Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
105
13.82
21.85
38.35/4.46
105.00
23.31
0.22
6873.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 105
116 ■ 0.99/0.01 ■ 11 ■ 912.0
Best clustering variants
116 0.99/0.01 11 912.0
23:11 h 23-Apr-2025
  • Papa Franja izabrao skromno večno počivalište u Bazilici Svete Marije Mađore (FOTO, VIDEO) Umesto trostrukog kovčega od hrasta, čempresa i olova, tražio SKROMNI sanduk: Obična niša već ograđena IVERICOM: Biće prvi papa posle 100 godina sahranjen VAN VATIKANA!
  • ◉ Papa Franja izabrao skromno večno počivalište u Bazilici Svete Marije Mađore
07:30 h 22-Apr-2025
  • Odluka o datumu treba da se donese u prvoj Kongregaciji kardinala.
  • Određen datum sahrane Pape; Otkriven uzrok smrti
20:27 h 21-Apr-2025
  • Papa Franja je u testamentu, sačinjenom 29. juna 2022.
  • Objavljen testament pape Franje: Ovo je njegova posednja želja
14:00 h
  • Vest o smrti papa Franje, koji je preminuo jutros u 88. godini, potresla je ceo svet.
  • Šta se nakon smrti pape menja za turiste koji idu u Italiju?
12:40 h
  • Smrt pape pokreće niz pažljivo organizovanih obreda i rituala koji prethode konklavi za izbor njegovog naslednika.
  • Šta sledi posle smrti pape i zašto neće biti sahranjen u Vatikanu?
11:30 h
  • Sahrana pape Franje koji je preminuo danas u 88. godini najverovatnije će biti održana na Trgu Svetog Petra između četvrtog i šestog dana nakon njegove smrti, a očekuje se da će se ogroman broj vernika okupiti u Vatikanu na službi. Papska sahrana je tradicionalno složen proces, ali je papa Franja nedavno odobrio planove da ceo postupak njegove sahrane bude pojednostavljen, navodi BBC.
  • Sahrana pape Franje van Vatikana i izbor novog pape
11:00 h
  • Sahrane vrhovnih poglavara Rimokatoličke crkve, po tradiciji, uključuju tri posmrtna kovčega - od čempresa, olova i hrasta, međutim, papa Franja je odlučio da bude sahranjen u jednostavnom drvenom kovčegu obloženom cinkom.
  • Papa je dugo razmišljao o svojoj sahrani: Evo šta mu je bila poslednja želja
10:18 h
  • Sahrana pape je tradicionalno bila složena stvar, ali je papa Franja nedavno odobrio planove da učini celu proceduru manje složenom, prenosi BBC.
  • Papa Franja neće biti sahranjen u Vatikanu - prvi poglavar u više od 100 godina
06:00 h
  • Molitva zvuči ovako: Presveta Trojice, pomiluj nas; Gospode, očisti grehe naše; Vladiko, oprosti bezakonja naša; Sveti, poseti i isceli nemoći naše, Imena Tvoga radi.
