Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
66
6.32
10.87
29.60/1.80
66.00
7.95
0.12
4671.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 66
57 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 238.1
Best clustering variants
57 0.99/0.01 7 238.1
12:42 h 25-May-2025
  • Novi ljudi u Evropskoj komisiji shvatili su da pristup prema Srbiji mora da se promeni, smatra urednik portala Europan Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija, dok koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Bojana Selaković ocenjuje da se retorika jeste promenila, ali da će se tek videti da li će tu novu retoriku slediti i neke konkretne akcije.Ona je u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet ukazala da Evropska unija (EU), bez obzira na deklarativne izjave koje dolaze s vrha vlasti, zapravo nije krajnja destinacija spoljne politike Srbije.”Cilj je da se koriste benefiti statusa kandidata, a da se taj status nikada ne pretvori u status članice, jer bi u tom slučaju morale da se dese neke radikalne promene koje bi bile vidljive pre svega građanima, a onda i evropskim akterima”, objasnila je Selaković.Po njenom mišljenju, jedna od najblažih posledica odlaska Vučića u Moskvu na Dan pobede jeste dalji zastoj po pitanju otvaranja klastera 3 i nekih druga formalnih napredaka u procesu evrointegracija, jer je tom posetom predsednik iziritirao mnoge aktere u EU.foto FoNet Aleksandar BardaTo što je visoka evropska predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, prilikom posete Beogradu, održala samostalnu konferenciju za medije, Selaković vidi kao poruku vlastima da niko ne može monopolizovati proces evropskih integracija, pa ni sama država.Kako je naglasila u razgovoru s Tamarom Skrozza, u procesu evropskih integracija ne se može govoriti ni o kakvom zaokretu ako se situacija sa stanjem ljudskih prava pogoršava.Ona misli da će se unutrašnja situacija u Srbiji još više komplikovati, „da smo ušli u spiralu represije i odgovora na represiju, što sve u konačnici samo dalje produbljuje krizu, a u takvim uslovima nemoguće je da isti akter menja svoje ponašanje i da ne bude fokusiran isključivo na održavanje na vlast”.Činjenicu da se Crna Gora približava priključenju EU, a da je Albanija upravo otvorila još jedan klaster, Selaković je označila kao poraz za sve nas, iako odgovornost leži na vlastima Srbije.foto FoNet Milica VučkovićS druge strane, Nemanja Todorović Štiplija to posmatra kao poraz vlasti u Srbiji.”Kao najveća država i najveća ekonomija u regionu, Srbija bi trebalo da bude predvodnik procesa evropskih integracija, a u trenutku kada politika proširenje ponovo postaje aktuelna, ona je tu loš đak koji ničemu ne doprinosi”, kaže on.Vučićevu posetu Moskvi on je opisao kao simbolični šamar EU, posle kojeg je nemoguće otvaranje trećeg klastera, s obzirom da države članice insistiraju na usaglašavanju spoljne i bezbednosne politike, i restriktivnim merama prema Rusiji.Po njemu, Beograd i Priština proces evropskih integracija ili proces dijaloga uvek instrumentalizuju i predstavljaju kao svoj uspeh, što je Kaja Kalas želela da spreči obraćajući se medijima bez zvaničnika.Ističući da je Srpska napredna stranka (SNS) dugi niz godina imala stabilnu većinu i uvek stabilne vlade koje su mogle da iznesu reforme, on je predočio da za to nije postojala politička volja.”Sve ono što se do sada radilo, bilo je nekako fingiranje reformi, bilo je kozmetičkih promena koje nisu dale rezultate, a ovaj put se konkretni rezultati očekuju od svih država koje žele članstvo”, zaključio je Todorović Štiplija u razgovoru za FoNet.
  • Analitičari: SNS imala stabilnu većinu za promene, ali neće u EU
Kurir

Đurić je istakao da je učešće srpske delegacije na ovom skupu bilo još jedna prilika da, kako je naveo, ''mnogima osvežimo sliku u našoj zemlji''. - U obraćanju parlamentarnoj skupštini NATO, ovde u Ohaju, poslao sam jasnu poruku da Srbija ne vidi Bosnu i Hercegovinu kao monoetničku državu.

