| Izvor: Beta | 21.04.2025 Papa Franja, poglavar Katoličke crkve, preminuo je jutros, na Uskršnji ponedeljak u 89. godini, saopštio je Vatikan.Papa je preminuo manje od 24 sata nakon pojavljivanja na Trgu Svetog Petra za Uskrs, gde je vernicima mahao iz invalidskih kolica, a njegovu tradicionalnu Uskršnju poslanicu pročitao njegov pomoćnik.Nakon 12 godina na čelu Rimokatoličke crkve, papina smrt pokreće niz događaja uređenih po starom vatikanskom protokolu, koji uključuje sahranu i izbor novog pape, a od kog je papa Franja, za neke elemente svoje sahrane, odlučio da se odmetne, kako bi sahrana bila svedenija i skromnija, objašnjava Bi-Bi-Si (BBC).Papa Franja je ukinuo praksu uzdizanja tela pokojnika na platformu, koja se naziva katafal, ispred Bazilike Svetog Petra u Vatikanu, sa koje bi mu vernici uputili poslednje pozdrave.Umesto toga, vernici će moći da ga vide i odaju mu počast iz sanduka u kome će biti sahranjen, a koji će neko vreme biti otvoren.Papa Franja će takođe biti prvi poglavar nakon više od 100 godina koji neće biti sahranjen u Vatikanu, već u Bazilici Svete Marije Velike u Rimu, koja je jedna od glavnih papskih bazilika u tom gradu.Sahrana, kojoj prisustvuju državnici, crkveni velikodostojnici i vernici iz celog sveta, obično se održava između četvrtog i šestog dana nakon smrti.Smrt pape najpre potvrđuje komornik (camerlengo), kardinal na čelu kardinalskog kolegijuma koji preuzima upravljanje Vatikanom tokom perioda bez pape i bira novog papu.Ovaj period naziva se "Period praznog sedišta" (Sede vacante), a kardinalski kolegijum Vatikanom upravlja u tehničkom mandatu.Kardinale članove kolegijuma imenuje direktno papa i obično su rukopoloženi za biskupe, a od trenutnih 252 kardinala, njih 138 će moći da glasa za izbor novog pape, dok ostalih 114 kardinala zbog starosti nema pravo glasa, ali mogu da se uključe u diskusiju o glasanju.Glasanje i izbor novog pape odvija se najmanje 15, a najkasnije 20 dana nakon smrti prethodnog pape na konklavi, tajnoj izbornoj skupštini koja se održava u Sikstinskoj kapeli.Za novog poglavara se glasa sve dok jedan kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu, što može potrajati nekoliko dana, a glasanje se odvija u strogoj tajnosti.Tokom istorije se dešavalo da ovo glasanje traje i po nekoliko nedelja, pa čak i po nekoliko meseci, kao i da neki kardinali iznenada umru tokom konklave.Tok izbora vernici prate posmatranjem dima koji dva puta dnevno izlazi iz kapele, a koji nastaje paljenjem kardinalskih glasačkih listića.Crni dim označava da se glasanje nastavlja, odnosno da papa nije izabran, dok beli dim označava da je novi papa izabran.Nakon puštanja belog dima, novi papa se obično u roku od sat vremena pojavljuje na balkonu koji gleda na Trg Svetog Petra, kako bi se obratio vernicima, a njega najavljuje viši kardinal, rečima "Habemus Papam", odnosno "Imamo papu" na latinskom.Kardinal novog poglavara predstavlja novoizabranim papskim imenom, koje može, ali i ne mora da ima veze sa pravim imenom pape.U teoriji, bilo koji muškarac rimokatoličke veroispovesti koji je kršten može da postane papa, ali u praksi kardinali papu uglavnom biraju iz sopstvenih redova.Kardinali su tokom istorije za papu uglavnom birali Evropljane, tačnije Italijane, što dokazuje podatak da je od 266 papa izabranih do danas njih 217 bilo iz Italije.Rimokatolici veruju da papa predstavlja direktnu vezu između vernika i Isusa Hrista i smatraju ga za živog naslednika Svetog Petra, jednog od prvih Hristovih apostola.Ovaj položaj papi omogućava punu i neometanu kontrolu nad čitavom crkvom i čini ga izvorom autoriteta za oko 1,4 milijarde katolika širom sveta.Papa živi u Vatikanu i ne zarađuje platu, ali njegove troškove života i putovanja po svetu finansira Vatikan.Papa Franja, rođen u Argentini 1936.