiti svoja zakonska ovlašćenja da razbije monopolsku moć velikih tehnoloških kompanija. Danas