Da je ne vidi kao državu u kojoj će jedna strana nametati drugim dvema stranama političku volju, i da mi upravo uz snažnu podršku Dejtonskom sporazumu zahtevamo da se strane odnose jedna prema drugoj sa poštovanjem i da se otvorena pitanja rešavaju isključivo kroz unutrašnji dijalog, a ne kroz bilo kakvu vrstu nametanja - rekao je Đurić. To je, kako je dodao, bila i prilika da govori o srpskoj viziji budućnosti Balkana, ''zato što Srbija veruje da vreme podela u regionu treba da ostane iza nas, a da vreme ekonomske saradnje, vreme izgradnje infrastrukturnih, kulturnih i obrazovnih veza treba da još snažnije bude ispred nas''. - U 21. veku na Balkanu je stasala jedna nova generacija koja ne veruje da su kontrolni punktovi, rampe i fizičke barijere, način da dokažete ni svoju državnost, ni svoj identitet, ni svoju kulturnu samobitnost, da nijedna od naših država na Balkanu neće biti manje država zbog toga što će ljudi moći da slobodno cirkulišu, da slobodno trguju, da slobodno međusobno sarađuju i da stvaramo vrstu relacije koja će osigurati trajan mir i budućnost u regionu - kazao je Đurić, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova. Kurir

01:00 h 28-May-2025
  • Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas, povodom obeležavanja 30 godina Dejtonskog sporazuma, da je načelo ravnopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH pogaženo i da su Hrvati već četiri izborna ciklusa lišeni prava da izaberu svog legitimnog predstavnika.
  • ◉ Plenković povodom 30 godina Dejtona: "Hrvatima u BiH se uskraćuje ravnopravnost"
12:42 h 25-May-2025
  • Novi ljudi u Evropskoj komisiji shvatili su da pristup prema Srbiji mora da se promeni, smatra urednik portala Europan Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija, dok koordinatorka Nacionalnog konventa o EU Bojana Selaković ocenjuje da se retorika jeste promenila, ali da će se tek videti da li će tu novu retoriku slediti i neke konkretne akcije.Ona je u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet ukazala da Evropska unija (EU), bez obzira na deklarativne izjave koje dolaze s vrha vlasti, zapravo nije krajnja destinacija spoljne politike Srbije.”Cilj je da se koriste benefiti statusa kandidata, a da se taj status nikada ne pretvori u status članice, jer bi u tom slučaju morale da se dese neke radikalne promene koje bi bile vidljive pre svega građanima, a onda i evropskim akterima”, objasnila je Selaković.Po njenom mišljenju, jedna od najblažih posledica odlaska Vučića u Moskvu na Dan pobede jeste dalji zastoj po pitanju otvaranja klastera 3 i nekih druga formalnih napredaka u procesu evrointegracija, jer je tom posetom predsednik iziritirao mnoge aktere u EU.foto FoNet Aleksandar BardaTo što je visoka evropska predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, prilikom posete Beogradu, održala samostalnu konferenciju za medije, Selaković vidi kao poruku vlastima da niko ne može monopolizovati proces evropskih integracija, pa ni sama država.Kako je naglasila u razgovoru s Tamarom Skrozza, u procesu evropskih integracija ne se može govoriti ni o kakvom zaokretu ako se situacija sa stanjem ljudskih prava pogoršava.Ona misli da će se unutrašnja situacija u Srbiji još više komplikovati, „da smo ušli u spiralu represije i odgovora na represiju, što sve u konačnici samo dalje produbljuje krizu, a u takvim uslovima nemoguće je da isti akter menja svoje ponašanje i da ne bude fokusiran isključivo na održavanje na vlast”.Činjenicu da se Crna Gora približava priključenju EU, a da je Albanija upravo otvorila još jedan klaster, Selaković je označila kao poraz za sve nas, iako odgovornost leži na vlastima Srbije.foto FoNet Milica VučkovićS druge strane, Nemanja Todorović Štiplija to posmatra kao poraz vlasti u Srbiji.”Kao najveća država i najveća ekonomija u regionu, Srbija bi trebalo da bude predvodnik procesa evropskih integracija, a u trenutku kada politika proširenje ponovo postaje aktuelna, ona je tu loš đak koji ničemu ne doprinosi”, kaže on.Vučićevu posetu Moskvi on je opisao kao simbolični šamar EU, posle kojeg je nemoguće otvaranje trećeg klastera, s obzirom da države članice insistiraju na usaglašavanju spoljne i bezbednosne politike, i restriktivnim merama prema Rusiji.Po njemu, Beograd i Priština proces evropskih integracija ili proces dijaloga uvek instrumentalizuju i predstavljaju kao svoj uspeh, što je Kaja Kalas želela da spreči obraćajući se medijima bez zvaničnika.Ističući da je Srpska napredna stranka (SNS) dugi niz godina imala stabilnu većinu i uvek stabilne vlade koje su mogle da iznesu reforme, on je predočio da za to nije postojala politička volja.”Sve ono što se do sada radilo, bilo je nekako fingiranje reformi, bilo je kozmetičkih promena koje nisu dale rezultate, a ovaj put se konkretni rezultati očekuju od svih država koje žele članstvo”, zaključio je Todorović Štiplija u razgovoru za FoNet.
  • Analitičari: SNS imala stabilnu većinu za promene, ali neće u EU
10:00 h
  • Cvijanović je ocenila neprihvatljivim non-pejper o BiH i naglasila da taj dokument nije zasnovan na realnim osnovama i da doprinosi daljoj destabilizaciji, prenosi RTRS.
  • "Non-pejper destabilizuje prilike u BiH"
09:34 h
  • Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je danas u Dejtonu, gde prisustvuje obeležavanju 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je Srbija na tom događaju svetu uputila važnu poruku – da je zemlja koja se ubrzano i dinamično razvija, koja gleda ka budućnosti i koja pruža ruku saradnje.
  • Marko Đurić: Srbija u Dejtonu uputila svetu važnu poruku
00:30 h
  • Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić sastao se juče u Dejtonu sa specijalnom izaslanicom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske za Zapadni Balkan Karen Pirs.
  • Đurić sa britanskom specijalnom izaslanicom za Zapadni Balkan
Beta