  • IZGOVORITE OVU JAKU MOLITVU PRE DORUČKA Ove reči imaju čudesnu moć
Beta

| Izvor: Beta | 21.04.2025 Papa Franja, poglavar Katoličke crkve, preminuo je jutros, na Uskršnji ponedeljak u 89. godini, saopštio je Vatikan.Papa je preminuo manje od 24 sata nakon pojavljivanja na Trgu Svetog Petra za Uskrs, gde je vernicima mahao iz invalidskih kolica, a njegovu tradicionalnu Uskršnju poslanicu pročitao njegov pomoćnik.Nakon 12 godina na čelu Rimokatoličke crkve, papina smrt pokreće niz događaja uređenih po starom vatikanskom protokolu, koji uključuje sahranu i izbor novog pape, a od kog je papa Franja, za neke elemente svoje sahrane, odlučio da se odmetne, kako bi sahrana bila svedenija i skromnija, objašnjava Bi-Bi-Si (BBC).Papa Franja je ukinuo praksu uzdizanja tela pokojnika na platformu, koja se naziva katafal, ispred Bazilike Svetog Petra u Vatikanu, sa koje bi mu vernici uputili poslednje pozdrave.Umesto toga, vernici će moći da ga vide i odaju mu počast iz sanduka u kome će biti sahranjen, a koji će neko vreme biti otvoren.Papa Franja će takođe biti prvi poglavar nakon više od 100 godina koji neće biti sahranjen u Vatikanu, već u Bazilici Svete Marije Velike u Rimu, koja je jedna od glavnih papskih bazilika u tom gradu.Sahrana, kojoj prisustvuju državnici, crkveni velikodostojnici i vernici iz celog sveta, obično se održava između četvrtog i šestog dana nakon smrti.Smrt pape najpre potvrđuje komornik (camerlengo), kardinal na čelu kardinalskog kolegijuma koji preuzima upravljanje Vatikanom tokom perioda bez pape i bira novog papu.Ovaj period naziva se "Period praznog sedišta" (Sede vacante), a kardinalski kolegijum Vatikanom upravlja u tehničkom mandatu.Kardinale članove kolegijuma imenuje direktno papa i obično su rukopoloženi za biskupe, a od trenutnih 252 kardinala, njih 138 će moći da glasa za izbor novog pape, dok ostalih 114 kardinala zbog starosti nema pravo glasa, ali mogu da se uključe u diskusiju o glasanju.Glasanje i izbor novog pape odvija se najmanje 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti prethodnog pape na konklavi, tajnoj izbornoj skupštini koja se održava u Sikstinskoj kapeli.Za novog poglavara se glasa sve dok jedan kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu, što može potrajati nekoliko dana, a glasanje se odvija u strogoj tajnosti.Tokom istorije se dešavalo da ovo glasanje traje i po nekoliko nedelja, pa čak i po nekoliko meseci, kao i da neki kardinali iznenada umru tokom konklave.Tok izbora vernici prate posmatranjem dima koji dva puta dnevno izlazi iz kapele, a koji nastaje paljenjem kardinalskih glasačkih listića.Crni dim označava da se glasanje nastavlja, odnosno da papa nije izabran, dok beli dim označava da je novi papa izabran.Nakon puštanja belog dima, novi papa se obično u roku od sat vremena pojavljuje na balkonu koji gleda na Trg Svetog Petra, kako bi se obratio vernicima, a njega najavljuje viši kardinal, rečima "Habemus Papam", odnosno "Imamo papu" na latinskom.Kardinal novog poglavara predstavlja novoizabranim papskim imenom, koje može, ali i ne mora da ima veze sa pravim imenom pape.U teoriji, bilo koji muškarac rimokatoličke veroispovesti koji je kršten može da postane papa, ali u praksi kardinali papu uglavnom biraju iz sopstvenih redova.Kardinali su tokom istorije za papu uglavnom birali Evropljane, tačnije Italijane, što dokazuje podatak da je od 266 papa izabranih do danas njih 217 bilo iz Italije.Rimokatolici veruju da papa predstavlja direktnu vezu između vernika i Isusa Hrista i smatraju ga za živog naslednika Svetog Petra, jednog od prvih Hristovih apostola.Ovaj položaj papi omogućava punu i neometanu kontrolu nad čitavom crkvom i čini ga izvorom autoriteta za oko 1,4 milijarde katolika širom sveta.Papa živi u Vatikanu i ne zarađuje platu, ali njegove troškove života i putovanja po svetu finansira Vatikan.Papa Franja, rođen u Argentini 1936.

godine kao Horhe Mario Bergoljo, bio je prvi poglavar rimokatoličke crkve poreklom iz Južne Amerike, odakle potiče oko 28 odsto svetske populacije katolika.Bergoljo je u Čileu i Argentini studirao filozofiju i humanističke nauke, a crkveni poziv je otkrio prilikom ispovedanja u crkvi tokom jednog praznika, kada ga je sveštenik nadahnuo da pristupi Crkvi.Tokom života papa Franja bio je poznat po svojoj skromnosti i jednostavnom životu, što je jedan od razloga zašto je došao na čelo Katoličke crkve 2013. Beta