| 21.04.2025 Predsednik poslaničke Grupe prijateljstva Srbija – Italija i Sveta Stolica u Skupštini Srbije Jovan Palalić ocenio je da je smrt Pape Franje veliki gubitak za sve katoličke vernike, ali i da Srbi imaju razloga da žale."On je bio papa koji je želeo da nas razume i čuje šta imamo da kažemo", naglasio je Palalić u razgovoru za Betu.Kako je naveo, papa Franja je odbio je pritiske u vezi sa kanonizacijom kardinala Stepinca, želeći pre svega da sazna istinu, a sa druge strane da ispoštuje srpski narod i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC)."Ostao je dosledan u stavu da ne prizna nezavisnost Kosova, bez obzira na ogromne pritiske koji su u tom pravcu činjeni u Vatikanu", ukazao je Palalić.Takođe je istakao da je papa Franja smatrao važnim dijalog sa pravoslavljem, smatrajući taj dijalog ključnim za čitavo hrišćanstvo i mir u Evropi.Prema rečima Palalića, nasleđe pontifikata pape Franje će svakako biti predmet mnogo dubljih analiza u narednim danima, ali i u mnogim studijama koje će nesumnjivo uslediti."Kao prvi papa koji je na tron Svetog Petra došao van Evrope, kao jedini papa koji je bio jezuita i jedini koji je u dosadašnjoj istoriji Katoličke Crkve nosio ime Franja, nesumnjivo je obeležio ovo vreme rušenja starog svetskog poretka i rađanja novog, čiju strukturu i pravila još ne znamo", naveo je Palalić.Naglasio je da je ono što je papa Franja definisao kao "treći svetski rat u komadima", u kojem živimo, pokrenulo njegovu ogromnu aktivist u pravcu mira."Njegovo neprestano pozivanje za mir u Ukrajini, u Gazi i svugde u svetu, uz promociju dijaloga sigurno ga je svrstalo među najveće mirotvorce ovoga vremena, ali samim tim i ne mnogo omiljenog među onima koji su u ove sukobe uključeni", objasnio je Palalić."Kroz njegove tri važne enciklike", ukazao je Palalić, "a pre svega 'frattali tutti', promovisao je ideju novog svetskog bratstva među ljudima, bez obzira na rasne, verske ili kulturološke razlike, polazeći od toga da su svi ljudi rođeni po slici i obličju Božijem i samim tim imaju neotuđivo dostojanstvo i svrhu postojanja"."Otud papina posebna briga za siromašne i borbu protiv siromaštva, kao i zalaganje za migrante, i sve diskriminisane.
Pontifikat pape Franje, na pitanje o hrvatskim vernicima, obeležila su najviše pitanja o kanonizaciji Alojzija Stepinca, međugorskom čudu i neostvarenoj želji mnogih da on poseti Hrvatsku.
Veliki deo hrvatskog rimokatoličkog klera, a pogotovo krajnja politička desnica, nisu imali simpatija za preminulog papu Franju.