| 26.05.2025 prt.scr instagram/markodjuric.srb Šef srpske diplomatije Marko Đurić izjavio je jutros da je u Dejtonu razgovarao sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlić Radmanom i šefom grčke delegecije u parlamentarnoj skupštini NATO-a.Na marginama skupa u Dejtonu povodom obeležavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, "imao sam sadržajan i otvoren razgovor sa hrvatskim ministrom spoljnih i evropskih poslova Gordanom Grlić Radmanom", napisao je Đurić na Instagramu."Drago mi je što sam se danas u Dejtonu sastao i sa Dimitrisom Kairidisom, šefom Helenske delegacije u Parlamentarnoj skupštine NATO-a. Ponovo smo potvrdili blisko i trajno prijateljstvo između Srbije i Grčke, i razgovarali o načinima da poboljšamo našu saradnju, i dvostrano i u multilateralnim", dodao je Đurić.Šef srpske diplomatije se nalazi u američkog gradu Dejton, gde će do danas učestvovati na skupu povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma o BiH.Đurić u Dejtonu: Srbija će nastaviti da podržava teritorijalni integritet BiHŠef srpske diplomatije Marko Đurić izjavio je sinoć u Dejtonu da će Srbija nastaviti da podržava teritorijalni integritet BiH."Srbija će nastaviti da podržava teritorijalni integritet BiH, kao i da se snažno zalaže za očuvanje ustavnih nadležnosti Republike Srpske na način garantovan Dejtonskim sporazumom", napisao je Đurić na Instagramu posle sastanka sa predsedavajućom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović.Đurić je rekao da su njih dvoje složni u protivljenju pokušajima majorizacije i nametnutim rešenjima, i u posvećenosti demokratskim načelima.Šef srpske diplomatije se nalazi u američkog gradu Dejton, gde će do sutra učestvovati na skupu povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma o BiH.On je dodao da će u Dejtonu biti održana večera, na kojoj će učestvovati i generalni sekretar NATO Mark Rute (Rutte) i predstavnici država i teritorija iz regiona."Ne očekujem da će to biti za predstavnike Srbije laka diskusija, ali sasvim sigurno znam da principi koje mi zagovaramo, a to su principi saradnje sa jedne strane, a sa druge strane međusobnog uvažavanja i poštovanja, i poštovanja teritorijalnog integriteta, jednako znače danas za sve učesnike, kao što su važili i pre 80 godina kada su ih UN upisale u svoju Povelju", naveo je Đurić.Prema njegovim rečima, Srbija danas ima "sjajnu priču i sjajnu poruku da prenese svetu odavde, iz grada u kome je skovan mir pre 30 godina, da je zemlja koja se ubrzano i dinamično razvija, zemlja koja gleda ka budućnosti na mnogo nivoa, i zemlja koja pruža ruku saradnje"."Učešće naše delegacije na obeležavanju 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo je još jedna prilika da mnogima osvežimo sliku o našoj zemlji", dodao je srpski ministar. Beta

Danas

Šef srpske diplomatije Marko Đurić izjavio je večeras u Dejtonu da će Srbija nastaviti da podržava teritorijalni integritet BiH.„Srbija će nastaviti da podržava teritorijalni integritet BiH, kao i da se snažno zalaže za očuvanje ustavnih nadležnosti Republike Srpske na način garantovan Dejtonskim sporazumom“, napisao je Đurić na Instagramu posle sastanka sa predsedavajućom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović.Đurić je rekao da su njih dvoje složni u protivljenju pokušajima majorizacije i nametnutim rešenjima, i u posvećenosti demokratskim načelima.Šef srpske diplomatije se nalazi u američkog gradu Dejton, gde će do sutra učestvovati na skupu povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma o BiH.On je dodao da će u Dejtonu biti održana večera, na kojoj će učestvovati i generalni sekretar NATO Mark Rute (Rutte) i predstavnici država i teritorija iz regiona.„Ne očekujem da će to biti za predstavnike Srbije laka diskusija, ali sasvim sigurno znam da principi koje mi zagovaramo, a to su principi saradnje sa jedne strane, a sa druge strane međusobnog uvažavanja i poštovanja, i poštovanja teritorijalnog integriteta, jednako znače danas za sve učesnike, kao što su važili i pre 80 godina kada su ih UN upisale u svoju Povelju“, naveo je Đurić.Prema njegovim rečima, Srbija danas ima „sjajnu priču i sjajnu poruku da prenese svetu odavde, iz grada u kome je skovan mir pre 30 godina, da je zemlja koja se ubrzano i dinamično razvija, zemlja koja gleda ka budućnosti na mnogo nivoa, i zemlja koja pruža ruku saradnje“.„Učešće naše delegacije na obeležavanju 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo je još jedna prilika da mnogima osvežimo sliku o našoj zemlji“, dodao je srpski ministar.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

rpska članica i predsedavajuća Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željka Cvijanović i bošnjački član Predsedništva Denis Bećirović održali su Dejtonu odvojene sastanke sa specijalnim izaslanikom Francuske za Zapadni Balkan Reneom Trokazom (Rene Troccaz), na kojima su izneli suprotne stavove o stanju u BiH.Cvijanović je na sastanku sa Trokazom ocenila neprihvatljivim „non-pejper“ o BiH, čiji je koautor Francuska, naglasivši da taj dokument „nije zasnovan na realnim osnovama i da doprinosi daljoj destabilizaciji prilika u BiH“.Ocenila je da budućnost BiH ne može biti zasnovana na dominaciji jednog naroda, već na ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda, kako je predviđeno Ustavom i Dejtonskim sporazumom, saopšteno je danas iz Predsedništva BiH.Cvijanović je ukazala i na, kako je navedeno, neustavne pokušaje privatizacije zajedničkih institucija od bošnjačkih predstavnika, posebno u domenu spoljne politike, kojima se „teško narušava poverenje između naroda“.U pogledu evropskih integracija BiH, istakla je da je taj proces moguć samo ako su svi nivoi vlasti uključeni i vidljivi, „bez uplitanja neizabranih stranaca“, koji “svojim nelegalnim aktivnostima potkopavaju rad domaćih institucija i demokratski izabranih predstavnika”.Cvijanović je dodala da je „neprihvatljivo da strani birokrata, mimo mandata koji mu je dao Dejtonski sporazum, nameće svoje unilateralne odluke u zemlji u kojoj ne predstavlja nijednog glasača“.Naglasila je da od EU očekuje da, „umesto tolerisanja ovakvih anomalija i uzurpacija koje čini neizabrani stranac, a čije delovanje je urušilo unutrašnji dijalog i pojačalo nepoverenje između konstitutivnih naroda, ohrabri sve u BiH da jačaju demokratske kapacitete svih nivoa vlasti“.Bošnjački član Predsedništva BiH Denis Bećirović naglasio je u razgovoru za Trokazom da je proaktivna uloga Francuske, kao jedne od vodećih članica EU i NATO, od ogromnog značaja za BiH, posebno u trenutku kada, kako je ocenio, traju brutalni napadi neodgovornog rukovodstva Republike Srpske (RS) na ustavni poredak BiH.„U svetlu obeležavanja tri decenije Dejtonskog mirovnog sporazuma Bećirović je istakao da francusko angažovanje na Zapadnom Balkanu nije važno samo za očuvanje mira, već i za jačanje evroatlantske perspektive BiH“, saopšteno je iz Predsedništva BiH.On je naglasio da BiH vidi Francusku kao jednog od ključnih partnera u ostvarivanju strateških ciljeva – članstva u NATO i EU i snaženja regionalne saradnje.Bošnjački član Predsedništva je, navodi se dalje, posebno ukazao da se moraju poštovati konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, ocenivši da je Narodna skupština RS bila dužna da imenuje dvoje srpskih sudija u Ustavni sud BiH.„Nažalost, oni krše osnovne odredbe Ustava BiH i pokušavaju da opstruišu čak i rad ove institucije. Danas

Danas

Verovatno najstrašnija faza rata za jugoslovensko nasleđe završena je relativnim fer kompromisom, koji je obezbedio 30 godina mira.

Niko nije dobio sve što je želeo, a BiH je u Dejtonu obnovljena kao kombinacija konfederacije i federacije dva entiteta, niza kantona i tri konstitutivna naroda“, ističu sagovornici Danasa povodom početka obeležavanja tridesetogodišnjice Dejtonskog sporazuma.*Situacija u BiH paralisana, nema zadovoljnih stranaNakon trideset godina od potpisivanja sporazuma u Dejtonu u Bosni i Hercegovini nema zadovoljnih, iako je ocena svih aktera u BIH uglavnom da mir u BiH nije savršen, ali da je od vitalne važnosti.Ali ono što uglavnom svi smatraju, svako iz svog ugla je da je danas situacija u BiH skoro paralisana i da nema zadovoljnih strana.Tako predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, koga bošnjačka strana optužuje za separatizam i protivdejtonsko delovanje, predlaže dijalog strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, koji treba da potvrdi da li Bosna i Hercegovina ima šanse, iako je više puta sam tvrdio da ta „tvorevina “ nema budućnost.Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, međurim primećuje da je Dejtonski sporazum napadnut od „separatističkih snaga“ i da se pre dva meseca rukovodstvo RS praktično povuklo iz Dejtonskog sporazuma, usvajanjem neustavnih zakona i opstrukcijom delovanja ključnih državnih institucija na njenoj teritoriji“.On smatra da je BiH potrebna ustavna reforma, koja sprečava zloupotrebu prava veta i političku ucenu, što državu drži paralizovanom, da bi bila očuvana svrha Dejtona.Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman upozorava da su prava Hrvata u BiH ugrožena zbog diskriminacije u izbornom procesu i apeluje da se otklone te anomalije kako bi se odnosi u BiH stabilizovali. Danas